Crna 2011.: Svaki mjesec vraćat ćemo tri Pelješka mosta ili 124 kilometra autocesta!

Autor: Adriano Milovan
Objavljeno: prije 1 h i 44 min
Otplatom dugova najviše će biti opterećena poduzeća i banke, dok država mora otplatiti 900 milijuna eura

ZAGREB – Hrvatskoj sljedeće godine na naplatu dolazi rekordan iznos vanjskoga duga: gotovo 10,5 milijardi eura!

VEZANE VIJESTI
Vijesti
Gradove sustigli dugovi: Ništa od novih vrtića i škola. A onda otkazi
‘Hrvatska rasprodala ne samo srebro, već i zlato i bakar’
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), otplatom dugova u 2011. najviše će biti opterećene državne i privatne tvrtke. Poduzećima na naplatu stiže 4,1 milijarda eura otplate na zaduženja koja su proteklih godina podigli u inozemstvu. U malo boljem položaju bit će banke, koje se uglavnom zadužuju kod svojih matičnih banaka u inozemstvu. One u 2011. moraju vratiti više od 2,8 milijardi eura. Sljedeća godina neće biti laka ni Ivanu Šukeru, potpredsjedniku Vlade i ministru financija, koji će morati smisliti kako za otplatu namaknuti više od 900 milijuna eura.

Milijarda eura za kamatu
Riječ je uglavnom o novcu koji smo na svjetskom financijskom tržištu uzimali u proteklih pet ili šest godina. Novac od tih zaduženja završio je u gradnji autocesta i stanova te u kreditima koje su građani uzimali kako bi kupili stan ili auto ili naprosto financirali svakodnevnu potrošnju. Slično je i sa zaduženjima države i lokalne samouprave, dio kojih je otišao u financiranje administracije, plaća, mirovina i socijale. Na sav taj posuđeni novac moramo nagodinu platiti i više od milijardu eura kamate.

Google oglasi
Online osiguranje na putu
Osigurajte sebe i svoju imovinu od nepredviđenih situacija na putu.
http://www.triglav-osiguranje.hr
Mjesečno Brijuni Rivijera
Statistički gledano, svaki će građanin nagodinu morati vratiti oko 2370 eura ili 17.300 kuna. Iznos je to veći od tri prosječne mjesečne neto plaće, koja je, prema podacima državne statistike, u srpnju u Hrvatskoj iznosila 5323 kune ili oko 730 eura. Ako ubrojimo samo zaposlene, kojih je oko milijun i pol, svaki će od njih morati vratiti 7000 eura ili 51.100 kuna, što je 9,5 prosječnih mjesečnih neto plaća.

“Mjesečna rata” inozemnog duga u 2011. je oko 870 milijuna eura ili 6,35 milijardi kuna. To je gotovo cjelokupan iznos projekta Brijuni Rivijera, čiju ukupnu vrijednost Vlada procjenuje na 895 milijuna eura, a od kojeg se očekuje da otvori tisuće novih radnih mjesta duž brijunskog priobalja. Čak i s napuhanim cijenama gradnje autocesta, Hrvatska bi jednim mjesečnim iznosom potrebnim za povrat vanjskog duga u 2011. mogla sagraditi gotovo 125 kilometara autocesta ili tri Pelješka mosta.

Štoviše, iznos koji bismo u 2011. svakog mjeseca trebali stavljati na stranu kako bismo bili u stanju vraćati dugove prema inozemstvu dovoljan je za gradnju nove termoelektrane u Plominu, koja je jedan od ključnih projekata Vladina “New Deala” kojim Banski dvori žele oživjeti recesijom izmučeno hrvatsko gospodarstvo.

Kamata najmanje 6 posto
– Trendovi su svakako zabrinjavajući. Već krajem ove godine vrijednost našeg vanjskog duga dosegnut će čak 300 posto iznosa našega godišnjeg izvoza roba i usluga, što jasno sugerira potrebu za promjenom obrasca gospodarske politike u Hrvatskoj – upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Zabrinutost ne krije ni Damir Novotny, neovisni ekonomist, koji upozorava da će posebno kritično biti prvo i četvrto tromjesečje 2011., kada državi na naplatu dolazi najveći dio inozemnog duga. Ipak, naši sugovornici ne očekuju da bi Hrvatska mogla imati problema s vraćanjem duga, jer će se opet zadužiti da bi vratila stare dugove, ali po višim kamatama nego dosad.

