nemoj necu vise.. bit cu dobar..[smiley11]

Dosta dobar 3Q HRBC.

Možda pitanje nije za ovu grupu al’ dal’ mi netko može nabrojati dionice koje sačinjavaju CROBEX pls. [smiley16]

Dvadeseta godišnjica sloma burzi
Piše: NT
——————————————————————————–
Svima je bilo jasno da će dan biti loš za trgovinu. No, nitko nije očekivao ono što se dogodilo. Broker s 25-godišnjim stažem Art Cashin je, dižući se od doručka, rekao je kolegama: „Pozdravljaju vas oni koji će umrijeti“. Ma kako to u tom trenutku zvučalo, brokeri su se na trading flooru Wall Streeta na kraju dana osjećali upravo kao gladijatori u rimskom Koloseumu nakon što su na njih pustili lavove.
Dow Jones, dionički indeks burze na Wall Streetu u jednom se danu srušio više od 22%, što je najveći pad ikada zabilježen u dnevnom trgovanju. Čak i tijekom poznatog sloma burzi u listopadu 1929. godine, za najgoreg dana pad indeksa bio je dvostruko manji.
To je bila lekcija koju burze ne bi smjele tek tako zaboraviti, a nadamo se i da se analitičari tržišta sjećaju svih događaja koji su prethodili slomu. Prvi dio lekcije svakako je činjenica da se tako nešto može dogoditi. Da ste pitali bilo kojeg ekonomskog stručnjaka tjedan dana prije toga da li je tako nešto moguće, dobili bi odgovor da nije, pogotovo kad se uzme u obzir da je u tom tjednu Dow ostvario dva rekordna dnevna rasta.
Dva preduvjeta sloma bili su precijenjenost tržišta i gubitak zamaha. Tijekom ljeta državne su dionice bile na rasprodaji i moglo se zaraditi i više od 10% na njima bez nekog problema. Takva je zarada odmah otišla u dionice, koje su do sredine kolovoza narasle u prosjeku više od 40%, bez nekog stvarnog razloga. (Hm… Dow Jones je ovo ljeto zabilježio rekordnih 14.000 indeksnih bodova, uz sve probleme na tržištu hipotekarnih kredita?)
Pošto je tako tržište postalo preskupo, izgubilo je zamah trgovanja. Do vikenda prije Crnog ponedjeljka strah se polako uvukao u investitore i nadvladao je pohlepu. Indeksi su zabilježili rekordnu vrijednost dva mjeseca prije i počeli su padati. Analitičari koji traže uzorke u ponašanjima tržišta rekli su da Dow Jones izgleda kao da je spreman za prodaju. Čak su i objavili takva razmišljanja, no nitko se nije pretjerano obazirao na njih.
Precijenjeno tržište na kojem su investitori postali pesimistični najbolji je recept za težak pad. No, tim se čimbenicima ne može objasniti pad od preko 20% u jednom danu. Glavnog su krivca analitičari kasnije pronašli u hedging strategiji nazvanoj osiguranje portfolia.
To je tada bila sirova, ali vrlo popularna strategija ograničavanja gubitaka. Ako su dionice počele padati iznad određene razine, računalni bi programi počeli kupovati buduće opcije u S&P indeksu (indeksu čikaške burze dobara) po još nižoj cijeni. Recept je bio ako dionice padnu još više, investitori će zaradu nadoknaditi na budućim opcijama i smanjiti gubitke. Problem u sustavu je bio taj što je takav način trgovanja bio vrlo predvidljiv. Kad bi tržište ušlo u korekciju, programi bi kupovali buduće opcije i prodavali dionice po sve nižim cijenama.
Tako je u petak navečer analitičarima bilo jasno da će računala koja imaju takve programe otvoriti trgovanje u ponedjeljak potražnjom za dionicama koja će nadmašiti mogućnosti trgovanja u jednom danu.
Kada su analitičari te podatke hitno odnijeli svojim nadređenima, dobili su upute da ne prihvaćaju takve zahtjeve za kupovanjem. Gotovo cijeli Wall Street postavio je strategiju trgovanja za ponedjeljak na taj način. Kako se nije moglo kupovati, osiguravatelji portfolia počeli su prodavati dionice po sve nižim cijenama, a špekulanti su ih slijedili, želeći ostvariti zaradu na razlici cijena između New Yorka i Chicaga…..

No, dionice se i dalje nisu kupovale jer brokeri nisu mogli dogovoriti cijenu po kojoj bi se trgovalo, jer su svi bili zatrpani golemim zahtjevima za prodaju. U konačnici, tržište je kolabiralo i dogodio se pad. Da ne zaboravimo i ulogu Feda u cijeloj priči. Neposredno prije pada, Fed je smanjio kamatne stope. Zvuči poznato?

Tržištima je trebalo 16 – 24 mjeseca za oporavak i povratak na stare vrijednosti, tako da oni koji su tada mislili iskoristiti situaciju i jeftinom kupovinom brzo zaraditi također nisu došli na svoje. Jer, ekonomija koja stoji iza tržišta kapitala mora biti zdrava da bi se mogla brže i kvalitetnije oporaviti.

A, ne zaboravimo, trenutno stanje je takvo da je tržište hipotekarnih kredita na rubu implozije, maloprodaja pada, građevina stagnira, deficit budžeta je probio sve normalne okvire, a izdaci za ratovanje po cijelom svijetu predstavljaju doslovno crnu rupu američke ekonomije.

