…,ha-ha, to je onaj što ga HANFA tereti za torbarenje.[smiley2]

[color=blue]Vlada sufinancira katoličko sveučilište u Zagrebu[/color]

Premijer Ivo Sanader u ime Vlade i kardinal Josip Bozanić u ime Zagrebačke nadbiskupije potpisali su sporazum o sufinanciranju katoličkog sveučilišta u Zagrebu koje bi s radom trebalo početi iduće akademske godine.
Vlada će s pet milijuna kuna godišnje sufinancirati studij za 40 studenata na svakoj godini studija, dok će ostale troškove snositi Nadbiskupija. Osim toga, Nadbiskupija će s oko sto milijuna kuna financirati adaptaciju dviju zgrada u kojima će se odvijati nastava.

Studenti budućeg katoličkog sveučilišta moći će studirati filozofiju, povijest, psihologiju i sociologiju

Oooo ovo nam jako treba za povecanje konkurentnosti. [smiley1]

Učenici i studenti osnovnih katoličkih škola, klasične gimnazije i katoličkog sveučilišta često su i djeca slabijeg imovinskog statusa te socijalni slučajevi. [smiley11]

http://www.bankamagazine.hr/brojevi/2007/studeni-2007/financije

evo malo o ulaganjima u regiji ako nekog zanima

Ej ljudi, imam jedno tehničko pitanje, pa ako netko zna odgovor bio bi vrlo zahvalan. Htio bi pokloniti nekome dionicu (beba je u pitanju), da li je to ikako moguče, a da ne navlačim okolo roditelje za punomoći i to. Da li je to ikako moguće?
Da li ima kod nas dionica na donosioca ili tako nešto?

Napravi Ugovor o darovanju,dionice će se registrirati na dijete..,a s njima će moći raspolagati njegovi staratelji-roditelji tek uz odobrenje Centra za socijalnu skrb…dok su god oni maloljetni…dakle oni ih mogu i prodati ako je to u interesu djece…

Jel se isplati citati ili je to jos jedan od stotinjak slicnih clanaka do sad koji sluzi za privuc čitatelje?

http://www.slobodnadalmacija.hr/20071104/index.asp

Burzovni krah prijeti tržištu kapitala u Hrvatskoj

Scenarij odgađanja polaganog ispuhivanja burzovnog balona mogao bi dovesti do njegova naknadnog puknuća. Žurne korekcije na tržištu kapitala moraju se stoga što prije provesti
PIŠE FRENKI LAUŠIĆ

Crobex, indeks Zagrebačke burze, u prvih devet mjeseci u odnosu na 12 mjeseci 2006. rastao je po stopi od 56,95 posto, slovenski burzovni indeks po stopi od 88,98 posto, srpski po stopi od 67,99 posto, dok je indeks Sarajevske burze rastao po stopi od 54,12 posto.
Nezadrživ rast

Potresi na tržištima kapitala ne zaobilaze ni Hrvatsku /AFPKada se ovim podacima dodaju podaci o naglom rastu imovine investicijskih fondova u tim zemljama, čiji se prosječni prinosi dobrim dijelom podudaraju s rastom nacionalnih burzovnih indeksa, tada je jasno kako se radi o još uvijek brzorastućim tržištima s iznimno visokim prinosima i – iznimno visokim rizicima.
Takvom će rastu kad-tad doći kraj, a brojni analitičari već su za ovu godinu predviđali osjetno usporavanje, no to se nije dogodilo. Zbog toga se usporavanje rasta cijene dionica i prinosa investicijskih fondova očekuje u idućoj godini, premda se u slučaju najavljenih novih državnih inicijalnih i sekundarnih javnih ponuda dionica na tržištu kapitala, ne samo u Hrvatskoj, može također očekivati nastavak jakog rasta.
Međutim, upravo takav scenarij odgađanja polaganog ispuhivanja “burzovnog balona” mogao bi dovesti do “naknadnog” puknuća balona, pogotovo u našoj zemlji. Naime, većina analiza fundamentalnih pokazatelja domaćih tvrtki izlistanih na Zagrebačkoj burzi pokazuje kako se njihova cijena ne temelji na uobičajenim parametrima, već na spekulantskim očekivanjima.
Regionalno tržište kapitala, nadalje, uključujući i hrvatsko, ostalo je većim dijelom neokrznuto krizom kreditnog, bankarskog i nekretninskog tržišta u svijetu, što je još jedan od pokazatelja da je regionalno, a pogotovo hrvatsko tržište, ponajviše investirano i “upregnuto” od strane domaćih investitora.
Dosegnut limit