– Kamatne stope za refinanciranje dospjelih dugova vjerojatno će biti visoke jer Vlada ne pokazuje namjeru provedbe reformi. Povećat će nam se i premija rizika, pa će se država najvjerojatnije zaduživati po kamatnoj stopi od oko šest posto, što je dvostruko više od c

– Kamatne stope za refinanciranje dospjelih dugova vjerojatno će biti visoke jer Vlada ne pokazuje namjeru provedbe reformi. Povećat će nam se i premija rizika, pa će se država najvjerojatnije zaduživati po kamatnoj stopi od oko šest posto, što je dvostruko više od cijene po kojoj se zadužuju Slovenija, Češka ili Slovačka – upozorava Novotny.

Prigovori iz Washingtona
Ministar Ivan Šuker je u Washingtonu, na zasjedanju Svjetske banke i MMF-a, mogao čuti primjedbe svjetskih financijskih policajaca zbog eksplozije hrvatskog vanjskoga duga u proteklih desetak godina.

Prema riječima Petera Harrolda, direktora Svjetske banke za srednju Europu i Baltik, ta je institucija spremna Hrvatskoj pružiti financijsku pomoć, ako Vlada u potpunosti provede svoj Program gospodarskog oporavka.

Do kraja 2010. 3,9 milijardi eura
Za otplatu vanjskog duga teško je i posljednje ovogodišnje tromjesečje, kad moramo vratiti 3,9 milijardi eura glavnice i 291,5 milijuna eura kamata – ukupno 4,2 milijarde eura! Najgore je poduzećima, kojima dospijevaju 1,33 milijarde eura, uglavnom dugoročnih kredita, te bankama sa 659 milijuna eura, dok država može predahnuti, jer mora vratiti ‘samo’ 69,1 milijun eura. Banke su, doduše, najgore prošle u prethodnom, trećem tromjesečju, kad su im na naplatu dospjele više od 3 milijarde eura. Ukupna otplata u tom je razdoblju iznosila vrtoglavih 5,5 milijardi eura.

Olakšanje dolazi 2012.
Iduća godina bit će nam po otplati vanjskog duga teža od ove, u kojoj moramo vratiti oko 10 milijardi eura. Olakšanje slijedi 2012., kada će se otplata prepoloviti na 5,4 milijarde eura. U 2013., kada bismo već trebali biti u EU, na naplatu nam, prema podacima HNB-a, dolazi malo više od 4,3 milijarde eura.

Broj preporuka: 4

Objavi na Facebooku23

[bye] [bye] [bye] [cry] [cry] [cry] [

@ modri
Dok ono tvoje čitam smrzo sam se ko PBZ Investor [thumbsup] [thumbsup] [thumbsup]

Evo imam kratku obavjest:

POSLANO NA SLJEDEĆE ADRESE: press@hanfa.hr; uskok.zg@uskok.hr; zvjezdana.trecic@mfin.hr;  ured.ravnatelja@finpol.hr; marija.resetar@mfin.hr; ogrbic@mup.hr; pitanja@zse.hr

SADRŽAJ:
Poštovani,

citajuci forum Poslovnog dnevnika (http://www.poslovni.hr/Forum/ingr-ingra-dd-582-pg2447.aspx#post1059197) naisao sam na komentar jednog korisnika (matrix90) koji se javno hvali da je svojim ciljanim dezinformacijama obmanuo male investitore Ingre. Uvidom u razdoblje za koje doticni istice da je imao svoje prste i u trenutnu cijenu Ingre, nebi vam bilo tesko provjeriti da je rijec o prevari teskoj nekoliko desetaka milijuna kuna. S druge strane, ako je samo rijec o hvalisavcu bez pokrica, zar nije i kaznjivo stvaranje panike radi ostvarivanja koristi?

Prema mom skromnom i nestrucnom misljenju smatram da tu ima elemenata kaznene odgovornosti.S obzirom na tehnologiju s kojom raspolazete, ne sumnjam kako cete bez problema pronaci doticnog gospodina i provjeriti ima li pokrica u njegovoj prici i na taj nacin vratiti povjerenje malih nezasticenih ulagaca u ZSE.

Bit cu uporan dok ne dobijem pravodoban odgovor, a ovaj mail uputit cu na sve moguce adrese za koje smatram da su nadlezne u sprecavanje ovakvog oblika kriminala.

S poštovanjem,

Razocarani investitor

Dok svi ne krenemo ovako, nikad necemo imati normalnu situaciju!
[/quote]

@Stipe

ovo je sasvim uredu i treba tako raditi , zaboravio si navesti članke po kojima je to kažnjivo dijelo, a što je bitno jer se inače državna tijela ne miču s mjesta.

Što se tiće Matrixa dobro te navukao jer je naveo da je to radio 2005-2007, a što prema Prekšajnom zakonu kao preduvjetu za KZ je zastareijelo dijelo i nema ništa od toga .

