Analitičari: Domaći ulagači veći paničari nego svjetski
Business.hr/Hina
24.09.2008 10:10
Uz mnoge neizvjesnosti na globalnim burzama vezane uz rješavanje američke financijske krize, i na Zagrebačkoj je burzi daljnji trend nejasan – razina od 3000 bodova pokazala se čvrstom granicom Crobex indeksa, a idući dani pokazat će hoće li se ona uspjeti zadržati.
Od osam analitičara, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, njih četvoro danas očekuje stagnaciju Crobexa, dvoje porast, a dvoje pad. Crobex je jučer oslabio 2,94 posto, na 3090 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 123,6 milijuna kuna.
"Domaći indeks posljednjih dana kreće se od 3000 do 3100 bodova. Ta razina pokazala se snažnom psihološkom barijerom, a idućih dana vidjet ćemo hoće li se Crobex održati na tim razinama. U ovome trenutku teško je procijeniti u kojem smjeru će tržište dalje krenuti, jer je trend nejasan", kaže broker i investicijski savjetnik u brokerskoj kući To One Goran Vorkapić.
Ističe pozitivnim porast likvidnosti na domaćem tržištu u zadnjih tjedan dana na otprilike sto milijuna kuna dnevno, no napominje kako je do toga došlo ponajviše zahvaljujući aktivnosti fondovske industrije. "Velik dio prometa otpada na blok transakcije i dogovorne transakcije, što upućuje na aktivnost otvorenih investicijskih i mirovinskih fondova", kaže Vorkapić.
Dodaje kako još vlada dosta neizvjesnosti u vezi rješavanja financijske krize u SAD-u, zbog čega su na globalnim burzama ulagači oprezni i nestrpljivi. "Među domaćim ulagačima slično je raspoloženje, s možda malo većom dozom panike", ocjenjuje Vorkapić.
Cijene dionica na Wall Streetu jučer su pale zbog strahovanja ulagača da će rasprava u Kongresu o planu američke vlade za spašavanje financijskog sektora potrajati dulje nego što se očekivalo, što bi moglo odgoditi njegovu primjenu.
Niz loših vijesti, međutim, prekinut je nakon zatvaranja Wall Streeta. Objavljeno je da će Berkshire Hathaway, tvrtka poznatog milijardera Warrena Buffetta, uložiti u Goldman Sachs oko pet milijardi dolara. Zahvaljujući tome, snažno su porasli terminski indeksi, što navješćuje dobar početak današnjeg trgovanja na Wall Streetu.
Analitičari očekuju i nadalje fokus ulagača na domaćem tržištu na uobičajeno najlikvidnijim izdanjima, posebno dionicu Ine, pokazuje Hinina anketa. Dionica Ine jučer je zaključila trgovanje na 2780,5 kuna, što je 0,77 posto manje nego dan ranije.
"Priča oko javne ponude Mola za dionice Ine jučer je praktično završena – ponuda nije revidirana naviše, niti se uključio drugi potencijalni preuzimatelj. Cijena dionice Ine vjerojatno će se do daljnjega kretati oko 2800 kuna, cijene koju Mol nudi u javnoj ponudi", kaže Vorkapić.
Zasad se u depozitariju Središnje depozitarne agencije nalazi 11.628 dionica Ine za koje je upisan prihvat ponude. "To je zanemarivi broj dionica. Najviše dionica bit će položeno na račun SDA zadnjih dana, do isteka ponude 3. listopada. Institucionalni investitori, ako će i prihvatiti ponudu, to će vrlo vjerojatno učiniti zadnji dan. Stoga je i dalje nejasno koliko bi stvarno novaca od prodaje dionica Ine moglo doći ponovno na tržište, a to je jedan od bitnih faktora za daljnje stanje na domaćem tržištu kapitala", smatra Vorkapić. [angry] Paničari prekinite paničariti. [wink]
Evo još malo "optimističnih" riječi naših novinara…
PROBLEMI
Kreditna kriza odgađa gradnju Nabucca?
