Lijepo je danas vidjeti stanje na burzi kada se sve zeleni.

Premješteno iz teme: [color=blue]LEDO (Ledo d.d.)[/color]

@cayman

koliki je P/E LLRB, DDJH, DIOK i BZJK sad i onda kad si kupio dionice?

znam da neke uopce nisu imale E tad.sto znaci da je P/E bio beskonačan..ako se ne varam?
kako to da si ih kupio?

Premješteno iz teme: [color=blue]LEDO (Ledo d.d.)[/color]

P/E je odraz proslog stanja a veliki P/E je samo oznaka velikog ocekivanja a dionice se ne vrednuju prema poslovima koje su prije napravile vec prema onome koliko mogu zaraditi u buducnosti.
Ne zanosite se previse P/E.
Multiplikator je ok ali nije presudan, meni manje vazan, jer uzima u obzir samo dobit, malo siru sliku gledati.

Premješteno iz teme: [color=blue]LEDO (Ledo d.d.)[/color]

to je upravo ono sto sam htio reci gornjim postom..
kolegi nije smetao los P/E na njegovim dionicama, ali ovdje ga boli..
zanimljivo..

po meni, jedina Ledotova boljka je mcap i P/S..
ali ima i olakotnih okolnosti..

Premješteno iz teme: [color=blue]LEDO (Ledo d.d.)[/color]

p/e LLRB-a je bio visok, ali tada su i očekivanja bila visoka, no sada je p/e tamo sasvim prihvatljiv u usporedbi sa ostalim dionicama.
Kod ddjh sam znao što slijedi pa se isplatilo kupiti sa negativnim p/e, a dioki sam kupio po 90 i 200 kuna pa ti vidi jel mi se isplatio (p/e je bio manji nego je sada), a kod bzjk p/e je uvijek ispod 15, baš kako mora i biti. No, ti nabrajaš dionice kojih ja imam jako malo, a većina mojih dionica ima p/e ispod 15. Ne kažem ja da i ledo neće imati tako lijep p/e nego samo kažem da ga ne čekam na 15000 jer ništa ne kupujem trenutno. Nije vrijeme za kupnju još uvijek, a to se vidi danas kad su cijene već pri kraju trgovine počele opet padati. Čekam, neće lova nikamo pobjeći. A čekam i rasprodaju u srbiji zbog kosova, pa ću onda odlučiti što da kupim.
Kažeš da me p/e nije smetao…pa kako nije..ali ja ne vidim da je ledo na prekretnici kako npr. lola ribar ili ddjh prije par mjeseci nego vidim da stabilno posluje, to se i dalje očekuje, znači osim todorićevog eventualnog pumpanja cijene radi kredita ne vidim ovdje prostora za rast. Da nema tog dizanja vrijednosti, ne znam baš jel bismo bili na ovim cijenama, ali nema veze. ja vam želim sreću

Zagrebačka burza: Kardum i Jovanović zbog tučnjave dobili opomenu

Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum dobio je opomenu pred otkaz zbog incidenta koji se prije dva tjedna dogodio na burzi. Najpoznatiji lik u javnosti koji prezentira događaje na tržištu kapitala potukao se s kolegom Kristijanom Jovanovićem, nakon čega su obojica završila na bolovanju, navodno s podebljim medicinskim dosjeima, i čekaju ishod ovoga nesvakidašnjeg događaja. Na burzi se ovaj događaj prepričava na razne načine, no nitko nije svjedočio tučnjavi dvojice zaposlenika.

Zaklonio ih zid
U Zagrebačkoj burzi na 22. katu Eurotowera svi prostori odijeljeni su staklima pa je jednostavno bilo nemoguće ne vidjeti što se događa. No, Kardum i Jovanović potukli su se, kažu ostali, baš ispred zida koji zaklanja pogled ostalima. Njih dvojica (Jovanović je project manager) radili su na sličnim poslovima.

Sukob je navodno izbio zbog nervoze oko sadržaja i rokova izrade web stranice burze koja se dugo pripremala, a vrijeme je istjecalo. Stranica je trebala biti stavljena u funkciju s danom uvođenja novog trgovinskog sustava OMX, tehnički najsuvremenije platforme za trgovanje.

To se i dogodilo u petak, kada je službeno i bez komplikacija proradio OMX, ali Kardum i Jovanović nisu pribivali tim događajima. Jovanović je o događaju navodno obavijestio i Hanfu pa sve nakon dvotjedna zatišja poprima i šire konotacije.

