[thumbsup]Analitičari u 2009. smatraju realnim rast Crobexa veći od 50%
Iza nepreglednog brda loših gospodarskih vijesti koje su nemilice srušile dionice diljem svijeta, provirila je u srijedu optimistična procjena analitičara najveće švicarske banke UBS u kojoj su analitičari koncenzusom predvidjeli snažan rast američkog dioničkog indeksa S&P 500 u 2009. godini – za čak 53 posto. Prema njima bi burzovni indeks S&P500 koji prati kretanje dionica 500 uglavnom američkih korporacija, ali čije kretanje u stopu prate svi svjetski indeksi uključujući i Crobex, trebao sa sadašnjih 848 do kraja 2009. skočiti na 1300 bodova.
[thumbsup] Konačno i službena potvrda analitičara predstoji veliki rast zato ne prodajte svoje dionice
ako vam ne fali za kruh. [thumbsup]
[thumbsup]Danas u Business.hr-u: Brokeri sa Zagrebačke sele na burzu rada
Danas u Business.hr-u: Brokeri sa Zagrebačke sele na burzu radaZbog manjih prihoda brokerske kuće odustaju od božićnih domjenaka, poklona i bonusa, sele u jeftinije prostore, a neke su već počele s rezanjem plaća i otpuštanjima. [thumbsup]
[thumbsup] Najradosnija vijest za dioničare oni koji su do jučer rušili cijene dionica na burzama uskoro idu na burzu rada pa čuvati ovce po svojim selima. Dokazali su svoju nesposobnost rušeći i uporno rušeći dionice prema dnu , toliko su primitivni da nisu znali da pile granu na kojoj sjede. [thumbsup]
ovčar je dobro plaćeno zanimanje…to dobiti neće jer bi i dvije ćorave ovce izgubili.
Nemaju oni više love ni za čuvanje ovaca po selima…..i za to danas treba veza!!!
A da čuvaju ovce u sklopu seoskog turizma, to im je preskupo!!
tko hoće raditi na baušteli (tko je sve novce izgubio na burzi) neka mo se javi na pp, treba mi 100 radnika.
[thumbsup] Nešto poslije 11:30 redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi već je premašio jučerašnji i približio se 16 milijuna kuna, dok je Crobex osvojio 2,35 posto i iznosio 1553,79 bodova.
Još uvijek se najviše trguje Hrvatskim telekomunikacijama koje su ostvarile više od 3,4 milijuna kuna prometa i to po cijenama između 190,65 i 192,99 kuna. Najvećim domaćim telekomom sada se trguje bliže gornjoj granici tog raspona – po 192 kune – i uz rast od 0,64 posto.
Dalekovod je prikupio 2,6 milijuna kuna prometa, a njime je trgovZSE uživo: Promet već premašio jučerašnjiano u raspZSE uživo: Promet već premašio jučerašnjionu od dvadesetak kuna – po cijenama između 250,10 i 269,56 kuna. Tom dionicom sada se trguje na gornjoj granici tog raspona i uz rast od 5,97 posto.
ZSE uživo: Promet već premašio jučerašnjiZSE uživo: Promet već premašio jučerašnjiIngra je pak ostvarila 1,4 milijuna kuna prometa i to po cijenama između 66,59 i 69,13 kuna. Tim građevinarom sada se trguje bliže gornjoj granici tog raspona – po 68,89 kuna, a osvojio je 6,20 posto.
Milijunski promet upisala je i Končar elektroindustrija kojom je trgovano to u rasponu od 14 kuna – po cijenama između 315 i 329 kuna. Njome se sada trguje dvije kune ispod donje granice tog raspona pa je uzletjela 5,13 posto.