Zbog toga će kad-tad morati doći do jače korekcije, a što se ona više odgađa, to je više moguće da će se umjesto korekcije dogoditi burzovni krah.
On bi mogao nastupiti upravo u trenutku kada iz nekog razloga nastane osjetna nelikvidnost na tržištu, nelikvidnost koja bi rezultirala strahom od još jače i dugoročnije nelikvidnosti (bez obzira bi li taj strah bio opravdan), što bi onda rezultiralo pretvaranjem dionica (i nekretnina) u novac. A to bi sve bilo potpomognuto očekivanjem većine investitora da je dosegnut “zenit” dioničkog ulaganja i da konačno treba realizirati “kapitalnu dobit”.
U tom domino efektu spojili bi se realna, ali kratkoročna nelikvidnost i potreba za žurnom korekcijom dionica i nekretnina, sa strahom i panikom investitora, a to bi rezultiralo “slomom burze”.

Rizičan prelazak na euro

“Slom burze” mogao bi se dogoditi u iduće dvije do pet godina, odnosno prije ulaska u EU, to jest prelaska na euro, te u slučaju da se prije “sloma” ne dogodi polagano “ispuhivanje tržišta”. Dakle, trebalo bi se mnogo toga spojiti za burzovni krah, ali velike se nesreće i događaju tako da se nekoliko manjih nesreća posloži na prilično nezgodan način.

1. predvidanja poput ovoga odvracaju ljude od burze, kao necega nepozeljnog, loseg, rizicnog…necega na cemu drugi gube i mozda zaraduju???? Smisao te nakane moze biti samo zelja da se vrati 2003 recimo..

2. zelja fondova i velikih igraca da im se masa ne mijesa u posao…nego da i dalje ostavljaju novac u fondovima i bankama…dizu kredite za aute i stanove, a ne dionice…

Ovo drugo mi se cini realnije za Hr mentalitet…

Treba li poslovnu odluku donositi emotivno?
Da. Suprotno popularnom uvjerenju da bolje ide hladnijim glavama, ljudi s vrućim glavama, oni dakle koji iskuse svoje osjećaje s većim intenzitetom tijekom donošenja odluke, postižu bolje rezultate – stoji u istraživanju.

Konvencionalna mudrost da nas osjećaji mogu učiniti iracionalnima ima manje veze s tim koliko su intenzivni nečiji osjećaji negoli s onima koliko ih razumijemo, pokazuje istraživanje. Drugim riječima, oni investitori koji slušaju svoje osjećaje sposobniji su i imaju veću mogućnost da ih reguliraju.

Ali općenito pokazivati osjećaje u poslu ili trgovanju na burzi, što je bio predmet studije, prilično je kontroverzna tema sama po sebi.

– Emocije mi u trgovini nisu prijatelji – jasan je Peter Kenny, direktor Knight Equity Markets iz Jersey Cityja u New Jerseyju koji dionicama trguje dulje od 25 godina. Njegovo iskustvo i devizu o hladnoj glavi sada pobija znanost koja ulagačima savjetuje dodatak emocija za uspješnije poslovanje. Broker Kenny drži se starog uvjerenja o hladnoj glavi kao pametnijoj i svim ulagačima sugerira sasvim suprotno te upozorava da je od emocija “puno važnije biti discipliniran”. Izvor Jutarnji list
Ha..,ovo je možda tema za žene i dionice…

[smiley2][smiley2][smiley2]