Svaka tvrtka treba kriznog menadžera

Krizni menadžment i prvi znakovi krize sve češće se spominju na hrvatskom gospodarskom terenu. Krizni menadžment najlakše se uspoređuje s bolešću. Zato krizni menadžeri trebaju paziti da se ne dogodi da im operacija uspije, a pacijent/kompanija na kraju umre, odnosno ode u stečaj

Novi broj našeg poslovnog tjednika zasigurno će vas razveseliti obiljem dobrih priča. Tragom pravosuđa krenuo je Ivica Grčar i u tekstu ‘Vjerovnici dobili pravo na stečaj dužnika u razumnom roku’ piše o stečajevima koji na zagrebačkom Trgovačkom sudu koji traju 10 i više godina.

Amir Kulenović piše o prikupljanju dodatnih sredstava na tržištu kapitala u priči ‘IPO: Mogu li Sunčani Hvar, HPB i HGspot spasiti burzu?’. Poplavu javnih ponuda koja je obilježila proteklu godinu posve je zaustavio gotovo 30-postotni pad burzovnog indeksa u protekla tri mjeseca. Nove IPO-ove inicirao je privatni sektor, iako država u rukavu ima još jednoga jakog aduta, a to je HPB.

Temom tjedna ovaj puta se se pozabavile Dragana Radusinović i Antonija Knežević. Krizni menadžment i prvi znakovi krize sve češće se spominju na hrvatskom gospodarskom terenu. Krizni menadžment najlakše se uspoređuje s bolešću. Zato krizni menadžeri trebaju paziti da se ne dogodi da im operacija uspije, a pacijent/kompanija na kraju umre, odnosno ode u stečaj. Menadžeri i poduzetnici u pravilu negiraju krizu u svojim tvrtkama. Uspiju prepoznati tek pojedinačne simptome, a teorija o kriznom menadžmentu ne funkcionira jer nadzorni odbori ne prihvaćaju da im je dužnost formirati krizni tim u tvrtki.

Sandra Babić piše o najbolje plaćenim spikerima. Zanimljiva priča pod naslovom ‘Najbolje plaćeni glasovi u reklamama dolaze s Radija 101’. Otkrijte tko je Mr. Muscolo, tko stoji iza reklama za Tuborg, tko je bakterija u reklami za Domestos…i tko je najbolje plaćeni glas na hrvatskoj reklamnoj sceni.

Zakon o strancima uzbunio je inozemnu poslovnu zajednicu u Hrvatskoj. U priči Hrvoja Mateljića ‘Strani biznismeni ne smiju u inozemstvu biti dulje od mjesec dana’, otkrijte o čemu se zapravo radi.

U rubrici Poslovna znanja čitajte o kompjutorskoj šaci, najčešćoj profesionalnoj bolesti 21. stoljeća koja se razvija kao posljedica dugotrajnog rada na računalu. Statistike pokazuju da su od svih ozljeda na radu 62 posto ozljede nastale zbog stalnih i opetovanih opterećenja, od čega je 7,5 posto vezano uz tipkanje, pomicanje miša i slične aktivnosti.

Ovotjedni feljton predstavlja nam austrijsku kristalnu dinastiju Swarovski.Najpoznatiji kristali na svijetu danas su biznis s procijenjenom tržišnom vrijednošću robne marke od približno pet milijardi eura. Swarovski je otprilike u sredini svjetske rang-liste stotinu financijski najvrednijih obiteljskih poduzeća. (G.J.)

gdje odlazi dio novca ….

http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=4fdbcbbe-19fb-40c1-abb1-5bf15ae317eb&ref=lastadd

ZSE EQUITY PREVIEW
Fundamenti i fundamentalisti
Autor/izvor: Mario Gatara
Nekoć davno, dok se CROBEX još mučio s razinom od 2.000 bodova, a šira javnost tek otkrivala investicijske fondove, uglavnom zazirući od izravnog ulaska na tržište kapitala, pokrenuta je rasprava o fundamentalnim temeljima pozitivnog trenda cijena dionica.
Već su se tada valuacije pojedinih izdanja, u usporedbi s kriterijima razvijenih tržišta, pojedinim promatračima činile pomalo napregnutima, no takva su se upozorenja mahom – ignorirala. Štoviše, upornim insistiranjem na fundamentima (i zanemarivanjem rastuće potražnje) zagovornici takvog pristupa u očima momentum ulagača zapravo su se pretvorili u – ekstremne fundamentaliste.