Atlantska plovidba je ostvarila gotovo 931 tisuću kuna prometa i to po cijenama između 506,01 i 526 kuna. Dubrovačkim brodarom sada se trguje blizu gornje granice tog raspona – po 524,99 kuna – i uz rast od 2,77 posto. [thumbsup] [thumbsup] [thumbsup]
Istina je da su Europske burze danas malo pale ali je isto istina da su one i rasle i to ozbiljno .Mi samo padamo ili imamo nebitne rastove u 3 dana oko 4 % . Kad padamo onda u 3 dana – 15 % tako da smo stalno u minusu.Baš zbog toga netreba prodavati dionice po ovim smiješnim cijenama. Neka veliki vrte između sebe bez malih naivaca. Sad će oni krenuti s fiktivnim transakcijama gdje plaćaju samo proviziju a i toga su oslobođeni i rušiti tržište.Ne nasjedajte njihove dionice ne mjenjaju vlasnika.Oni samo jeftino izvlače od malih. Nema prodaje – Nema predaje.
Međunarodne institucije nastavljaju ulagati u Hrvatsku
EBRD, Svjetska banka i Europska investicijska banka nastavljaju ulaganja u Hrvatsku u 2009., neki čak i više od dosadašnjih prosječnih godišnjih investicija
Bankamagazin
Međunarodne financijske institucije – Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetska banka i Europska investicijska banka (EIB) nastavljaju ulaganja u Hrvatsku, piše nova Banka. S obzirom na otežani dotok kapitala i općeprisutno pogoršanje uvjeta kreditiranja, to je svakako dobra vijest.
EBRD tako u 2009. i 2010. planira uložiti između 125 milijuna i 250 milijuna eura godišnje. “To je više od prosječnog opsega ulaganja u posljednjih nekoliko godina jer očekujemo više mogućnosti u razdoblju prije Godišnje skupštine Banke u Zagrebu 2010. i vezano uz pripreme za ulazak u EU“, izjavila je za Banku Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.
EBRD u svom portfelju ima dionice šest hrvatskih kompanija ukupne vrijednosti 326,07 milijuna eura. Najveći se dio tog iznosa odnosi na Privrednu Banku Zagreb (167,6 milijuna) i Agrokor (110 milijuna). Banka također ulaže kroz private equity fondove i holding kompanije (Raiffeisen bank).
Svjetska banka će od 2009. do 2012. u Hrvatsku uložiti ukupno 1,8 milijardi dolara. “Cilj je podržati proces pristupanja Hrvatske EU na fiskalno i socijalno održiv način te podići kvalitetu života hrvatskih građana“, potvrdio je Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.
Među projektima koje će financirati je Rijeka Gateway 2 (130 milijuna dolara), projekt kontrole zagađenja gradova na obali (90 milijuna dolara) i projekt reforme pravosuđa (35 milijuna dolara).
I EIB, čije investiciije do sada iznose 1,3 milijarde eura, nastavlja ulaganja u banke i leasing-kompanije koje posluju u Hrvatskoj, u malo i srednje poduzetništvo te lokalnu upravu, rekao je Dominique Courbin, voditelj Odjela kreditiranja EIB-a zadužen za Sloveniju, Hrvatsku i zapadni Balkan.
[thumbsup]ZSE uživo: Još uvijek bez dionice s milijunskim prometom
Nikolina Rivosechi
nikolina.rivosechiatcharbusiness.hr 05.12.2008 09:30
Promijenjeno 05.12.2008 13:41
Nekoliko minuta poslije 13 sati redovni promet dionicama na Zagrebačkoj burzi još nije dosegnuo šest milijuna kuna, dok je Crobex gubio 1,29 posto i iznosio 1542,01 bod.
Još uvijek su najlikvidnije Hrvatske telekomunikacije koje su ostvarile 875 tisuća kuna prometa i to po cijenama između 191,01 i 192,78 kuna. Najvećim domaćim telekomom sada se trguje 15 lipa iznad donje granice tog raspona pa je izgubio 0,30 posto.
Atlantska je plovidba prikupila gotovo 555 tisuća kuna promZSE uživo: Još uvijek bez dionice s milijunskim prometometa i to u rasponu od oko 11 kuna – po cijenama između 503 i 513,89 kuna. Dubrovačkim brodarom sada se trguje bliže gornjoj granici tog raspona – po 512 kuna – i uz pad od 1,13 posto.
