Sarkozy: Kapitalizmu trebaju novi temelji
BRUXELLES – Rekao da se "novi Bretton Woods" treba održati vjerojatno već u studenome, uz učešće Grupe osam (G8), ali i zemalja i gospodarstava u razvoju [bye]

Wall Street: Dow Jones se srušio 733 boda
NEW YORK – Nakon što su loši gospodarski pokazatelji uvjerili ulagače da je recesija neizbježna, Dow Jones doživio drugi najveći bodovni gubitak u povijesti. [bye]

Gazprom banka kupuje rusku Sobinbanku
MOSKVA – Banka koju je osnovao ruski plinski div Gazprom – Gazenergoprombank kupila je jednu od pedeset najvećih ruskih banki Sobinbanku.

BiH i dalje važan centar Al Qaede
BANJA LUKA – Kao posebnu opasnost širenja terorističkih aktivnosti u BiH izraelski Institut za antiterorizam navodi pojavu „bijele Al Qaede”.

Kriza? Korekcija? Recesija? Depresija???
Autor/izvor: Mario Gatara
ZAGREB – Koliko god zvučalo neozbiljno, obzirom na najčešće (maštovite) asocijacije, slovo K nedvojbeno je obilježilo dobar dio tekuće godine na financijskim tržištima širom svijeta.

Gledajući stvari iz sadašnje perspektive, stvari su se u početku doimale sasvim benignima, jer godinama je počela konsolidacijom, kojom obično opisujemo proces akumulacije profita koji neminovno slijedi nakon intenzivnoga rasta. Međutim, konsolidacija se vrlo brzo pretvorila u intenzivnu korekciju, u kojoj su investitori nerijetko gubili glavu, njušeći katastrofu dramatičnih razmjera. Drugi je kvartal donio kratak predah, a potom je uslijedila i ljetna letargija, iz koje nas je probudio novi val likvidacije, nakon čega se više nitko nije ustručavao stvari nazvati pravim imenom. Jer kriza je bila u punom jeku, a korekcija je postala je tek eufemizam kojeg su se i najveći optimisti klonili. A kriza je kulminirala upravo u listopadu, učinivši vrlo rasprostranjenim izraz – kapitulacija. Svega i svačega, od optimizma do uvriježenih političkih floskula i konvencionalnih investicijskih strategija, koje su ustuknule pred totalnim raspadom sistema i uistinu zastrašujućom erozijom vrijednosti koja je u relativno kratkom vremenskom razdoblju doslovno pomela tržišta kapitala.

Za ilustraciju stvarnog stanja može poslužiti analiza u produkciji Deutsche Bank, čiji su ekonomisti kompilirali uistinu zastrašujuću tezu, preslikavši aktualne cijene obveznica u postojeće modele, da bi došli do zaključka kako ponašanjem investitora default probability, odnosno, mogućnost propasti izdavatelja 10-godišnjih obveznica s (najvišim) AAA kreditnim rejtingom doseže nevjerojatnih – 39%. Ograničimo li se izdavatelje iz financijskog sektora, default probability raste do nevjerojatnih 66%, što bi značilo da će u roku od deset godina dvije trećine tih kompanija vjerojatno – propasti. Naravno, riječ je o prilično krutom modelu, koji uzima u obzir tek aktualne cijene obveznica, i u značajnoj je mjeri uvjetovan kaosom na tržištu novca, u posljednje vrijeme poznatijem pod terminom credit crunch. No svejedno može poslužiti kao indikacija aktualnih (ne)prilika na tržištu.