Direktor Zagrebačke burze Roberto Motušić podijelio je dvojcu u sukobu opomene pred otkaz, no njihovo zadržavanje na bolovanju i uključivanje Hanfe ponovno otvara taj nemili događaj u instituciji koja simbolizira sve samo ne sredinu u kojoj su mogući ovakvi radni ekscesi.

Interni slučaj
– Slučaj se dogodio prije dva tjedna, internog je karaktera i nema nikakvih implikacija na normalno odvijanje poslova na burzi i na njezino funkcioniranje. Riješen je prema zakonu i internim pravilima. A dodijeljenim opomenama obojici zaposlenika burza je formalno riješila taj slučaj – potvrđuje Motušić.

[smiley2][smiley2][smiley2]

u Americi i Aziji sve crveno ili skoro sve!:-((

Prinos hedge fonda Lahde Capital veći od 1000%
Pad vrijednosti obveznica povezanih s drugorazrednim zajmovima poduprli su prinose grupe fondova
Kalifornijski hedge fond Lahde Capital ove je godine ostvario prinos veći od 1000 posto, kladeći se na pad vrijednosti obveznica povezanih s američkim drugorazrednim hipotekarnim zajmovima, čime se svrstao među fondove s najboljim rezultatima u svijetu svih vremena, piše Financial Times.Utemeljen u Santa Monici, taj hedge fond zabilježio je, po završetku najnovije etape potresa na kreditnim tržištima, prinos veći od 1000 posto po isplati naknada. Pad vrijednosti obveznica povezanih s drugorazrednim zajmovima poduprli su prinose grupe fondova koji su unaprijed uočili probleme. Čini se da je lanjska odluka skupine hedge fondova da se posluže derivatima kako bi u očekivanju pada cijena prodali niskokvalitetne hipotekarne kredite postala najprofitabilnijom pojedinačnom trgovinom, sa zaradom većom od 20 milijardi dolara u 2007. Paulson&Co., najveći u toj grupi fondova sa 28 milijardi dolara pod upravljanjem, zaradio je od te trgovine već 20 milijardi. Lahde, čiji je Lahde Capital među najmanjim specijaliziranim fondovima koji se klade na pad vrijednosti obveznica vezanih s drugorazrednim zajmovima, počeo je sada donositi prinose ulagačima. No on očekuje da će se snažan pad obveznica povezan s drugorazrednim zajmovima ponoviti i u kategoriji obveznica povezanih sa zajmovima pokrivenim komercijalnim nekretninama, što se događa u uvjetima duboke krize koju također predviđa. “Naš cjelokupni bankarski sustav je kompletna katastrofa”, napisao je svojim ulagačima. Dodao je kako će dio vlastite zarade uložiti u zlato i ostale plemenite kovine. Lahde je sjajne povrate iskoristio za jačanje svoga poslovanja, pokrenuvši ove jeseni fond za klađenje na pad vrijednosti komercijalnih nekretnina, koji je u prva dva mjeseca rada ostvario 42 posto prinosa. Lahdeov prvi fond, US Residential Real Estate Hedge V Class A, zabilježio je godišnji prinos od 712,8 posto krajem listopada, nakon čega je stopa prinosa zbog ovomjesečnih prodaja premašila razinu od 1000 posto.

Auuu, što je prinos. Ovo treba nama i to što prije

ANICROM:
“Shavatite da nema gore dok Hypo ne izadje, shvatite to več jednom!”

Jako nadahnuto, krajnje dubokomisleno…hehe.

Bas, kako vam to nije jasno,…hehhee…
Nije ni meni, cijel ova naša farsa i tocionica ili oretakaona ili…vec nesto..
svakim danom sve vise, samo ne burza, vec me to nagoni od ljutnje, straha,
zalosti…a sada na smijeh…prava balkanska rapsodija…sprd….cina.
Uistinu ozbiljno razmisljam da se maknem s ove nase političke scene, gdje se
ništa ne zna, tko pije, tko placa…tko pod drugim jamu kopa,…..svi sve znau, nitko
nista ne zna….tako je to u lijepoj Nasoj i dugo vremena se to nece promijeniti.
( Moj osobi stav i misljenje!)
Eh, da cini mi se da prelazim laganim stopama prema dezeli; Austriji…..
Dosta mi vise cirkusa na ovom nasom brdovitom balkanu, i sve sama pamet, svi
pametni.
Kada smo kod toga, nedavno u emisiji naseg cijenjenog novinara G. Milića koji
je u Canadi razgovarao s nasim maldim obrazovanim dr. znanosti je rekao, ovako:
Nasi ljudi u tim zajednicama, sredinama, da dodju u Candu ili skandinavske zemlje
ne bi uspjeli jer su svi pametni i svi sve znaju, busaju se u prsa,(tocno u sridu),
zna nas covjek kakvi smo mi, a ja se grohoto nasmijao ,poslije valjao od smijeha.
To vise nije zalosno, to smo jednostavno mi, dalje je suvisno pisati, jer ako se ovako
nastavi, izgleda da ce par jacih investitota ostti i par fondova, samo ne znam s kim
ce trgovati….hehe….krajnje jadno..samo neka tjeraju sve od sebe,…oni sami sebi
kopaju….vec znate sto…nije Austrijanac, odnosno sada Nijemac budala.

