Pa što očekuješ od vina koje košta cca 20 kn/litra, ali stvar je u tome da masa ljudi kupuje taj tetrapak

Premješteno iz teme: [color=blue]TISK (Tisak d.d.)[/color]

ja sam nešto načuo da je agrokor povukao dio dobiti iz prošle godine iz tiska,radi nekog kreditnog rejtinga,ali da će sve te prihode + ovogodišnje ogromne,sve strpati u ovu godinu,dakle,tisak bi ove godine mogao biti prava hit dionica,a o cijeni na kraju godine,ne bi ni ja s tim izlazio,jer to dobrano ovisi o psihološkom ustroju tržišta kapitala,ali sve u svemu,hvala onome koji mi ga je prodao za 1033,00 kn,ako se javi,počastit ću ga sa večerom…

jedite zvecevo. mikado.. puno bolje cokolade od svih navedenih….[proud]

TJEDNI PREGLED FONDOVA
Ilirika Azijski tigar predvodio povratak fondova
Autor/izvor: Iztok Likar
ZAGREB – Obveznički fondovi su završili pretežno na negativnom teritoriju, tek se njih četiri provuklo u pozitivu.

Dionički i mješoviti fondovi su statistički gledano zabilježili jedan od boljih tjedana u godini, dok su obveznički prošli u većini negativno a novčani su fondovi tradicionalno bilježili pozitivne rezultate. Među najboljih deset fondova prema rastu ostvarenom u proteklom tjednu nalazi se osam dioničkih i dva mješovita fonda.

Kako je Prospectus Global Equity pripojen drugom Prospectusovom fondu broj je aktivnih fondova u RH smanjen na 80 fondova. Od toga je protekli tjedan pedeset i jedan fond ostvarilo rast vrijednosti udjela dok je ostalih dvadeset i devet fondova završilo na negativnom teritoriju. Među onima koji su pali ponovno je bilo dosta obvezničkih fondova. Rezultati fondova u proteklom tjednu kreću se u rasponu od 3,62 do -2,95 posto. Najveći rast bilježi Ilirika Azijski tigar (+3,62%), dok je najveći pad zabilježio dionički Fima Maximum (-2,95%). Među fondovima koji su porasli, dvadeset i jedan je fond ostvario rast veći od jedan posto, dok je za više od od jedan posto palo samo tri fonda.

Statistički najlošije rezultate među svim kategorijama fondova bilježe obveznički fondovi dok su dionički i mješoviti u odnosu na ostatak godine zabilježili jako dobre rezultate a novčani su tradicionalno svi porasli. Od ukupno 52 dionička i mješovita fonda trideset i dvoje je poraslo. Samo ih je dvadeset zabilježilo tjedni pad. Kod dioničkih fondova, najviše na ljestvici prema tjednom prinosu nalaze se fondovi koji investiraju na svjetskim težištima. Najbolji je s rastom od 3,62 posto bio Ilirika Azijski tigar a slijedi ga s rastom od 3,13 posto, ZB euroaktiv. Posebni dionički fond, OTP Indeksni je zabilježio pad vrijednosti udjela za 0,07 posto a vrijednost udjela HPB Titan fonda je porasla za 2,33 posto što ga uvrštava među deset tjednih dobitnika.

Samo su dva dionička fonda pala za više od jedan posto. Slična kao kod dioničkih je bila i situacija kod mješovitih fondova, naime od ukupno njih sedamnaest, deset ih je poraslo a sedam završilo u crvenom. Ostvarili su tjedne promjene u rasponu od 1,80 do -1,20 posto. Aureus Balanced je zasjeo vrh ljestvice dobitnika a slijedi ga HPB Global čija je vrijednost udjela uvećana za 1,75 posto. Najveći pad bilježe ICF Balanced (-1,20 posto) i ST Balanced (-0,93 posto).

Obveznički fondovi su kako je već spomenuto završili pretežno na negativnom teritoriju, tek su se njih četiri provukli u pozitivu. Najbolji u proteklom tjednu su završili s rastom od 0,03 posto dok najveći pad iznosi 0,33 posto. Najveći rast bilježe Select Eurobond i HI-conservative dok najveći pad među svim obvezničkim bilježi Capital One (-0,33 posto) a slijedi ga OTP Euroobveznički (-0,30 posto).

Svi novčani fondovi ostvarili su pozitivne rezultate. Njihove se tjedne promjene kreću u rasponu od 0,06 do 0,10 posto. Najveći prinos od 0,10 posto ostvarili su Select Novčani, InterInvest Cash te VB Cash.

