[cool]
Danas očekujem daljni rast tržišta i naše INE.[thumbsup][thumbsup] Rast cijena dionica na Wall Streetu
Na Wall Streetu su u srijedu vodeći indeksi porasli zahvaljujući nadi ulagača da će američka središnja banka Fed nastaviti sa smanjenjem ključnih kamatnih stopa.[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]
Zagrebcan
prijavi se na natječaj za glavnog analitičara Business.hr-a, imaš sve predispozicije da preotmeš mjesto Petrovu
[proud]
Zagrebcan prijavi se na natječaj za glavnog analitičara Business.hr-a, imaš sve predispozicije da preotmeš mjesto Petrovu [proud]
To nije teško. I ja ću se prijaviti na natječaj. Kako sam s 5.000 kuna postao bogat[thumbsup]
Premješteno iz teme: [color=blue]HDEL (Hidroelektra niskogradnja d.d.)[/color]
Ovo je trenutno najpodcjenjenija dionica na našem tržištu. Svi su se građevinari oporavili osim HDELa.
Red je na nju da krene[thumbsup]
A i Prospectus više nema municije.[thumbsup]
Premješteno iz teme: [color=blue]HDEL (Hidroelektra niskogradnja d.d.)[/color]
Ovo je trenutno najpodcjenjenija dionica na našem tržištu. Svi su se građevinari oporavili osim HDELa. Red je na nju da krene[thumbsup] A i Prospectus više nema municije.[thumbsup]
Ne zaboravi TEHNIKU kolega glede podcjenjenosti !
Premješteno iz teme: [color=blue]HDEL (Hidroelektra niskogradnja d.d.)[/color]
kremenko:
”
Ovo je trenutno najpodcjenjenija dionica na našem tržištu. Svi su se građevinari oporavili osim HDELa. Red je na nju da krene[thumbsup] A i Prospectus više nema municije.[thumbsup]
”
Ne zaboravi TEHNIKU kolega glede podcjenjenosti !
[thumbsup][thumbsup]
Premješteno iz teme: [color=blue]HDEL (Hidroelektra niskogradnja d.d.)[/color]
Lavčević također ,a o Dalekovodu ,iako on nije čisti građevinac,da i ne govorimo
[cool]febo
korisnik od: 08.10.2007.
lokacija: South of No North
broj poruka: 2580
Zagrebcan
prijavi se na natječaj za glavnog analitičara Business.hr-a, imaš sve predispozicije da preotmeš mjesto Petrovu
[smiley]
Hvala febo puno mi znači tvoje priznanje i to javno.[thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup][thumbsup]
Mirovinski fondovi izazvali rasprodaju i srušili Crobex
Ana Blašković
ana.blaskovic@business.hr
Igor Prstec
igor.prstec@business.hr
(objavljeno 21.2.08 07:00)
Pad domaćeg tržišta kapitala u studenome, kada su se cijene dionica u mjesec dana strmoglavile više od 15 posto, a male ulagače zahvatila posvemašnja panika, uzrokovali su prije svega mirovinski fondovi izvukavši, prema izračunu Business.hr-a, više od 1,1 milijardu kuna imovine iz domaćih otvorenih investicijskih fondova (OIF).
Oni su, kako bi isplatili mirovince, uz smanjenje depozita, odabrali i opciju koja je dodatno ubrzala pad cijena dionica – rasprodaju likvidnog portfelja.
Špekulantski pristup
No, mirovinci su i u siječnju iz OIF-ova povukli 570 milijuna kuna, pridonijevši time – u kontekstu sada već mnogo osjetljivijih malih ulagača – ovogodišnjoj korekciji koja je indeks Crobex spustila na razine s početka prošle godine.
U studenome je najviše novca povukao Raiffeisen obvezni mirovinski fond (ROMF), čija se imovina uložena u OIF-ove tada smanjila za 868,9 milijuna kuna, na gotovo simboličnih dvadeset tisuća kuna, a slijedio je AZ mirovinski fond sa 363,7 milijuna kuna. Ono što je najzanimljivije jest to da je, prema našim kalkulacijama, od ukupna pada vrijednosti imovine mirovinaca u OIF-ovima (za 1,33 milijarde kuna, prema podacima Hanfe) gotovo 85 posto bio rezultat unovčavanja (povlačenja) udjela mirovinaca, dok je ostatak posljedica pada tržišta. Akcija dvaju najvećih mirovinaca djelovala je kao oštar zaokret u njihovoj dosadašnjoj ulagačkoj politici – izazvavši zamjerke kako se ponašaju kao kratkoročni špekulanti – i kao priprema za ulaganje u JDD kotaciju koje je mirovincima odobreno sredinom prosinca.