Autor/izvor: SEEbiz / Hina
BUDIMPEŠTA – Financiranje gradnje predloženog europskog plinovoda koji bi zaobišao Rusiju moglo bi biti odgođeno zbog globalne kreditne krize, prenose mađarski mediji izjavu jednog mađarskog dužnosnika.
No, posebni mađarski izaslanik za Nabucco Mihaly Bayer istaknuo je da bi vlade usprkos tome mogle još ove godine potpisati sporazum o pokretanju tog projekta, objavila je mađarska novinska agencija MTI. Plinovod dug 3.300 kilometara prevozit će kaspijski plin preko Gruzije, Turske, Bugarske, Rumunjske i Mađarske do austrijskog distribucijskog čvorišta a prve pošiljke najavljene su za 2013. Dioničari planiranog 7,9 milijardi dolara vrijednog projekta, konkurenta predloženom ruskom plinovodu Južni tok, uključuju, među ostalima, austrijsku energetsku kompaniju OMV i njemački RWE.
Dugogodišnje dvojbe oko sigurnosti opskrbe Nabuccom intenzivirale su se nakon prošlomjesečne ruske invazije i rata u Gruziji. Opskrba iz Irana mogla bi biti ključna za uspjeh projekta, kazao je u ponedjeljak čelnik mađarske naftne kompanije MOL, koja također sudjeluje u Nabuccu.
"Nabucco će postati stvarnost ukoliko dobijemo iranski plin", kazao je u Beču izvršni direktor MOL-a Zsolt Hernadi.
Iran je ponudio svoj plin za Nabucco, no Europska unija još nije donijela odluku.
kojim se idiotarijama ovi bave.. ko da je bitno jel ide kroz rusiju il ne..
ako rusi tako odluce biti ce i taj plin iz irana puno skuplji..
evo jedan utješan komentar………
Kako bi izgledao potpuni slom? Piše: Damir Klemenčić
Usporedbe trenutne situacije sa slomom burze 1929. godine još uvijek nisu primjerene, no treba se zapitati kako bi slom tržišta kapitala izgledao u današnjim okolnostima.
Prema napisima kolega s vodećim svjetskih financijskih portala, od BBC-a preko CNN-ovog Fortunea te Bloomberga i Financial Timesa, Velika depresija tridesetih godina prošlog stoljeća i sadašnji problemi na tržištu kredita i utjecaj krize na tržišta kapitala ne bi se trebali niti stavljati u istu rečenicu.
Naime, u vrijeme Velike depresije banke su propadale u količinama od nekoliko desetaka dnevno, ljudi su gubili životne ušteđevine, a nezaposlenost u SAD dostigla je 25%. U ovom trenutku tek su dvije banke otišle na bubanj, Bear Stearns i Lehman Brothers, ostale su preuzete od strane likvidnijih kolega ili države, a nezaposlenost je tek oko 6%.
Štoviše, svježa vijest da je uzor svih ulagača na svijetu, Warren Buffet, kupio udio u Goldman Sachsu vrijedan 5 milijardi dolara vrijedi više od svih planova za spašavanje koje mogu smisliti Bernanke i Paulson. Nije potrebno naglašavati da je ulazak Berkshire Hathaway u neku investiciju do sada značio uzlet kako te tvrtke tako i dobrog dijela industrije, pa stvarno nema razloga da i sada ne bude tako.
Financial Times je protekli petak na svjetskim tržištima kapitala opisao kao kraj „Armagedonskog popusta“, zaključujući da se krizi nazire kraj, no i ponedjeljak i utorak donijeli su minuse na burzama.
Stvaran kraj tržišta kapitala ipak bi izgledao malo drugačije, kao bitno snažnija i napuhanija verzija početka prošlog tjedna. Vijesti bi bile još strašnije, ulagači preplašeniji za svoj novac, a analitičari bi najavljivali kraj gospodarstva kakvo poznajemo. Kompanije bi počele propadati svakodnevno i to u različitim industrijama. Do sada su propadale financijske tvtke, no kada bi stvari krenule još gorim smjerom, našlo bi se još dosta sektora koji su prilično ranjivi.
