Oprosti, Ivana, ali zašto pišeš u natuknicama? Teško je pratiti tijek tvojih misli. Postoji i drugačija intrerpunkcija.
Evo ja ću Twixeru probat odgovorit jer ga volim čitat i postavio je par dobrih pitanja.
…
Hvala ti na vrlo zanimljivom odgovoru, i mene zanimaju iste stvari (teoretska podloga za TA, volim prije svega proniknuti u bit stvari). I volim čitati i Twixera i tebe. S tim da tebe puno manje ima, pa ako ti treba malo podrške, eto! Imaš kvalitetne priloge koje vrijedi pročitati i dvaput.
Twixer, možda si malo zakomplicirao stvari. netko brije na čistaće cipela, a netko na sma.
uzmi nešto dionica iz USA (dugogodišnje podatke) i simuliraj trgovinu preko sma200/50 križanja i vidi dal se isplati.
bravo , tuna.
ta je empirija.
pofuk, ti si stalno zabrinut za nacije zdravlje, kako to?
Fond menager volonter.
– večeras sam se raspisala. pa bih htjela i ovo rasčistiti.
– plaća fond menagera bi bila u % na odnos zarade.
– a zarada fonda je ulazna naknada i naknada za vođenje, te dvije cca 6%.
– izlazna naknada je samo za trejdere, i nju zanemarimo,
– ali fond ima i troškova.
– sada ako je imovina fonda 5.000.000kn ,
– to je lova s kojom se može i trejdati,
– znači ulazi se u likvidne dionice kada tržište počme rasti i prodaje prije početka pada.
– ali ako je imovina fonda 500M, to je jednostavno nemoguća misija.
– fond od 5.000.000kn pa to je u stvari osobni portfelj,
– to se zbilja može voditi uz osobni portfelj,
– np. 3.000.000kn se upuca u inu i ht, a s ostalim se zabavlja na burzi.
– ne može se puno izgubiti, siguran portfelj, a nešto će se sigurno i zaraditi,
– barem ja tako radim.
– mala imovina fonda jamči i dobru zaradu fonda.
– pa Aureus je najbolje prinose ostvarivao s imovinom 30M cca 70% prinos,
– ali kada je ta imovina došla na 500M, e tada tog prinosa više nema.
– znači mala imovina fonda veliki prinos,
– imamo sada novih fondova ili malih fondova na tržištu koji također imaju malu imovinu, ali to zbilja vode budale kada mogu praviti takve minuse.
– ali za fond je inreresantno biti veliki, zbog naknade za vođenje,
– e kada taj zamišljeni fond bude veliki, tada će biti i puno novaca za platiti i fond menagera i suvlasnike fonda.
– rastom fonda se osnivaju i drugi fondovi,
– svaki fond sa drugom filozofijom ulaganja,
– gledano u budućnost, jednog dana ćemo zaposliti i nove fond menagere, ali ne po vezama, nego po jako dobrom znanju i stručnosti, i dobro ih plaćati,
– ali vlasnicima to mora donositi profit.
– e tada onaj fond menager na početku teksta volonter,
– ne bi trebao raditi,
– ali bi sve to mogao kontrolirati,
– drugi bi radili,
– suvlasnici bi tada na mojoj tamno plavoj jahtici uživali i brojili zaradu.
– a fond bi morao biti dobar i za ostale investitore i njima isto donositi zaradu,
– a ta zatrada je pokretač svih daljnjih poslova,
– kasno je, više ni sama ne znam što pišem, izgledam sanjam slatki san.
– I love this game.
Pozdrav !
treba budan sanjati, a ne ljude ašonjama ganjati.
evo, vlad sam sebe ganja sa četri asa [lol] [thumbsup]
koji krebil! [tongue]
mixer:
"Ovo srednja frizerska nije bilo namjenjeno tebi. Iza svih tvojih diploma stoji jako puno rada. Bit će mi žao ako nakon sveg tog truda završiš kao fond manager volonter. "
slabo si ovo zmiksao.
razmatram mogućnost rada uz rad [kiss]
Jedno pitanje?
Inom se u zadnje vrijeme trguje vrlo izraženo.
Činjenica je da su najveći kupci mirovinski fondovi i veliki investitori.
A prodavači? Što prodavači rade sa novcem prodanim na INI, koliko vidim po prometima ZSE taj se novac u velikoj mjeri ipak ne vraća na burzu. I to je ono što me zabrinjava.
Što se dogodilo sa stotinama milijuna kuna koje su neki investitori prodali na INI?
Jedno pitanje?
Inom se u zadnje vrijeme trguje vrlo izraženo.
Činjenica je da su najveći kupci mirovinski fondovi i veliki investitori.
A prodavači? Što prodavači rade sa novcem prodanim na INI, koliko vidim po prometima ZSE taj se novac u velikoj mjeri ipak ne vraća na burzu. I to je ono što me zabrinjava.
Što se dogodilo sa stotinama milijuna kuna koje su neki investitori prodali na INI?
"Stotinama milijuna kuna" bi mogao biti overstatement. Pokušao sam vrlo grubo procijeniti o kolikoj se cifri radi i moglo bi to biti nekih 200 milijuna. Što ipak nije dovoljna količina casha da pokrene stvari tako da je to vidljivo i očigledno. Nadalje, moja osobna procjena je da je dobar dio toga odrađen kod isteka lockupa (promet Inom je tada bio oko 50 mil kn samo u jednom danu), a ja nagađam da tada izlaze torbari kojima je jedini interes čim prije uzeti cash i maknuti se, ti nikad nisu dospjeli na TK jer su htjeli ulagati. Već ova činjenica bi ukupan iznos mogla spustiti bliže 100 mil kuna. I sad na kraju, iako je možda dio od tih 100 mil, a nakon prodaje Ine, ušao u neke druge dionice, zasigurno je jedan relativno sumjerljivi dio izvađen iz drugih dionica da bi ušao u Inu. To su mogli raditi i mali i veliki ulagači.