Kako je vidljivo u statistikama Hanfe, da udovolje zahtjevima mirovinaca, upravitelji OIF-ova koordinirano su povlačili depozite, ali i likvidirali dionički portfelj kako bi sačuvali relativno visoke iznose gotovine, očito želeći biti spremni za crni scenarij ako mali investitori počnu panično povlačiti uloge. Preferiranje gotovine na računima je u tom trenutku, znajući da mirovinci skupljaju keš, bio racionalan potez upravitelja OIF-ova koji su kupnjom prije formalnog puštanja mirovinaca u JDD kotaciju željeli zaraditi na očekivanom snažnom uletu mirovinaca. Tako su potkraj studenoga i početkom prosinca pojačali kupnju i vratili cijene na razine prije korekcije očekujući da će mirovinci zagristi mamac.
Igra velikih
Takav su scenarij, međutim, mirovinci preduhitrili. Umjesto samostalne kupnje na tržištu svoj su novac jednostavno vratili – u investicijske fondove.
No, u siječnju – novi šok. Imovina mirovinaca uložena u OIF-ove ponovno je smanjena za 0,81 milijardu kuna, od čega se – kako je izračunao Business.hr statističkom aproksimacijom – 0,57 milijardi kuna odnosi na novo unovčavanje udjela. Najviše je pritom povukao AZ. Mirovinci su takvim špekulacijskim “ubiranjem vrhnja” od porasta vrijednosti udjela u OIF-ovima tijekom prosinca ponovno zadali glavobolje fond menadžerima.
Njihova reakcija bila je slična onoj u studenome, pa su zahtjevi mirovinaca namireni novom likvidacijom depozita te pojačanom rasprodajom uglavnom najlikvidnijeg dioničkog portfelja. Takav pritisak na burzu s prodajne strane, zajedno sa serijom loših makroekonomskih i gospodarskih vijesti, rezultirao je siječanjskim padom Crobexa više od 14 posto.
Time isforsirana panična reakcija malih ulagača nastavila je rušiti Crobex i u veljači, a do zaključenja ovog broja domaći je dionički indeks pao dodatnih 10-ak posto. Rekordan mjesečni pad Crobexa može se zahvaliti nezainteresiranoj kupnji koja konstantnim spuštanjem cjenovnih letvica i dalje testira dno domaćeg tržišta. Ovakvo kretanje na burzi ne ide na ruku fond menadžerima OIF-ova, koji zbog bojazni od masovnog povlačenja uloga moraju čuvati likvidna sredstva. Mirovinski su fondovi tako u dva poteza, doduše potpomognuti negativnim globalnim trendovima, šahirali domaće tržište i određuju njegovo
Mirovinski fondovi izazvali rasprodaju i srušili Crobex
Ana Blašković
ana.blaskovic@business.hr
Igor Prstec
igor.prstec@business.hr
(objavljeno 21.2.08 07:00)
Pad domaćeg tržišta kapitala u studenome, kada su se cijene dionica u mjesec dana strmoglavile više od 15 posto, a male ulagače zahvatila posvemašnja panika, uzrokovali su prije svega mirovinski fondovi izvukavši, prema izračunu Business.hr-a, više od 1,1 milijardu kuna imovine iz domaćih otvorenih investicijskih fondova (OIF).
Oni su, kako bi isplatili mirovince, uz smanjenje depozita, odabrali i opciju koja je dodatno ubrzala pad cijena dionica – rasprodaju likvidnog portfelja.
Špekulantski pristup
No, mirovinci su i u siječnju iz OIF-ova povukli 570 milijuna kuna, pridonijevši time – u kontekstu sada već mnogo osjetljivijih malih ulagača – ovogodišnjoj korekciji koja je indeks Crobex spustila na razine s početka prošle godine.