ZSE uživo: Još uvijek bez dionice s milijunskim prometomIna je ostvarila gotovo 473 kune prometa i jedina je dioniZSE uživo: Još uvijek bez dionice s milijunskim prometomca među 12 najlikvidnijih koja je ostvarila rast vrijednosti – osvojila je 4,52 posto. Najvećom domaćom naftnom kompanijom trgovano je po cijenama između 1087 i 1130 kuna, a zadnja transakcija realizirana je na gornjoj granici tog raspona.
Više od 400 tisuća kuna prometa prikupio je i Dalekovod kojim je trgovano u rasponu od oko 11 kuna – po cijenama između 252,51 i 262,87 kuna. Tim građevinarom sada se trguje bliže gornjoj granici tog raspona – po 258 kuna – pa se strmoglavio 2,34 posto.
Viadukt je ostvario više od 386 tisuća kuna prometa i to po cijenama između 258,50 i 263 kune. Tim građevinarom sada se trguje pola kuna iznad donje granice tog raspona pa je potonuo 2,30 posto. [thumbsup]Poštujmo sebe i svoje dionice nemojmo ih prodavati kao da nema sutra jer onda nam kune niti neće trebati. Ako pak želimo zaraditi potrebno je strpljenje i potpuno prekinuti prodaju dionica. Danas smo smanjili prodaju i možemo se time ponositi.Potpunim prekidom prodaje dionica spriječavamo sami da dionice padaju. Primjer Adris je pao sa 619,00 kuna na današnjih 184,00 što je
ogroman pad ima dionica koje su pale i puno više.Da bi se taj Adris vrati morao bi rasti oko 240 % a priznat ćete da je to teško.Stoga treba prekinuti daljnu prodaju i obezvrijeđivanje naših dionica.
PREKINIMO PRODAJU- PREKINMO PREDAJU. [thumbsup]
DRŽAVA U MINUSU
Deficit proračuna veći do 4 milijarde kuna
Premijer Ivo Sanader na današnjoj je sjednici Vlade najavio deficit proračuna u idućoj godini. U 2009. će prihodi biti 124,5 milijarda kuna, a rashodi 128,9 milijarda, izvijestio je Sanader, piše Večernji list
(+ Kliknite na sliku za uvećanje )
Na samom početku sjednice Vlade premijer Sanader pojasnio je zašto se toliko raspravljalo o proračunu za sljedeću godinu. Rekao je kao su očekivana nepovoljna makroekonomska kretanja do sada imala manji učinak na hrvatsko gospodarstvo, a Vlada će se boriti da i u 2009. godini imaju što manji mogući učinak, prenos SEEbiz.eu.
‘Da, imat će negativni učinak, o tome nema dvojbe, ali možemo se boriti da taj učinak bude što manji’, najavio je Sanader.
Prilikom izrade proračuna Vlada je predvidjela rast BDP-a od 2 posto uz usporavanje inflacije na 3,5 posto. Osim toga, u obzir je uzeta i zdravstvena reforma te daljnji rast plaća zaposlenih u javnom sektoru. Premijer je ponovio kako je Vlada predložila sporazumno odlaganje rasta plaća, na koje sindikati nisu pristali, pa će Vlada poštivati ranije potpisan kolektivni ugovor.
‘Materijalni rashodi biti će na razini 2008. godine a rasti će samo tamo gdje je to nužno – za nacionalnu sigurnost, zdravstvenu zaštitu, projekte iz predpristupnih fondova EU i za programe pridruživanja EU’, naglasio je Sanader i dodao kako u ovom trenutku Vlada ide s proračunom za koji drži da je moguće ostvariti jer još uvijek ne znamo kakva će biti kretanja na globalnom financijskom tržištu. Obećao je kako će Vlada voditi računa o malim i srednjim poduzetnicima, ali i velikim poduzetnicima.
Ministar financija Ivan Šuker naglasio je kako su htjeli predložiti uravnotežen proračun, no zbog reforme zdravstva i brodogranje biti će povećani rashodi.
‘Čeka nas vrlo složena godina u kojoj ćemo se morati boriti za gospodarski rast i zadržavanje postojećih radnih mjesta te da omogućimo lakše poslovanje gospodarstvu’ rekao je Šuker.