Bez ikakve želje da budemo zloguki proroci, današnji dan treba poslužiti za prisjećanje i analizu, racionalnu i hladne glave, trenutnih okolnosti na svjetskim tržištima. Iako se do sada pokazalo da nemaju prevelik utjecaj na trgovinu na Zagrebačkoj burzi, kolaps sličnih razmjera pogodio bi naše tržište bitno snažnije nego 1987.

Jer, tada smo bili mala autistična država na rubu svjetske ekonomije, umjetno održavana kreditima svjetskih financijskih institucija u ime viših interesa, most između Istoka i Zapada kojem je sve dopušteno. Sada smo bitno manja državica, povezana sa svjetskim tokovima novca kojoj je dopušteno ono što drugi odluče.

Zato, u svjetlu posljednjih događanja na Zagrebačkoj burzi (krivične prijave Hanfe protiv Burze zbog dozvoljavanja da dionica u jednom danu naraste peterostruko), stvaranja javne percepcije da su dionice garantirana laka zarada (unatoč i usprkos odličnom nastupu glasnogovornika Karduma u reklami gdje uporno ponavlja da je moguće izgubiti na dionicama), podsjetimo se gladijatora s trading floora Wall Streeta na današnji dan pred 20 godina.

Ostaje nam jedino da našim brokerima, koji ispred svojih računala vide samo brojke s burze i kolege iz brokerske kuće, poželimo da im se takav dan ne dogodi. Jer ćemo ga i mi itekako osjetiti na svojim novčanicima.

http://www.jutarnji.hr/novac/trziste_kapitala/clanak/art-2007,10,19,black_monday,94781.jl

Ne bojte se ništa, da je članak ozbiljan, autor bi napisao puno ime, a ne svoje inicijale [smiley1]

Fali ,INGRA[smiley11]

Ima par promjena,mislim da ima 2-3 nove dionice..

Čitajući mračan Alamov članak dobro je da je zapuhala bura nad Kvarnerom…[smiley2][smiley2]

Slomovi burza znali su iznenaditi i uspješne (19.10.2007)
Mnogi manji ulagači u Hrvatskoj zanemaruju mogućnost velikog pada burze iz jednostavnog razloga jer se u kratkoj povijes …Opširnije
Mnogi manji ulagači u Hrvatskoj zanemaruju mogućnost velikog pada burze iz jednostavnog razloga jer se u kratkoj povijesti hrvatskog dioničarstva nije dogodio ni jedan veći pad s posljedicama za veliki broj ulagača. Dvadesetogodišnjica pada iz 1987. godine kada je burzovni indeks DJIA u samo jednom danu izgubio 23 posto vrijednosti potakla nas je da nabrojimo nekoliko većih padova američkih burza.
Burzovni pad 1987. godine ne ubraja se u najvećih deset padova na američkoj burzi, ali je specifičan zbog sličnosti s padom 1929. godine koji je četvrti po veličini pad u povijesti američkih burza. Za sve padove karakterističan je oblik grafa koji podsjeća na planinu, s time da se na lijevoj strani ponekad nalazi blaži “uspon” nego što je “provalija” na desnoj strani grafa, jer se padovi češće događaju naglo.
Precijenjenost dionica koja se često spominje i na hrvatskom tržištu u jednom trenutku dovede do pucanja “balona” te brojni ulagači u trenutku kada primijete da se pad događa reagiraju panično i pokušajem brze prodaje dodatno ruše cijenu dionica.
U povijesti nisu stradavali jedino mali ulagači i neupućeni – 1929. godine propao je golem broj banaka koje su tada ulagale depozite građana u vrijednosne papire. Od 3. rujna 1929. do 13. studenoga 1929. godine DJIA indeks pao je sa 381,17 na 198,69 bodova, odnosno 47,9 posto.
U svom obrazloženju pada iz 1987. godine, kad je američko tržište u jednom danu izgubilo na vrijednosti 23 posto, profesor Donald Mackenzie s Edinburghskog sveučilišta razloge pada osim u prenapuhanosti tržišta vidi i u analogiji između pada 1929. godine i onog 19. listopada 1987. godine, što potvrđuje i grafom na kojem se vidi sličnost između dvaju događaja, te smatra kako je velik broj ulagača prateći događaje iz povijesti slično reagirao i 1987. godine.
Pri padovima nisu svi nužno i gubitnici. Prilikom pada 1929. godine Jesse Livermore i Joseph Kennedy – otac Johna F. Kennedyja – znali su prepoznati situaciju. Livermore je predvidio krizu i zaradio više od stotinu milijuna dolara na prodaji na kratko, a Kennedy je prodao dionice prije sloma na burzi i zadržao milijune.
Inače, najveći pad burza u SAD-u dogodio se 1932. godine. U duljem razdoblju od 17. travnja 1930. godine do 8. srpnja 1932. godine burzovni indeks pao je sa 294,07 bodova na 41,22, odnosno čak 86 posto.
U prvih deset najvećih padova samo je jedan iz razdoblja od zadnjih 30 godina, i to onaj kada je od 15. siječnja 2000. do 9. listopada 2002. indeks DJIA pao 37,8 posto, sa 11.792,98 bodova na 7286,27 bodova, zbog kombinacije puknuća balona dionica internetskih tvrtki i napada na New York 11. rujna 2001.
Hoće li Hrvatska doživjeti koji pad i hoće li on biti usporen ili brz, ne može se znati, ali je važno raširiti spoznaju da dionice ne donose isključivo dobit.

izvor: http://www.business.hr