Prijava je trebala glasiti kao što si je i napisao, ali dopuniti članke zakona na koje se pozivaš, Matrixa navesti kao primjer, a prijavu podnijeti prema nepoznatom počinitelju ili grupe s ciljem udruženja radi počinjenja kaznenog dijela.

Da nick iza kojeg se skrivaju forumaši je prepreka od 1 minute isto je činjenica kod utvrđivanja njihovog identiteta.
Evo za drugi put da ne promašiš.

[thumbsup] [thumbsup] [thumbsup] Rast svijetskih burzi
Rast Intelove dobiti od 59 posto zazelenio azijske burze

Dolaru nema pomoći

13. listopada 2010 08:52

Business.hr/ Hina

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer se očekuje labavljenje monetarne politike u SAD-u, a ulagače su ohrabrili i bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati Intela.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji, Singapuru i Indiji porasle između 0,2 i 1 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 0,8 posto.

Nakon jučerašnje objave zapisnika s nedavne sjednice američke središnje banke gotovo je sigurno, kažu analitičari, da će Fed uskoro dodatno olabaviti monetarnu politiku kako bi potaknuo rast gospodarstva.

To je glavni poticaj današnjem rastu cijena dionica na azijskim burzama, s obzirom da je američko tržište najveće izvozno tržište azijskih kompanija, pa bi im koristilo ubrzanje oporavka tamošnjeg gospodarstva.

Pozitivno su na tržište, posebice na tehnološki sektor, utjecali i bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati Intela u trećem tromjesečju.

Najveći svjetski proizvođač čipova izvijestio je jučer, nakon zatvaranja Wall Streeta, da je u proteklom kvartalu ostvario rast prihoda za 18 posto, na 11,10 milijardi dolara, dok mu je čista dobit dosegnula 2,9 milijardi, ili 59 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Ulagače su ohrabrile i pozitivne prognoze Intela za četvrto tromjesečje, koje najavljuju daljnji stabilan rast tržišta računala.

Mogućnost daljnjeg labavljenja monetarne politike u SAD-u pozitivno utječe na svjetska tržišta kapitala, no ne i na američku valutu koja je i dalje pod pritiskom.

Jutros se na valutnim tržištima tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 81,80 jena, nedaleko njegove najniže razine u 15 godina od 81,37 jena, na koju je pao u ponedjeljak.

Cijena eura prema američkoj valuti porasla je, pak, s jučerašnjih 1,3850 na 1,3965 dolara, primaknuvši se granici od 1,40 dolara, iznad koje se, po prvi puta nakon osam mjeseci, probio prošloga tjedna.

Euro je ojačao i u odnosu na japansku valutu, pa je njegov tečaj porastao s jučerašnjih 113,30 na 114,20 jena. Treba kupovati najpodcjenjenije dionice IGH i Tehnike to su dva diva koji će Hrvatsku izvući iz krize. Normalno ove dionice će imati i najveći rast na našoj burzi. Tako da straha nema svakako dokupiti. Normalno treba sakupljati i dionice par malih hrvatskih banaka , Slatinske , Centar i Karlovačke banke jer je pred tim bankama preuzimanje i spajanje s većim bankama. Tako da se jedino za ove dionice može tvrditi da im sljedi rast pred preuzimanje . Svakako odlična investicija. [thumbsup] [smiley] [smiley]
Pogled na zelenilo i rast europskih burzi :Vaš link
I zelenilo i rast američkih futuresa :Vaš link [thumbsup]

Je, ameri i europljani rastu [thumbsup], ali nemaju oni Sankea i Rumenigea…mi bumo po onoj provjrenoj….po lojtrici dol [thumbsup]
A građevinari…pače divovi…oni buju…ma vidli bute…samo žifce na hozntregere [thumbsup] [thumbsup]

[thumbsup] Sad se vidi da na veliku žalost pojedinaca koji još nisu ušli u dionice crobex raste kao i svijetske burze , a na veselje većini dioničara koji već i predugo čekaju ovaj rast. [thumbsup] [smiley] [wink]

Premješteno iz teme: IGH (Institut IGH d.d.)

Više puta ustvrdio si da trejdanje nije dozvoljeno i da je kažnjivo.
Sad te lijepo molim da nam citiraš HR Zakon i članak koji potvrđuje te tvoje navode!
Hvala

Premješteno iz teme: IGH (Institut IGH d.d.)