U studenome je najviše novca povukao Raiffeisen obvezni mirovinski fond (ROMF), čija se imovina uložena u OIF-ove tada smanjila za 868,9 milijuna kuna, na gotovo simboličnih dvadeset tisuća kuna, a slijedio je AZ mirovinski fond sa 363,7 milijuna kuna. Ono što je najzanimljivije jest to da je, prema našim kalkulacijama, od ukupna pada vrijednosti imovine mirovinaca u OIF-ovima (za 1,33 milijarde kuna, prema podacima Hanfe) gotovo 85 posto bio rezultat unovčavanja (povlačenja) udjela mirovinaca, dok je ostatak posljedica pada tržišta. Akcija dvaju najvećih mirovinaca djelovala je kao oštar zaokret u njihovoj dosadašnjoj ulagačkoj politici – izazvavši zamjerke kako se ponašaju kao kratkoročni špekulanti – i kao priprema za ulaganje u JDD kotaciju koje je mirovincima odobreno sredinom prosinca.
Kako je vidljivo u statistikama Hanfe, da udovolje zahtjevima mirovinaca, upravitelji OIF-ova koordinirano su povlačili depozite, ali i likvidirali dionički portfelj kako bi sačuvali relativno visoke iznose gotovine, očito želeći biti spremni za crni scenarij ako mali investitori počnu panično povlačiti uloge. Preferiranje gotovine na računima je u tom trenutku, znajući da mirovinci skupljaju keš, bio racionalan potez upravitelja OIF-ova koji su kupnjom prije formalnog puštanja mirovinaca u JDD kotaciju željeli zaraditi na očekivanom snažnom uletu mirovinaca. Tako su potkraj studenoga i početkom prosinca pojačali kupnju i vratili cijene na razine prije korekcije očekujući da će mirovinci zagristi mamac.
Igra velikih
Takav su scenarij, međutim, mirovinci preduhitrili. Umjesto samostalne kupnje na tržištu svoj su novac jednostavno vratili – u investicijske fondove.
No, u siječnju – novi šok. Imovina mirovinaca uložena u OIF-ove ponovno je smanjena za 0,81 milijardu kuna, od čega se – kako je izračunao Business.hr statističkom aproksimacijom – 0,57 milijardi kuna odnosi na novo unovčavanje udjela. Najviše je pritom povukao AZ. Mirovinci su takvim špekulacijskim “ubiranjem vrhnja” od porasta vrijednosti udjela u OIF-ovima tijekom prosinca ponovno zadali glavobolje fond menadžerima.
Njihova reakcija bila je slična onoj u studenome, pa su zahtjevi mirovinaca namireni novom likvidacijom depozita te pojačanom rasprodajom uglavnom najlikvidnijeg dioničkog portfelja. Takav pritisak na burzu s prodajne strane, zajedno sa serijom loših makroekonomskih i gospodarskih vijesti, rezultirao je siječanjskim padom Crobexa više od 14 posto.
Time isforsirana panična reakcija malih ulagača nastavila je rušiti Crobex i u veljači, a do zaključenja ovog broja domaći je dionički indeks pao dodatnih 10-ak posto. Rekordan mjesečni pad Crobexa može se zahvaliti nezainteresiranoj kupnji koja konstantnim spuštanjem cjenovnih letvica i dalje testira dno domaćeg tržišta. Ovakvo kretanje na burzi ne ide na ruku fond menadžerima OIF-ova, koji zbog bojazni od masovnog povlačenja uloga moraju čuvati likvidna sredstva. Mirovinski su fondovi tako u dva poteza, doduše potpomognuti negativnim globalnim trendovima, šahirali domaće tržište i određuju njegovo
tržište i određuju njegovo dno.
Kokoš ili jaje?
Nova špekulativna strategija mirovinaca neugodno je odjeknula na tržištu kapitala, posebice u fondovskoj industriji.
“Mirovinski fondovi trebali bi osiguravati stabilnost tržišta zbog dugog horizonta ulaganja, a ne ponašati se kao špekulanti. Toliko su dugo lobirali za to da im se odobri ulaganje u JDD kotaciju i kad su ga konačno dobili – srušili su tržište da jeftino kupe dionice”, rekao nam je analitičar koji je inzistirao na anonimnosti, dodajući da je slabo likvidno domaće tržište vrlo osjetljivo na drakonske poteze.
