Povijesna nepravda je napravljena a ne ispravljena.[undecid]

Kolegice cijenim Vaše mišljenje i mislim da Vi oprezno i savjesno upravljate sa Vašim portfeljom.
22% portfelja su Vam HT i INA po povoljnim cijenama, ukoliko ode gore Vi ste zadovljni, ukoliko padne drastično dolje opet će te dokupiti i smanjiti cijenu ulaska, jer je oporavak ovih podcjenjenih dionica jasan i vrlo brz.
Moje osobno mišljenje je da će se fondovi sa ostatkom keša u slučaju korekcije zbijati u dividentne dionice, a HT je prava poslastica, pa ni INA nije za zanemarit. .
Pretpostavka je da će dividenta na HT biti od 12kn do 25 kn ovisno za koliki se postotni iznos (50% – 100% ukupne dobiti) odluči uprava,
Ako sutra kupite po 303 kn skoro kao da držite novce na banci.
Za godinu i 3 mjeseca imat će te 2X dobru dividentu i vrlo vjerojatno dobru kapitalnu dobit.
Osobno očekujem rast Crobexa sutra.

Koliko se ja sjećam Hakela 9 je bio veliki navijač PTKM ali tamo od 130-140 kn, tako da su ljudi dobro zaradili a ne izgubili. Evo ja sam “navlakač” na Hpdg, Eig, Atln, Kabu itd. i dajem glavu da će svi zaraditi jako dobro koji će to kupiti.[proud]

Manager.hr

24. 02. 2008. | 16:46

BURZA Ante Samodol mirovinske fondove optužio za rasplamsavanje krize
Mirovincima prijeti oduzimanje licencija
Autor SNJEŽANA MLINAREVIĆ

Neodgovorno ponašanje mirovinskih fondova dodatno je rušilo burzu

U Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga prošli je četvrtak održan buran sastanak oko uloge mirovinskih fondova u nedavnim događajima na Zagrebačkoj burzi. Navodno je Ante Samodol, direktor Hanfe, zaprijetio mirovincima da će im oduzeti licencije za vođenje fondova ako se nastave neodgovorno ponašati prema ukupnom tržištu.

Nisu stabilizirali
Drama koja je potresala burzu i nekontrolirani pad cijena, koji je bio veći nego što su to mogli prouzročiti utjecaji krize sa svjetskih burzi, po svemu sudeći imala je i domaće igrače. A oni su iskoristili paniku i dodatno utjecali na pad burze.

Nakon medija koji su prvi upozoravali da mirovinski fondovi u najmanju ruku nisu bili očekivani stabilizatori razljutila se i Hanfa, pozivajući šefove četiriju mirovinskih fondova i prijeteći im da neće tolerirati njihovo špekuliranje na burzi.

Mirovinski fondovi do sredine prosinca prošle godine nisu mogli direktno ulagati u dionice JDD kotacije, dakle sve osim desetak dionica iz prve kotacije. Stoga su oni posredno ulagali u JDD kotaciju preko ostalih investicijskih fondova, u koje su uložili oko 1,6 milijardi kuna. Kada su dobili pravo samostalnog ulaganja, mirovinci su krenuli po novac u fondove, što se poklopilo s prvim znacima krize na burzi.

U kratkom su vremenu iz investicijskih fondova izvukli oko milijardu kuna. Toliki odljev novca počeo je destabilizirati investicijske fondove koji su morali prodavati najlikvidnije dionice i dodatno rušiti cijene.

Upućeni kažu da su mirovinci usporedno s povlačenjem novca čekali na kupnju nakon prisilne prodaje drugih fondova i svih ostalih koji su panično rasprodavali dionice ne pitajući za cijenu. S jedne strane i to je logično ponašanje, no spirala se pokrenula, mali ulagači počeli su izvlačiti novac iz fondova, fondovi su morali rušiti HT, Inu, Adris, Atlantsku plovodbu i sve likvidnije dionice kako bi se domogli gotovine jer nisu mogli znati gdje će se zaustaviti panika. Najgore što bi moglo zadesiti jedan fond jest da postane nelikvidan i ne može isplatiti udjele ulagačima.