Baš kao i kratkoročne kamatne stope na tržištu novca. Jer i nakon koordinirane intervencije središnjih banaka skupine G7, koja je uključivala rezanje kamatnih stopa i pravu poplavu svježeg kapitala, Libor na američki dolar se i dalje drži prilično visoko. I najveći je krivac za kaos na Wall Streetu, a potom, zahvaljujući neugodnom domino-efektu, i na naoko perifernim tržištima kapitala kao što je hrvatsko. Uistinu dramatičan rast kamatnih stopa rezultat je kronične likvidnosti, koja se doista pretvorila u sistemski rizik, gušeći ekonomsku aktivnost koja je u velikoj mjeri tek obična funkcija dostupnosti izvora financiranja. Ili još jednostavnije – značajan udio aktive financijskih institucija postao je nelikvidan, gotovina je postala najvažnije mjerilo vrijednosti, a banke su je čuvale za sebe. I zbog toga su kamatne stope, odnosno, cijena novca, toliko porasle. Uostalom, priloženi grafikon dovoljno govori sam za sebe, nudeći u drugoj polovici rujna i prvoj polovici listopada savršenu korelaciju, ali s negativnim predznakom.

I zbog toga su mnogi (pomalo naivno) pomislili kako će rasprostranjena intervencija monetarnih vlasti riješiti problem. Međutim, nelikvidnost (iliti credit crunch) neće nestati preko noći, i svaka je nova vijest o problemima financijskih institucija praktički multiplicira. I time ujedno smanjuje dotok kisika realnom sektoru, ovisnom o kreditnoj aktivnosti banaka. Dok god je pak njihova likvidnost ugrožena, banke su prisiljene rješavati se svoje aktive i prodavati je u bescjenje kako bi se domogle gotovine, čime Libor USD postaje ključna determinanta krvne slike financijskih tržišta. Shvatili su to i političari, nevoljko posežući duboko u proračun kako bi održali financijski sustav na životu, no dok god potraga za

Wall Street
Izbrisano 1.100 milijardi dolara vrijednosti dionica

Cijene dionica na Wall Streetu potonule su u srijedu više od 7 posto jer podaci o snažnom padu industrijske proizvodnje i potrošnje stanovništva pokazuju da je američko gospodarstvo u ili pred recesijom. [bye]

Recesija je dobra varijanta

Jeste li znali da recesija koja dolazi u stvari je dobra varijanta – umjesto zamalo izbjegnutoga globalnoga financijskog sloma. Kako će je preživjeti hrvatske kompanije Lideru je otkrilo dvadeset predsjednika uprava i direktora.

Glad prijeti gotovo milijardi ljudi u svijetu

Gotovo milijardi ljudi u zemljama u razvoju prijeti glad zbog poskupljenja hrane, prema izvješću britanske humanitarne organizacije Oxfam.Trenutačno oko 967 milijuna ljudi trpi zbog neishranjenosti, ističe Oxfam. [bye]

Tko prizna pola mu se prašta: Osumnjičenici u aferi Indeks nagodbom do uvjetne kazne

Na Županijskom sudu u Zagrebu danas bi trebala biti donesena prva presuda jednom od okrivljenika u slučaju Indeks. Navodno se radi o studentu Ekonomskog fakulteta koji je priznao kupnju ispita.

Strmoglavi pad na azijskim burzama

Povučene novim snažnim padom na Wall Streetu i strahom ulagača da ni sva državna pomoć bankama neće spriječiti recesiju svjetskog gospodarstva, jutros su cijena dionica na azijskim burzama oštro pale. [bye]

Danas u Business.hr-u: Prelijevanje krize vraća nas u devedesete

Turizam, izvoz i građevinarstvo bit će, prema procjeni Žarka Primorca iz tvrtke Deloitte, prvi izloženi utjecaju prelijevanja svjetske financijske krize. Hrvoje Stojić pak predviđa da će se prve na udaru naći privatne investicije, najviše zbog porasta kamata na kredite. Više o prognozama hrvatskih ekonomskih stručnjaka čitajte u novom broju Business.hr-a. [bye]

"Cijela Europa" prihvatila plan za spašavanje financijskog sektora

Svih 27 zemalja članica prihvatilo je plan za spašavanje financijskog sektora koji je dogovoren na summitu 15 članica euro-zone, izjavio je u srijedu francuski predsjednik i predsjedatelj Europskog vijeća Nicolas Sarkozy.