Dotični su svoja razmišljala temeljili isključivo na konvencionalnim investicijskim multiplama, ignorirajući znatno širi kontekst cijele priče u kojoj se čak i minimalno smanjenje gubitka iz poslovanja «proslavljalo» dvoznamenkastim rastom cijene pojedine dionice. I to ponajprije od strane momentum ulagača. A potonji, da ne bi bilo zabune, u ovoj priči ni u kom slučaju nisu nekakva sofisticirana skupina investitora, već najobičnija gomila koja se, bilo izravno ili posredstvom investicijskih fondova, zakačila na success story domaćeg tržišta kapitala, uvidjevši kako dionice predstavljaju odličnu priliku za brzu (i laku) zaradu.

Međutim, dotična (iznimno) brojna skupina investitora (bez obzira na kontekst) nipošto ne zaslužuje negativne konotacije. Baš kao što ni ovo nije jedan od onih «rekao sam ti» tekstova, u kojem bi valjalo lamentirati o opravdanosti dugoročnog trenda rasta, likujući nad «neupućenim špekulantima» koji su se posljednjih mjeseci na tržištu poprilično opekli.

Čak suprotno, jer fundamentalna analiza ni u ovom trenutku ne funkcionira baš najbolje. Da je tomu tako, potvrđuju i u najboljem slučaju mlake reakcije i izostanak izraženije inicijative optimista tijekom sezone objavljivanja poslovnih rezultata. Činjenica da momentum investitori ni do dana današnjeg nisu postali ništa sofisticiraniji nekome možda djeluje poražavajuće, no takav razvoj događaja zapravo svojevrstan predstavlja reality-check, sugerirajući kako je svih ovih godina tijek kapitala u najvećoj mjeri determinirao aktivnost aktera na tržištu kapitala. A onda se drastičnoj eroziji vrijednosti CROBEX-a uopće ne treba čuditi, već je izvedbi indeksa Zagrebačke burze dovoljno pridružiti podatke o oscilacijama imovine pod upravljanjem investicijskih fondova i priča postaje sasvim jasna. Jer dvije se krivulje savršeno poklapaju, a masovan odljev kapitala naprosto ne može iznjedriti ništa drugo doli intenzivne korekcije.

oho, vidi ti Mađare…

http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=ad00996f-b290-41b3-8c4c-ba7a15028d81&ref=lastadd

Istresanje na Ledu – 7 % Zvijezdi -2,08 % Tisak – 4,47 % Dioki -4,26 %……[cry]

ZSE INTRADAY UPDATE
Burza: Korekciji nema kraja
10.4.2008 13:31:58

ZAGREB – Pojedina izdanja doslovno bačena na koljena, a njihovi, sve malobrojniji poklonici, još jednom dovedeni u iskušenje da se likvidacijom riješe silnog jada[bye][bye][bye][cry]

ZSE uživo: Ledo u dubokom zamrzavanjuDopunjeno!
Nikola Sučec
nikola.sucecatcharbusiness.hr 10.04.2008 09:41
Promijenjeno 10.04.2008 14:01
U uvjetima smanjene likvidnosti, Crobex nastavlja tonuti. U 13 sati i 45 minuta vrijednost indeksa Zagrebačke burze manja je za 1,44 posto, te iznosi 3586,11 bodova. Najlikvidnije pozicije i dalje su nepromjenjene, Ina HT, Ledo, i IGH postižu više od 2 milijuna kuna prometa.
Vezane vijesti

Atlantic i Adris potpisali ugovor o distribuciji TDR-ovih proizvoda

Ina (INA-R-A) je i dalje najlikvidnija, sa 4,7 milijuna kuna prometa. Protrgovano je oko 2000 dionica naftaške kompanije, uz prosječnu cijenu nižu 1,59 posto. Zadnja cijena iznosila je 2220 kuna, najviša 2300 kuna.