No, mišljenje o tome da je “suludo skakati van pa unutra” može se čuti i u krugovima bliskim mirovinskim fondovima, iako drugi fond menadžeri ne žele javno komentirati postupke kolega. Šef ROMF-a Damir Grbavac nije želio komentirati svoje poteze, kazavši kako bi se “davanje te vrste informacija i prognoza moglo smatrati pokušajem utjecaja na tržište.
Upravitelj AZ mirovinskog fonda Dinko Novoselec upozorava pak na to kako je ideja da su mirovinci svojim potezima srušili tržište naopaka. “To je pitanje poput onoga što je bilo prije, kokoš ili jaje. Pad tržišta ili povlačenje sredstava? Odgovor je niti jedno od toga, već je na globalnom tržištu nestalo optimizma, što se prelilo i na Hrvatsku”, kaže Novoselec.
Fisherov indeks
Iznos koji su mirovici povukli iz OIF-ova računali smo metodom statističke aproksimacije (Fisherov indeks) iz dostupnih Hanfinih brojki. Indeks vrijednosti udjela u dioničkim fondovima s javnom ponudom Fisherova tipa tijekom studenoga pokazao je pad vrijednosti udjela 8,27 posto. Kako je imovina mirovinaca uložena u OIF-ove tijekom studenoga smanjena za 1,35 milijardi kuna, iz statističke aproksimacije slijedi da se 1,14 milijardi odnosi na unovčavanje udjela. U siječnju je Fisherov indeks pokazao pad vrijednosti udjela 9,32 posto, te se, od ukupnog pada imovine mirovinaca uložene u OIF-ove u siječnju za 0,81 milijardu kuna, na unovčavanje odnosilo 0,57 milijardi kuna.
HT najizloženiji, ostatak tržišta bez većeg utjecaja
Iako su se kao jedan od generatora korekcije spominjali i tzv. knock-out certifikati stranih banaka, njihov utjecaj zbog male kapitalne pokrivenosti domaćim dionicama (1:10) ne može biti velik i nikako ne može zacrtati smjer trgovanja. Njih banke koriste kao instrumente za pokrivanje rizika (hedge) pada tržišne kapitalizacije dionica. To su matematičkim metodama oblikovani instrumenti koje banka može i ne mora temeljiti na imovini u portfelju, a na slobodnom tržištu ih prodaje ulagačima koji se kupnjom “klade” na pad ili na rast cijene dionice na koju se certifikati pozivaju.
U slučaju probijanja knock-out cijene banka više nema obvezu prema svojim ulagačima, čime je “zaradila” cijeli iznos koji je prikupila izdavanjem certifikata. U situaciji knock-out-a banka može, ali i ne mora prodavati dionice na koje je vezala certifikat. Ipak, strani ulagači su kroz strategiju izlaska s domaćeg tržišta mogli potencirati “probijanje” certifikata i rasprodaju vezanih dionica kako bi amortizirali gubitke generirane izlaskom. Na utjecaj certifikata najranjiviji je HT, koji u nekoliko certifikata drži kapitalnu pokrivenost 1:1, što u slučaju probijanja knock-out cijene i odluke banke o rasprodaji dionica može dovesti do negativnog pritiska na cijenu, što se i dogodilo s certifikatom Raiffeisen Centrobanka prilikom probijanja razine od 300 kuna. Sljedeći takav certifikat iste banke pozicionira knock-out cijenu na 260 kuna.
OMF-ovi nisu destabilizirali tržište
Mišljenje o tome da mirovinci agresivnim potezima nisu destabilizirali tržište dijeli i Hanfa, u kojoj smatraju da investicijski fondovi nisu prodavali velike količine dionica, već su likvidirali depozite. “Investitori s najduljim vremenskim horizontom ulaganja nisu se ponašali kao kratkoročni špekulanti, već su, naprotiv, svojim ulaskom na tržište pridonijeli njegovoj stabilizaciji, što je vidljivo iz njihovih portfelja. Ta činjenica pridonosi stabiln
Ta činjenica pridonosi stabilnosti ulaganja malih ulagača, bilo izravno ili putem fondova, bez obzira na njihov ulagački horizont”, kažu u Hanfi.