Prvo bi na bubanj otišle tvrtke koje su prezadužene, jer dok banke međusobno pomažu jedna drugoj, nema mogućnosti za refinanciranje dospjelih obveza kompanija. Masovno zatvaranje tvrtki odmah bi se osjetilo na tržištu rada, gdje bi završila većina djelatnika propalih kompanija, smanjujući cijenu rada i opterećujući državni proračun.
Problemi s osiguranjima bili bi sljedeći i upravo to je razlog što je Fed spasio AIG. Propast najvećeg osiguravatelja obveznica na svijetu dodatno bi povećala broj propalih tvrtki, jer velik broj kompanija koristi takve vrijednosne papire kao osiguranje likvidnosti poslovanja – izvoznici da bi se osigurali od promjena u tečaju valuta, avio kompanije od rasta cijena kerozina i slično.
Mali ulagači – ključan faktor
Glavna razlika između Velike depresije i sadašnjeg stanja još uvijek je stanje svijesti običnih građana. U prošlosti se na prvi znak problema jurilo pred banke i uzimalo svoj novac, ubrzavajući na taj način propast financijskih institucija. U doba elektronskog novca i sve veće zaduženosti, nema kritične mase štediša koji bi tražili povrat svojih uloga, jer ih jednostavno nemaju.
Osim toga, mali ulagači su ti koji su najpodložniji panici na tržištima kapitala i glavni zamašnjaci pada. No, svaka kriza ima svoj kraj, i svako tržište kapitala svoju najnižu vrijednost. U jednom trenutku prestaje prodaja jer su svi koji su željeli prodati to već napravili, a ostali smatraju da više nema smisla spašavati uloženo, koje je palo na razinu kada psihološki više ništa ne znači. To je točka preokreta i burze kreću prema gore.
A što je s nama?
Kako se to može odraziti na situaciju u Hrvatskoj? Već je nebrojeno puta rečeno da banke – majke hrvatskih banaka igrom slučaja nisu izložene krizi na tržištu kredita u mjeri u kojoj bi to moglo značajno utjecati na poslovanje. Pad tržišta na početku godine imao je navodno, nikad do kraja jasno izrečen, uzrok u ponašanju fond menadžera državnih fondova koji su završili n
Sančo , svaka čast , ovo je dobar komentar. Čestitam !
Glasam da se doda novi smajli na ovaj forum, mislim da bi bio prikladan. Ako ne taj onda neki iste simbolike.
Premješteno iz teme: Utjecaj kretanja svjetskih indeksa i cijene nafte na TK Hrvatska
OT Kako je moguće da netko tko je registriran prije 3 dana bude odmah odmoderiran, a članovi koji pišu i više od godinu dana moraju čekati. U najmanju ruku nije fer. Konkretno, po čemu je Krkanko zaslužio čast biti odmah odmoderiran?
Demokrati u Kongresu odobrili "samo" 200 milijardi dolara pomoći
Većinski demokrati u američkom Kongresu u srijedu su ishodili ključni ustupak Bijele kuće oko plana sanacije financijskog sektora, što će rezultirati drastičnim smanjivanjem traženog iznosa od 700 milijardi dolara iz proračuna za te namjene, izvijestio je Associated Press.
Otpor Kongresa unosi nemir na Wall Street
Na Wall Streetu su u srijedu Dow Jones i S&P indeks pali jer se u Kongresu traže izmjene u prijedlogu američke vlade za sanaciju financijskog sektora, zbog čega bi se rasprava o tom paketu mjera mogla odužiti.
bankarstvo
KREDITI: Kunski ili devizni?
Tko vjeruje u stabilan tečaj i rast čistih kunskih kamata, zadužit će se s valutnom klauzulom i na sebe preuzeti tečajni rizik. Tko nije sklon valutnom riziku, zadužit će se u kunama, nadajući se da kamate na te kredite neće rasti brže od onih s valutnom klauzulom.