Prema prinosu ostvarenom od početka godine dvadeset i dva su fonda u plusu. Među njima su svi predstavnici novčanih, te pet obvezničkih i dva najmlađa dionička fonda. Ostalih pedeset i osam fondova je u minusu. Prinosi fondova u ovoj godini kreću se u rasponu od 2,06 do -26,63 posto. Najbolji rezultat kod dioničkih i mješovitih fondova koji posluju duže od par mjeseci su ostvarili dionički HPB Wav-DJE (-8,26 posto) i HPB Titan (-8,79 posto). Najbolji prema ostvarenom prinosu u godini su HPB obveznički (2,16 posto) i PBZ Dollar fond bond (1,37 posto), dok najveći rast kod dioničkih u zadnjih dvanaest mjeseci bilježe Prospectus JIE (1,31 posto) i Select Europe (0,40 posto). Kod mješovitih najveći prinos u zadnjih dvanaest mjeseci bilježe Ilirika JIE Balanced s rastom od 1,93 posto i ZB Global s ostvarenih 1,23 posto.

NAPOMENA: Kod izračuna tjednih promjena fondova, te cijena dionica u obzir

ZSE: Unatoč dobrim poslovnim rezultatima, tržište uspavano
Business.hr/Hina
30.03.2008 11:23
Objava vrlo dobrih poslovnih rezultata za prošlu godinu niza kompanija nije uspjela prošloga tjedna značajnije pokrenuti domaće tržište dionica, a niska likvidnost ukazuje na i dalje prisutan oprez i suzdržanost ulagača.

Crobex indeks zaključio je tjedan na 3.907 bodova, na dobitku od 1,76 posto u odnosu na prethodni tjedan. Redovni promet dionicama iznosio je samo 308,3 milijuna kuna, dok je ukupni promet dosegnuo 770,7 milijuna kuna.

Ulagači zasad nisu značajnije reagirali na objavu vrlo dobrih financijskih izvješća kompanija. Kako kažu analitičari, negativni sentiment sprječava značajniju reakciju tržišta.

Najveći promet ostvaren je dionicom Ericsson Nikole Tesle, u visini od 30,99 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 0,8 posto, na 2.704 kune.

U fokusu investitora bila je i uobičajeno najlikvidnija dionica T-HT-a, s prometom od 30,2 milijuna kuna i padom cijene od gotovo tri posto, na 320 kuna.

Zahvaljujući blok transakciji od 29,5 milijuna kuna, značajan promet, od 29,8 milijuna kuna, ostvaren je i dionicom Medike. Cijena joj je pritom oslabila 1,16 posto, na 17.100 kuna.

Dobrom tjednom izvedbom se ističe brodarski sektor. Porastom poslovnih prihoda za 20 posto i neto dobiti za 150 posto, na 239 milijuna kuna, rezultati Atlantske plovidbe bili su u skladu s očekivanjima analitičara za tu granu industrije. Povuklo je to cijeli brodarski sektor naviše, izuzev dionice Uljanik plovidbe.

Tako je dionica Atlantske plovidbe, uz ostvareni promet od gotovo 28 milijuna kuna, poskupila 19,7 posto, na 2.528 kuna. Dionica Jadroplova poskupila je 16,5 posto, na 629 kuna, a Tankerske plovidbe za 9 posto, na 4.800 kuna.

No, značajnije je potonula cijena dionice Uljanik plovidbe, za više od 30 posto, na 2.330 kuna, što se povezuju s time da od četvrtka novi vlasnici te dionice nemaju pravo sudjelovanja u najavljenoj dokapitalizaciji, o čemu će se odlučivati u ponedjeljak na Skupštini te tvrtke.

“Ponajviše će u fokusu investitora idućega tjedna biti objava financijskih izvješća za prošlu godinu”, kaže Maja Barać, analitičara u Odjelu za ekonomska istraživanja Hypo Alpe Adria grupe.

Dodaje kako će tjedan započeti objavom poslovnih rezultata Ine. Ta kompanija već je objavila podatak o lanjskoj neto dobiti u visini od 866 milijuna kuna, što je dva posto manje nego u 2006.

“Budući da je Ina u prvih devet mjeseci objavila neto dobit od 730 milijuna kuna, krajnji rezultat za 2007. označava znatno slabije četvrto tromjesečje”, ocjenjuje Barać.