Moja poanta je da se u ovom trenutku i dalje ne radi o osobito velikim sredstvima koja bi tržište mogla pogurnuti prema gore. U također gruboj računici koju sam izveo na Ininom topicu, prodaja Ine bi mogla biti transakcija između 10 i 20 milijardi kuna, e tek kada se dio tih sredstava vrati na burzu (u druge dionice) možemo se nadati pravom oporavku.
Trgovinski podaci ?
Podaci za INA-R-A
Cijena (1.8.2008) 2.954,00 kn
Promjena u zadnjih 100 dana 41,27%
Promjena indexa Crobex u 100 dana -12,88%
Najviša cijena u 100 dana 3.199,00 kn
Najniža cijena u 100 dana 2.070,05 kn
20-dnevni prosjek 2.906,27 kn
50-dnevni prosjek 2.697,37 kn
Prosječni dnevni promet u 100 dana 11.601.010,88 kn
izvor P.G.
Mislim da je ipak realno naznačiti da je puno veći promet od 200 milijuna kuna, po meni bar još toliko.
Inače slažem se sa svim tvojim navedenima i objašnjenjima.
Činjenica je da je ZSE u krizi i da nije bilo najava o privatizaciji INE zaronio bi crobex znatno ispod 3.200 bodova.
Razlozi;
1. velika većina malih investitora je izgorila na marginima
2 povećanje kamatne stope generira smanjenje slobodnog novca
3. otežan plasman kredita
4. strah malih ulagača za podizanjem kredita i ulaganjem na ZSE
5. Povlačenje keša i napuštanje burze od mnogih a pogotovo za vrijeme ljetnih
praznika i sl.
6. povlačenje stranih investitora sa naše burze već od kraja 2007.
Mogu samo reći da su nas spasili:
– mirovniski fonodvi
– najava privatizacije INE
Inače bi završili slično kao i SASE.
Prosječni dnevni promet u 100 dana 11.601.010,88 kn
Mislim da je ipak realno naznačiti da je puno veći promet od 200 milijuna kuna, po meni bar još toliko.
Inače slažem se sa svim tvojim navedenima i objašnjenjima.
Oh, OK, ako gledaš dulji period, promet je ipak veći, slažem se. Ja sam zaboravio spomenuti, ispričavam se, uzeo sam samo zadnji mjesec otkad je euforije s preuzimanjem. Međutim kroz dulji period mi je jako teško očekivati da bi iz bilo kojeg razloga Ina "vadila" ostatak tržišta. Konkretno, prije par mjeseci sam i ja ulazio u Inu, ali na način da sam prodavao dio ostalih dionica (u minusu). Jednostavno komparativno mi je Ina postajala prejeftina i vidio sam priliku za ulaz. Ako su tako nešto radili npr. i mirovinski onda ne samo da taj suvišak prometa kroz Inu nije pomagao ostatku tržišta, nego je čak i odmagao. Naravno, teško je tvrditi bilo što od toga, ovo je samo naglas razmišljanje.
Inače, i ja se slažem sa svime što si i ti pobrojao. Eventualno mi je sporno to da su nas spasili mirovinski, mislim kupuju oni sada i održavaju neke tečajeve, ali sam prilično uvjeren da su oni i potaknuli cijeli ovaj pad. Pod izgovorom upućenim Hanfi, da bi se isto dogodilo i da oni nisu povukli svoju milijardu – dvije iz OIF-a, ali to je naravno smiješno. Osim toga nisu se ni trenutno pretrgli od "branjenja" jer je iz Hanfinih izvješća vrlo očigledno da gomilaju likvidna sredstva.
Istine radi prosječan dnevni promet u srpnju na ZG Burzi iznosio je 90 mkn što je za 8,2% VIŠE nego prošle godine! Izvor današnji Jutarnji list., Molio bi nekoga da prebaci amo taj link jer je tamo obrazloženje zašto je tomu tako. Ja da znam kako se to radi već bi bio tu pa da se malo argumentima gađamo ,a ne ovako na pamet.
[/quote]
Ja se ne kužim u TA. Pa imam jedno teoretsko pitanje.
SMA (Simple moving average) 200 i 50, su sva niza visoko koreleriranih podataka. U stvari to su sva filtera različite širine na istom uzorku. Kada imaš dva seta tako visoko koreliranih podataka onda svaki dervat ili izračun mora biti "zagađen" znatnom količinom obojenog šuma. Taj šum je za razliku od bijelog šuma jako teško ukloniti. Drugim riječima jako je teško doći do signala ili informacije u prisustvu obojenog šuma. Ako se tome doda da je average (prosjek) najpristraniji statistički parametar, onda je teško vjerovati da ova tehnika može kvalitetno izvući relevantnu informaciju.
1. Koje je teoretsko objašnjene koje podupire tvrdnju da je presjecanje dva SMA relavantna informacija i da li postoji neka procijena valjanosti ove tehnike ?
2. Zbog čega se uzimaju baš nizovi podataka od 200 i 50, a ne recimo od 100 i 50 ?
[/quote]