[cool][thumbsup] Napokon – trgovina na burzi prepuna uzbuđenja
ZAGREB – Pitajte tri brokera za update oko Veterine i sva je prilika da ćete dobiti – tri različita odgovora. Pored kojih je naprosto nemoguće razaznati što je zapravo na stvari.
Saladine očekujem rast dionica i više optimizma ulagača.[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]
Sutra bi mogao biti dan Adrisa kao što je danas bio HT-a , a jučer Veterine.[rolleyes][rolleyes][thumbsup]Vaš link[thumbsup]
Broker je izmišljeno i nepotrebno radno mjesto. Poslove koje obavlja broker može obavljati računalni program od 10 linija koda. Ako treba, ja ću ga napisati, jezik nebitan, može i u asembleru
Broker je izmišljeno i nepotrebno radno mjesto. Poslove koje obavlja broker može obavljati računalni program od 10 linija koda. Ako treba, ja ću ga napisati, jezik nebitan, može i u asembleru
to je buducnost [thumbsup][thumbsup]
Samodol prozvao Raiffeisen mirovinski kao glavnog krivca
Ana Blašković
ana.blaskovic@business.hr
Igor Prstec
igor.prstec@business.hr
(objavljeno 28.2.08 07:00)
Čelni čovjek Hrvatske agencije za nadzor financijskog tržišta Ante Samodol na hitnom sastanku prošlog četvrtka prozvao je upravitelje obveznih mirovinskih fondova, a posebice predsjednika Uprave Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda Damira Grbavca, zbog neodgovornog ponašanja na tržištu koje je ubrzalo pad Crobexa.
Međutim, čini se kako su ipak pretjerani medijski navodi da je Samodol fondovima zaprijetio ukidanjem licencija zbog rušenja tržišta.
O destabilizirajućem ponašanju mirovinaca – koji su povlačenjem 1,1 milijardu kuna u studenome, od čega daleko najviše Raiffeisen mirovinski, i 570 milijuna kuna u siječnju iz otvorenih investicijskih fondova (OIF) potaknuli rušenje burze – Business.hr je pisao u prošlom broju, objavljenom neposredno uoči sastanka u Hanfi.
Poziv odabranima
Hanfin izbor sudionika sastanka bio je vrlo selektivan pa, primjerice, nije bio pozvan nitko iz mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje. Kako doznajemo, na sastanku su bili predsjednici uprava mirovinskih fondova: AZ mirovinskog fonda Dinko Novoselec, Damir Grbavac iz Raiffeisen mirovinskog fonda te Petar Vlaić iz Erste Plavog. Osim mirovinaca, na sastanku su sudjelovali čelni ljudi uprava ZB Investa, Raiffeisen Investa, Erste Investa te PBZ Investa. Po svemu sudeći, riječ je o mirovincima koji su prednjačili u povlačenju sredstava iz fondova i predstavnicima OIF-a iz kojih su mirovinci najviše povlačili. Navodno su na sastanku bili i predstavnici brokerskih kuća, no nismo mogli dobiti potvrdu o kojim je brokerima točno riječ. Kako doznajemo, Samodol je, zabrinut veličinom institucionalnih investitora i njihovim utjecajem na tržište, upozorio “da nekom ne padne napamet rušiti tržište”, ne osporavajući pritom fondovima diskrecijsko pravo da se cijena dionica određuje tržišno.
O investicijskoj politici
Zanimljivo je da smo iz Hanfe za prošli broj Business.hra kao komentar na agresivne poteze mirovinaca dobili odgovor kako se mirovinski fondovi nisu ponašali kao špekulanti.
Sudionici sastanka nisu bili raspoloženi za razgovor, a iz Hanfe su poručili da je riječ o redovnim sastancima. “Hanfa kao regulator tržišta kapitala redovito održava sastanke s predstavnicima financijske industrije, a ovaj put s predstavnicima investicijskih i mirovinskih fondova o temi operativne i normativne naravi, konkretno o investicijskoj politici”, poručuju iz Hanfe. Iako regulator tvrdi da je “riječ o uobičajenim radnim sastancima”, iz mirovinskih krugova doznajemo da je posljednji takav sastanak održan prošle godine, a naš se sugovornik nije mogao sjetiti datuma. Business.hr izračunao je da su u studenome mirovinci iz domaćih investicijskih fondova povukli više od 1,1 milijardu kuna te dodatnih 570 milijuna kuna u siječnju. Fondovi su pak, da bi isplatili mirovince, uz smanjenje depozita rasprodavali i dio portfelja, čime je ubrzan pad cijena dionica i Crobexa.
Tri ponude za političku školu
Zagreb. U HFP su pristigle tri neobvezujuće ponude za kupnju ili zakup zemljišta i objekata Znanstveno-studijskog centra Kumrovec i hotela Zagorje (bivše političke škole). Ingra je ponudila traženih 22,9 odnosno 21,8 mil. kn te ulaganje 20 do 23 mil eura, Oka početnu cijenu i ulaganje 123 mil eura, a Terme Tuhelj ponudile su bitno manje.
Prihod lani porastao 8,3 posto
Zagreb. Vipnet, član Mobilkom Austria grupe, 2007. godine ostvario je 514,2 milijuna eura prihoda, što je rast od 8,3 posto u odnosu na godinu ranije. Operativna dobit (EBITDA) porasla je 10,3 posto, na 210,2 milijuna eura, dok je dobit prije kamata i poreza (EBIT) porasla 21,8 posto, na 136,7 milijuna eura. Na kraju 2007. Vipnet je imao 2,2 milijuna korisnika ili 14 posto više nego krajem 2006. Tržišni udjel Vipneta ostao je stabilan i iznosi 43 posto uz penetraciju mobilne telefonije od 114,9 posto. “Jako sam zadovolj
od 114,9 posto. “Jako sam zadovoljan Vipnetovim poslovnim rezultatima, uložili smo 63,5 milijuna eura u mobilni broadband, a veliko zanimanje za usluge poput Homeboxa i Officeboxa potvrđuju i naši poslovni rezultati”, istaknuo je Dino Dogan, financijski direktor i član Uprave Vipneta
viš ti te penzionere. držalo ih u karanteni u prvoj kotaciji predugo, pa kad ih se pustilo s lanca ovaj iz RBA navalio na našu malu burzu ko da nikad žensku nije vidio. valjda višak testosterona. sad bu se još branio da je u minici hodala.
RBA je ovih dana kupovao: MGMA, ISTT, ERNT, ATGR, BLSC, CKML