Novac osiguran
Mirovinski fondovi pak nemaju tih briga, novac za buduće daleke mirovine uredno stiže, a nitko ih ne tjera na isplatu, niti će itko izgubiti povjerenje u njih uskraćivanjem daljnjih uplata. Stoga se od njih i očekuje da lako pregrme trenutne krize. Na svim tržištima oni djeluju stabilizacijski, a ne špekulantski.

Iako mirovinski fondovi moraju ostvariti prinose i nadmetati se jedan s drugim, dugoročno nikome ne odgovara nestabilna burza i gubitak povjerenja ulagača.

Kolega nepravda je što su visokopozicionirani političari svjesno ili nesvjesno izjavili nekoliko mjeseci prije da do povlaštene kupnje (dodjele) dionica neće biti i to direktno izjavili u eter na TV.
Mislim da ste baš Vi prenijeli taj link i komentar na podforum DDJH.

http://www.vecernji.hr/newsroom/news/croatia/3019645/index.do

Prije izbora najavili ste rasformiranje Fonda za privatizaciju, s tim da bi se preostala državna imovina grupirala u fondove u kojima bi građani i institucionalni ulagači upisivali udjele. Može li to proći s obzirom na stanje na burzi?
To definitivno može proći, no treba naglasiti: prvo, da sadašnje stanje na burzi nće trajati vječno, i drugo: za takvu su transformaciju potrebne zakonske pripreme. Potrebno je vrijeme. Novi predsjednik Fonda Vedran Duvnjak radit će na zakonskim izmjenama i pripremama za formiranje fondova.