Više puta ustvrdio si da trejdanje nije dozvoljeno i da je kažnjivo.
Sad te lijepo molim da nam citiraš HR Zakon i članak koji potvrđuje te tvoje navode!
Hvala
[/quote]

Čitaj moje postove stranu, dve unazad i imaš samo vrh leda kažnjivih dijela.
Trejdanje na IGH nisam samo ja prijavio brojkama i slovima ima nas više.

Prve jutarnje transakcije su bile 15 dionica po 1490 kao što sam jučer pisao da se odmah zna kamo idemo i gdje nam je mijesto. Odmah zatim po asku se lupaju niski nalozi, ali sada već u manjem broju dionica ( jer je dionica nisko pa smanjuje gas ) i to zadnji ispod 1500, ako se netko i napravi pametan pa puša spriječiti pad cijene dionice.
Ovaj trejder ili grupa je nekoliko puta dokazao da pokušaj rasta cijene ne dolazi u obzir i ako treba istresti će i 500 ili više dionica da to dokaže, a zna da trenutno nema financijske snage ili interesa koji ga mogu dematirati. To se zove zabluda, dovođenje drugih u nepovoljan položaj, malverzacija…., a s ciljem ostavrenja velikih dobiti .
Sličan primjer je i na HT-u gdje RBA OMF postavlja blokade na bidu i asku, ali s ciljem dizanja cijene dionica pa naravno nitko nema primjedbe na to . RBA OMF je lako mogao HT dotjerati i na 200 pa možda i 150 Kuna pa se krcati, ali nisu željeli upravo prije opisano riskirati .

Premješteno iz teme: IGH (Institut IGH d.d.)

@loris
OK, to je tvoje viđenje trgovanja dionicom IGH.
Pročitao sam već ranije tvoje postove u kojima tvrdiš da je trejdanje nezakonito, ali nisam nigdje vidio citat iz Zakona potkrepljuje tvoje navode.
Stoga te opet pozivam da nam ovdje jasno i glasno napišeš/citiraš članak zakona koji kaže da je trejdanje u HR zabranjeno.
Hvala još jednom

Premješteno iz teme: IGH (Institut IGH d.d.)

Na kaznena djela propisana ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 71/06. i 110/07.).
ZAKON O KAZNENIM DJELIMA PROTIV TRŽIŠTA KAPITALA

Manipulacija tržištem

Članak 4.

(1) Tko s ciljem da za sebe ili drugoga pribavi protupravnu imovinsku korist zlorabi tržište financijskih instrumenata protivno odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala tako da:

1. sklopi transakciju ili da nalog za trgovanje koji daje ili bi mogao davati neistinite ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskih instrumenata, ili koji usklađenim djelovanjem s jednom ili više osoba drži cijenu jednog ili više financijskih instrumenata na umjetnoj razini,

2. pri sklapanju transakcije ili davanju naloga za trgovanje upotrebljava fiktivne postupke ili druge oblike obmane ili prijevare,

itd……

Zadnji nalog na asku od 1490 u odnosu na nalog prije i prije i prije gdje se stavara masa s nelogičnim razlikama u velikoj razlici ponude upravo ima uporište u ovim zakonima, a razlika cijena bida i ask od 2% to potvrđuje, ali uzalud sve to dok ne dobije po repu.

Premješteno iz teme: IGH (Institut IGH d.d.)

Na kaznena djela propisana ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 71/06. i 110/07.).
ZAKON O KAZNENIM DJELIMA PROTIV TRŽIŠTA KAPITALA

Manipulacija tržištem

Članak 4.

(1) Tko s ciljem da za sebe ili drugoga pribavi protupravnu imovinsku korist zlorabi tržište financijskih instrumenata protivno odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala tako da:

1. sklopi transakciju ili da nalog za trgovanje koji daje ili bi mogao davati neistinite ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskih instrumenata, ili koji usklađenim djelovanjem s jednom ili više osoba drži cijenu jednog ili više financijskih instrumenata na umjetnoj razini,

2. pri sklapanju transakcije ili davanju naloga za trgovanje upotrebljava fiktivne postupke ili druge oblike obmane ili prijevare,

itd……
[/quote]

Taj članak govori o zabrani manipuliranja tržištem, a to nema veze s trejdanjem.
Upravo dok ovo pišem netko je iz manipulativnih razloga kupio 1 dionicu DLKV po 270 kn, iako je prethodna cijena bila 266,70 kn. Time je umjetno podigao vrijednost DLKV na burzi, a i crobexa. Taj članak zakona odnosi se na takve situacije, a ne na trejdanje (kad smo već kod toga zanima me hoće li HANFA kazniti ovu očitu manipulaciju s 1 dionicoom DLKV ili će se opet praviti da nisu vidjeli?)