Ministar zdravstva Darko Milinović predstavio je paket ‘zdravstvenih’ zakona kojima bi se započela zdravstvena reforma. Kako najbolji pokazatelj da je Hrvatskoj takva reforma potrebna činjenica je da je dug u zdravstvu 3,6 milijardi kuna.
‘Na dan 31.3.2008. godine dug u zdravstvu iznosio je 3,7 milijardi kuna. Da ništa nismo poduzeli taj dug bi do sada narastao na 5,1 milijardi kuna, a ovako se čak smanjio za 100 milijuna kuna i iznosi 3,6 milijardi kuna’ rekao je ministar Milinović.
Istaknuo je kako je cilj zdravstvene reforme socijalna osjetljivost, odnosno da HZZO za dvije godine više ne bude u sustavu državnog proračuna, već sam funkcionira.
tportal.hr
petak, 5.12.2008.
Stopa nezaposlenosti porasla na 12,9 posto
Stopa nezaposlenosti u listopadu je porasla na 12,9 posto s 12,6 posto u rujnu, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS). U listopadu 2007. stopa nezaposlenosti bila je 14,3 posto
Foto: Arhiva T-Portala
Na kraju listopada je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 228.501 nezaposlenih osoba. Glavni je razlog rastu broja nezaposlenih prestanak turističke sezone i manja potreba za sezonskim radnicima u turizmu. Iako je na mjesečnoj razini stopa nezaposlenosti porasla, na godišnjoj se razini nastavlja trend smanjenja nezaposlenosti koji traje od sredine 2005. godine.
‘U narednim mjesecima očekujemo nastavak uobičajenih nepovoljnih sezonskih kretanja u gospodarstvu, koji će rezultirati rastom broja nezaposlenih osoba. Očekivano nepovoljnija gospodarska kretanja, odnosno vidljivo sporiji rast BDP-a, u nastavku godine te tijekom iduće godine negativno će se odraziti na dinamiku rasta zapošljavanja. Tako bi u nadolazećem razdoblju mogli zabilježiti sporije smanjenje nezaposlenosti u usporedbi s prethodnim godinama", smatraju analitičari Raiffeisen banke
‘Banke prijete dizanjem kamata do 20 posto’
Svjetska kriza dominirala je posljednjim ovogodišnjim aktualnim prijepodnevom u Saboru. Premijer Ivo Sanader najavio je da će proračun biti manji 15 milijardi kuna, da će zastupnicima i ministrima biti ukinute neke povlastice, te po prvi put otvorio mogućnost odgode gradnje pelješkog mosta.
Sjednica Vlade // Arhivski foto (+ Kliknite na sliku za uvećanje )
ZAGREB – Ne postigne li se sa sindikatima dogovor o plaćama, moguće je da će Vlada ipak ići u proračunski deficit, kazao je Sanader. Istaknuo je da darovi za djecu i božićnice za zaposlene neće doći u pitanje. Posebno se ozbiljno osvrnuo na banke i pozvao one u stranom vlasništvu da ne izvlače novac iz Hrvatske.
Kazao je i da postoje najave da će banke podizati kamate na već postojeće kredite građanima i državi na astronomske visine te da je ministar financija od bankara doznao da neke banke očekuju rast kamata sa 13 na čak 20 posto, izvještava Večernji list.
‘To moramo spriječiti’, rekao je Sanader, pozivajući banke da podijele težinu trenutka s društvom.
Što je premijer mislio kad je govorio o kamatama od 20 posto nije jasno, jer je HNB već ranije ograničio najviše dopuštene kamate na 14 posto godišnje. Posljednji poznati podaci HNB-a pokazuju da su najskuplji krediti na tržištu ulasci u dopušteni minus – od 12 do 13 posto – dok su kamatne stope potrošačkih kredita preskočile granicu od 10 posto. Stambeni su krediti oko 7 posto.
Banke ni teoretski ne mogu dignuti kamate iznad 14 posto, ali može se dogoditi da povećavaju trošak drugih usluga. U strukturi prihoda domaćih banaka oko 30 posto su nekamatni, a 70 posto prihodi od kamata.