IGH (IGH-R-A) nastavlja s potopom, koji u 13:40 iznosi 5,68 posto, uz promet od 3,9 milijuna kuna. Zadnja zabilježena cijena dionice IGH iznosi 8.831 kunu. Društvu gubitnika pridružila se i Ingra (INGR-R-A). S nešto više od pola milijuna kuna prometa i zadnjom cijenom dionice od 30.500 kuna Ingra je u 11 sati bila u minusu 2,57 posto, do 13 sati i 30 minuta minus je nabujao na 4,15 posto.

Daleko veći pad pogodio je Ledo. Nakon što je jučer pao 5,62 posto, Ledo (LEDO-R-A) danas tone 6,58 posto. Spomenutim izdanjem trguje se u dnevnom rasponu od 10.900 do 11.480 kuna.

Niti glavni predstavnici brodarskog sektora ne mogu reći da imaju uspješan dan. Atlanska plovidba gubi 5 posto vrijednosti, Jadroplov je u minusu 5,62 posto, Uljanik plovidba 3,04 posto, Tankerska plovidba je u porastu, 0,75 posto, sa 100 tisuća kuna prometa.

Ericsson Nikola Tesla bilježi 1,12-postotno smanjenje vrijednosti, Virovitička šećerana Viro je pala 0,69 posto, a i Dalekovod, kao i ostatak sektora izgradnje, u padu je 2,13 posto.

Podravkom (PODR-R-A) je postignut promet od 1,1 milijun kuna, uz smanjenje vrijednosti 0,07 posto. Svijetla točka je Centar Banka (CEBA-R-A), čije su dionice dobile 3,77 posto na vrijednosti. Oko 600 dionica kroz deset transakcija promijenilo je vlasnika, a zadnja zabilježena cijena iznosi 686 kuna, uz promet od pola milijuna kuna. Spomenutim dionicama ne trguje se već dva sata. Na usporednom tržištu Zagrebačke burze, dionicama Euroherc osiguranja postignut je promet od 6,7 milijuna kuna, uz 0,03- postotno povečanje vrijednosti.

U obustavi trgovanja bile su dionice Medike i Elektroprometa, no trgovanje tim vrijednosnicama nastavljeno je oko 12:20. U popodnevnim satima u blokadi su dionice Karlovačke bake i Hotela Podgora. Na Zagrebačku burzu danas su rezultate poslovanja podnijeli Raiffeisenbank, Linurnia hoteli, Koestlin i Drvna industrija Spačva.

Većina analitičara na Zagrebačkoj burzi danas očekuje stagnaciju cijena dionica dok se smiruje neizvjesnost oko braniteljskog fonda. Od 12 analitičara brokerskih tvrtki obuhvaćenih Hininom anketom, njih osam danas očekuje nastavak stagnacije Crobexa, a ostali njegov porast.

Pesimizam je obilježio i trgovanje na Wall Streetu. Cijene dionica pale su jer su poslovni rezultati nekoliko tvrtki razočarali ulagače, koji se, uz to, plaše i da će rekordne cijene nafte povećati troškove poslovanja kompanija.

Dow Jones indeks pao je 49 bodova ili 0,39 posto, na 12.527 bodova. S&P indeks pao je pak 0,81 posto, na 1354 boda, dok je Nasdaq indeks izgubio 1,13 posto te zaronio na 2322 boda. Američki trend preslikao se i u Europi. FTSE indeks Londonske burze pao je 0,11 posto, na 5983 boda. Indeks Frankfurtske burze DAX izgubio je pak 0,75 posto te zaronio na 6721 bod.[bye][bye][bye][bye][cry]

Premješteno iz teme: [color=blue]IGH (Institut građevinarstva Hrvatske d.d.)[/color]

Odrzana konrencija za Tisak.Konacni dobre vijesti za IGH stizu.

ZSE CLOSING BELL
CROBEX potonuo ispod 3.600 bodova
10.4.2008 16:59:58

Sva je sreća da, zahvaljujući statističkim zakonitostima, intenzitet negativnog, a za razliku od pozitivnog trenda, izražen relativnim brojkama ni teoretski ne može izaći iz dvoznamenkastih okvira.[bye][bye][bye][bye][bye][bye][cry]

Analitičari: Nema naznaka promjene

Jučerašnji pad cijena dionica, kao i gubitci od početka tjedna, izazivaju oprez tržišnih sudionika i analitičara, jer se čini da na Zagrebačkoj burzi još nema naznaka promjene aktualnog negativnog trenda.[bye][cry]

Istresanje na Ledu ,Tisku ,Lošinjskoj plovidbi, IGH, Dalekovodu sve zbog margina koji ponovno pucaju.[bye][cry]

Moze li bolje?