Smatra da se snažan rast cijena sirove nafte u uvjetima reguliranog tržišta, u kojem kompanija ne može u potpunosti prevaliti rast cijena na krajnjeg potrošača, negativno odrazio na njezin segment rafinerija i marketing u posljednjem kvartalu lani. I jačanje kune u odnosu na dolar također je imalo negativan utjecaj na profitabilnost kompanije, kaže Barać.

“Daljnji rast cijena sirove nafte tijekom prvog tromjesečja ove godine trebao bi imati pozitivne implikacije po Inin segment istraživanja i proizvodnje. Pozitivno je i da nakon izbora Vlada ima labaviju politiku reguliranja cijena goriva, što bi se moglo osjetiti u Ininim poslovnim rezultatima”, ističe Barać.

I dalje nizak promet na burzi ukazuje da je i nadalje prisutna neizvjesnost kod velikih igrača u pogledu daljnjeg smjera kretanja tržišta. S obzirom na to, tržišne sudionike od financijskih izvješća kompanija više zanimaju samo najnoviji podaci o stanju imovine investicijskih fondova u ožujku, kažu analitičari.[sad][undecid]

Manager.hr
30. 03. 2008. | 16:56
STATISTIKA U zadnjem tromjesečju 2007. rast BDP-a 3,7%
BDP raste sve manjom brzinom
Autor GOJKO DRLJAČA

Hrvatska je u četvrtom tromjesečju prošle godine doživjela drastično usporavanje stope rasta bruto domaćeg proizvoda. Možda stopa rasta od 3,7 posto na godišnjoj razini u četvrtom tromjesečju ne bi trebala loše zvučati za neku naprednu i stabilnu zapadnu ekonomiju poput europskih ili američkih, ali za Hrvatsku to je poprilično zabrinjavajući podatak, jedan od dokaza da naša zemlja ne može hvatati korak s ostalim brzorastućim tranzicijskim ekonomijama, ni u regiji, ni globalno.

Neispunjene nade
Ukupno uzevši, gospodarski rast u prošloj godini zastat će na samo naizgled lijepih 5,6 posto, što je manje nego što nas se većina nadala krajem prošle godine i sve do objave zadnjih podataka.
Jače usporavanje gospodarskog rasta u četvrtom tromjesečju iznenadio je i mnoge analitičare. Tako su, primjerice, u Hypo Alpe-Adria banci očekivali usporavanje na 4,5 posto u četvrtom tromjesečju.

Osobna potrošnja i dalje je glavni poticatelj gospodarskog rasta, ali je i ona morala postati opreznija zbog ograničenja koja su nametnule monetarne vlasti te viših troškova energije i hrane. Sve to je, naime, utjecalo na razinu raspoloživog dohotka te tako i moć hrvatskog potrošača.
S druge strane, veliko je razočaranje u zadnjem lanjskom tromjesečju mizeran rast izvoza (2 posto) kao i rast investicija, što upućuje na zaključak da živimo u zemlji sa sve izraženijim strukturnim problemima.

Jedan je od ključnih problema to što uz izražene snažne inflatorne pritiske u 2008. godini monetarne vlasti ne smiju i neće olabaviti monetarne uzde, a ni vlada apsolutno nema prostora da osigura bilo kakve vrste dodatnih fiskalnih stimulansa.

Neke vrste poticaja, smanjenja poreza ili poreznih olakšica u ovakvoj bi situaciji značile potpunu političku neodgovornost. Stoga smo na neki način u slijepoj ulici: ni fiskalne ni monetarne vlasti ne mogu stimulirati ekonomiju, a sve više nas stišće činjenica da zaostajemo u brzini rasta za svim naprednijim tranzicijskim zemljama.

Drugim riječima, ni u situaciji kad nam je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, ne uspijevamo dovoljno podići produktivnost da se možemo predstaviti kao kompetitivna tranzicijska ekonomija.

Manje i ove godine
Jasno je zašto su analitičari, poput onih iz Hypo banke, već spustili svoja očekivanja rasta za sljedeću godinu na 4,4 posto (oslabljeni potrošač, stroži kredit, niži postizborni fiskalni stimulansi, viši troškovi rada…), a sve je jasnije da je taj preniski rast za jednu tranzicijsku ekonomiju cementiranje pozicije u zaostalom dijelu europskog kontinenta.
Bit će zanimljivo gledati reakcije vlasti na loše podatke o gospodarskom rastu na kraju prošle, izborne godine.

Za vegetaciju između butina.
umjetno gnojivo Petrokemija Kutina
[lol]

bolje Condoleeza Rice nego Indira Mujkić
[wink][smiley][tongue]

Bolje Mujkic da ljulja nego Riza da zulja[lol]