Most important[thumbsup]

ZAGREBAČKA BURZA
Motušić najavio skori dolazak market makera
Autor/izvor: Josip Jagić
Zagrebačka burza usvojila je prošlog tjedna nova pravila koja uključuju market makere, najavio je usput na današnjoj prezentaciji Deloittea „Brzorasteća poduzeća u Hrvatskoj – Financijske strategije“ predsjednik uprave burze Roberto Motušić i dodao kako burza već ulazi u pregovore s nekim brokerima i brokerskim kućama koje će biti u mogućnosti odabrati određene dionice kojima će svaki dan trgovati.

Ta će trgovina biti na strani ponude i potražnje u spreadu od tri do pet posto, a uloga market makera je da takvim aktivnostima povećaju likvidnost kompanije čijom dionicom trguju.

Zauzvrat će market makeri od burze dobiti neke beneficije u smislu nižih naknada, ali će biti dužni svakodnevno ispunjavati svoje dužnosti, ili će im biti ukinut taj status, rekao je Motušić.
Primorac: Broj poduzeća u Hrvatskoj se povećava, što je dobro, ali njhova je struktura sve gora, jer je u postotku sve manje poduzeća koja se bave proizvodnim djelatnostima

Danas se poduzeća u Hrvatskoj suočavaju s pogoršanjem svoje financijske pozicije, pada financijska stabilnost, a rastu obveze poduzeća prema bankama, ocijenio je Žarko Primorac iz Deloittea u svojoj prezentaciji. Situacija bi mogla biti i gora, jer da HNB ne ograničava kreditni plasman, to bi bilo i gore, rekao je, ali i dodao kako je ograničavanje kreditnog plasmana i problematično jer se onda banke okreću lukrativnijim oblicima kreditiranja kao što je kreditiranje stanovništva, a krediti tvrtkama postaju skuplji.

Primorac je, govoreći o modelima financiranja brzorastećih kompanija, naglasio kako bitno uzeti u obzir sve rizike različitih oblika financiranja, bilo da se radi o prikupljanju kapitala putem ponude dionica, bilo da se radi o financiraju putem duga, jer obje opcije nose niz prednosti i niz rizika, a najbolja je faza razvoja poduzeća za izlazak na burzu upravo faza ubrzanog rasta.

Predrag Kovačevič iz beogradske centrale Deloittea pojasnio je kako je obično izlazak na burzu za kompanije kombinacija želje da vlasnici dio svojeg vlasništva u kompaniji prodaju i tako se naplate, a drugi je razlog dokapitalizacija. Upozorio je kako je inicijalna javna ponuda dionica skup i kompliciran proces, a da bi uopće inicijalni ulagači bili za IPO zainteresirani, potrebno je da revizor ulagačima pošalje tzv. comfort letter, pismo u kojem ulagače uvjerava da su unatrag nekoliko godina čiste financije tvrtke, a podaci istiniti.

Tvrtke koje to ne žele, ustvari ne bi ni trebale biti na burzi, ocijenio je Motušić, ali je dodao kako ipak sve više vlasnika i dioničara kompanija danas uviđa koristi od transparentnosti koja je neophodna za poslovanje na burzi. Vrijednost tih kompanija se povećava, a time je veće i bogatstvo njihovih vlasnika.

Motušić je govorio i o tome kako prepoznati dobru inicijalnu ponudu dionica i kako prepoznati ono što je može učiniti lošom, te je upozorio kako je činjenica da uprava prodaje svoje dionice loš signal, dok je s druge strane dokapitalizacija privlačna za ulagače, treba vidjeti je li kompanija ovisna o jednom proizvodu ili dobavljaču, treba voditi računa o neprimjerenom marketingu IPO-a itd.

U svakom slučaju, efekt velikih IPO-a, poput INA-e i HT-a na burzu je dobar, jer povećava njezinu likvidnost te prepoznatljivost same kompanije, naglasio je.