Ne moze, mi moramo uvijek izmisljati toplu vodu, sada su se i najveci optimisti uvjerili,
da dolazi do kraha, i da se ne vidi promjena.
Mi ne znamo uciti od drugih, fondovi se gase, nema tu urote, igre, sada je svima vec jasno.
Nema se para i gotovo.
Ali da se to moze promijeniti, moze, kako?
Vrlo lako, da nas Ivo i Rohatinski, poduzmu neke stvari, kao zapadne zemlje ili Ameri,
od kojih mozemo puno uciti i nauciti o trzistu kapitala.
Ali mi smo previse pametni i svi se busaju u prsa i sve znaju, neka se sada busaju.

Vrlo lako se moze srediti financijska poluga, (koja je nuzno potrebna),
fondovima, margini, manje kamete i sl. ali im to ocito nije u ineresu.

Ako nits ne poduznu, neke znacajnije restrikcije, bojim se da je s nasim trziszem kapitala
gotovo, tj. bitno da se na automatu ZSE predstavlja najjaca burza u regiji, mad daj.
Ili da brodaju ZSE Beckoj burzi koja ce znati srediti situaciju, za razliku od nasih, a to se bojim
nece dogoditi sljedecih 10 godina.

Pozdrav!

I onda još netko pita zašto smo banke prodali strancima…pa da nismo ne bi uopće novaca bilo u ovoj državi…
[huh]

Tijekom 2007. godine zabilježen je rekordno visok priljev inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku od gotovo 3,63 milijarde eura, 32,4% više nego u 2006., pokazali su podaci HNB-a. Najznačajniji utjecaj na rast dolazi od povoljnih kretanja u prvoj polovici 2007. godine, pa je, bez obzira na godišnje smanjenje ostvareno tijekom posljednjeg tromjesečja, realizirano najviše inozemnih izravnih ulaganja u posljednjih petnaest godina.
Veliko zanimanje stranih ulagača za Hrvatsku posebice je važno s obzirom na rastuće pritiske na povećanje vanjske neravnoteže, pišu analitičari RBA na temelju podataka HNB-a. Tako je ostvareni deficit tekućih transakcija tijekom 2007. manji od priljeva stranih izravnih ulaganja, što će donekle ublažiti pritiske na daljnje povećanje inozemnog duga. Međutim, unatoč zabilježenoj rekordnoj razini promatranih investicija, njihova struktura i dalje je prilično nepovoljna. Tako je i dalje relativno skroman udio greenfield investicija u proizvodne djelatnosti namijenjene izvozu, koje su u drugim tranzicijskim zemljama dovele do snažnog rasta izvoza i ostvarivanja suficita u robnoj razmjeni s inozemstvom.
U ukupnim inozemnim izravnim vlasničkim ulaganjima i zadržanim zaradama (2,59 milijardi eura) tijekom 2007. čak 1,59 milijardi eura odnosi se na segment financijskog posredovanja najčešće u obliku dokapitalizacije banaka. Tijekom prošle godine najznačajniji iznos inozemnih izravnih ulaganja ponovno je dosao iz Austrije (2,19 milijardi eura ili više od 60% ukupnih izravnih investicija).
U posljednjih petnaest godina, odnosno u razdoblju od 1993. pa do kraja 2007. godine, u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 17,64 milijarde eura inozemnih izravnih ulaganja. Najznačajnije investicije pristigle su iz Austrije (4,98 milijardi eura), Nizozemske (2,82 mlrd eura) te Njemačke (2,28 mlrd eura). Po djelatnostima najznačajniji dio izravnih vlasničkih ulaganja i zadržanih zarada realiziran je u financijskom posredovanju (skoro 5 mlrd eura) te u farmaceutskom sektoru od skoro 1,7 mlrd eura. Također, velike investicije zabilježene su u telekomunikacijskom sektoru, više od 1,4 milijarde eura
Bankamagazine