Braniteljski fond neće potopiti burzu
U opciji je nekoliko načina kako izbjeći navalu dionica Ine i HT-a na burzu
Dva uzastopna trgovinska dana s prevladavajuće pozitivnim cjenovnim pomacima dionica na Zagrebačkoj burzi ‘puno su premalo’ za proglašenje povratka (postojanijem) uzlaznom trendu. U prilog tome govori i jučerašnji sastanak vodstva Hanfe s vodećim burzovnim igračima. Petnaestak predstavnika mirovinskih i investicijskih fondova te brokera tri su sata s regulatorom raspravljala o stanju na tržištu, upravljanju rizicima, ulagačkim strategijama i taktikama u uvjetima pojačane kolebljivosti i poljuljanog tržišnog sentimenta. Među ostalim, predsjednik Hanfe Ante Samodol fondovskoj je industriji poručio kako naročito u sadašnjim okolnostima od njih očekuju “odgovorno i solidarno ponašanje”. Podsjetio ih je na dnevni uvid regulatora u aktivnosti ključnih igrača, kao i na prudencijalne i druge mjere za kojima može posegnuti. Koliko god to sugerira da i u Hanfi ocjenjuju da neki fondovi u proteklom razdoblju nisu baš djelovali stabilizirajuće već primjerenije špekulantima, posve je jasan i naglasak na pojačanu osjetljivost ukupnog okruženja, odnosno na činjenicu da je tržište i bez toga danas suočeno s niz utega koji utječu na ukupni sentiment. Jedan od konkretnih utega s kojima se računa relativno brzo svakako je i približavanje ‘otvaranja’ Fonda hrvatskih branitelja za isplate udjela, nakon što 12. travnja istekne razdoblje u kojemu nisu mogli unovčiti svoja prava na prijenos udjela u tom fondu. Registar branitelja napokon je zgotovljen (s konačnih 494.757 branitelja), a Erste Invest kao društvo za upravljanje Fondom HB počelo je s izračunima udjela koji bi za oko dva tjedna trebali biti spremni za distribuciju članovima (procjenjuje se, oko 525 tisuća). Usporedo s tim, pak, prema braniteljima se krenulo s tribinama na kojima ih se uvjerava da nije mudro istrčavati s prodajom udjela, a nadležni Vladini dužnosnici, fond menadžeri i regulator intenziviraju potragu za najboljim rješenjem kako da izbjegnu da 12. travnja ne bude golem udar na burzu. Zapravo, imperativ je da se to ne dogodi. A dok u Erste Investu i među nekim članovima UO Fonda bez ikakvih konkretnijih potankosti potvrđuju da se razmatraju razne opcije, Samodol odlučno kaže kako se neće dopustiti naplavina dionica koja bi ‘ugušila’ burzu. Bude li trebalo, kaže, uvijek se mogu promijeniti i pravilnici, pa i zakoni.
Istek tzv. lock-up razdoblja za nešto više od pola milijuna branitelja i članova obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja s nasljednim pravom participiranja u Fondu HB već se mjesecima ističe kao nepovoljna okolnost za cijene dionica Ine i Hrvatskog Telekoma, dvije domaće blue chip dionice koje prednjače likvidnošću, a prema uobičajenim pokazateljima vrednovanja se svrstavaju i u ‘relativno podcjenjenije’ za domaće standarde, ali i regionalne sektorske prosjeke ključnih multiplikatora vrednovanja. Imajući u vidu veličinu tog fonda, kao i strukturu njegovih članova, posve je jasno da se pitanje priprema za dan kad će se početi s isplatama udjela moralo nametnuti mjesecima unazad. Međutim, to što Erste Invest do danas nije dirao u inicijalno stečeni 7-postotni paket dionica Ine (700.000) i HT-a (5,73 milijuna), očito treba pripisati činjenici da je Fond HB-a politički projekt i da upravljački zahvati zahtijevaju suglasnost Upravnog odbora sastavljenog dobrim dijelom od političkih, tj. predstavnika Vlade. A iz Vlade su nas već navikli na traženja rješenja ‘ad hoc’. U krugovima investicijskih savjetnika, međutim, već se barata nekim mogućim rješenjima kako da istek lock-upa ne znači i cjenovno opasnu naplavinu dionica na burzi. Neki tako spominju mogućnost da se, recimo, rok za isplatu prilikom prodaje udjela protegne na tri mjeseca. Ima i

Neki tako spominju mogućnost da se, recimo, rok za isplatu prilikom prodaje udjela protegne na tri mjeseca. Ima i ideja da Vlada s T-HT-om (DT-om) prešutno postigne dogovor o tome da se HT, koji uobičajeno ima milijarde kuna likvidnosti koju plasira u depozite, novčane fondove i trezorske zapise, malo aktivira u kupnji trezorskih zapisa. Za to, doduše, vodstvo HT-a treba osigurati i neke suglasnosti, ali to se ne smatra nerješivim. Ima i onih koji u započetim, a prema nekima i prilično poodmaklim razgovorima Vlade i Mola, vide prostora da se razgovara i o dionicama koje su dio portfelja braniteljskog fonda. Konačno, kao dežurna adresa uvijek ostaju i razgovori s mirovincima. Najmanje je vjerojatno da se sam datum lock-upa odgodi jer bi to bilo politički preopasno. U Fondu HB-a, mimo dionica, danas ima oko 300 milijuna kuna u depozitima i obveznicama. Čak i uz pretpostavku da će udruge uvjeriti velik broj branitelja da ne žure s prodajom – zbog trenutne cijene i perspektive dionica Ine i HT-a, zbog dividendi (od kojih se u fond dosad slilo oko 400 mil. kn) te očekivanih novih 7-postotnih paketa u budućim privatizacijama – pitanje dionica svakako je nužno riješiti bez spontanog i naglog sučeljavanja s burzom.

Samodolu povišicu [thumbsup]

svaka čast samodolu. konačno se netko založio za male ulagače.

ja bih mu stavio plaću u relaciju sa crobex-om pa da onda vidiš [thumbsup]

[thumbsup][lol]