Ovo je skroz ok (vidi se da CFA radi svoje :))

Dodao bi jos neke osnove tipa; kada racunati obicni a kada geometrijski prosjek – zbog cega koji i kako.

Ovo je analiza vecinom na jedan asset – ubacio bi kako se ponasa portfelj i devijacija cijelog portfelja i kako naci asset koji ti pase za portfelj (sto ne mora nuzno biti najbolji asset nego najbolja devijacija tog asseta)!

Mozda sam nesto propustio pa je vec unutra.

ps. ono sto vidim da u Hrvatskoj fali su osnove izracuna: prinosa na obveznice, vracanje principala, interesta, roka, utjecaja varijabli – sto se sve rijesi u 1 min sa financijskim kalkulatorom.

Tako bi se cijena temeljem prinosa za preferencijalne dionice mogla racunati modelom za obveznice – isti vrag (ili bar slican).

Inace super.

Aritmeticki i geometrijski niz sam točno i htio staviti u početku kad sam krenuo. Upisao sam da ih objasnim, ali kako sam rekao sam se zaustavio s pisanjem, kasnije sam zaboravio. Ma dosta toga fali. Pogotovo sam geometrijski niz htio staviti kod računanja g (growtha) tokom godina da se moze staviti unaprijed kao neki rast prihoda koji je moguć u blizoj budućnosti. Znaci da uzmes koliko je bio prihod ove godine i podjelis s prihodom od prije 10 godina i sve to staviš pod 9. korijen i dobijes CAGR iliti koliko je firma rasla prosječno godišnje; kojom stopom. Bit će u nekom drugom radu 🙂 I ovo je dosta za početak i one koji se samo sportski ovime bave. Ovo ostalo šta si napisao bi uzelo dosta vremena a ne znam koliko ljude to interesira. Najbolje bi mozda bilo otvoriti neki tečaj pa vidjeti koliko bi se ljudi prijavilo. Koliko ih to zanima. Nemam pojma. Ali zato kažem da bi trajalo nekoliko mjeseci jel toga ima.

@plavi01

Ovo je samo jedan najlakši (čitaj najnetočniji) mogući način valuacije vrijednosti kompanije. Ima ih još 4. ako ukljucis diskontiranje dividende. Uvijek se kod valuacije koriste najmanje dvije analize za vrijednovanje kompanije koje se onda zbroje i podjele sa 2 (neki put se uzima npr 60% jedne analize i 40% druge, ali to sad nije bitno) da taj izračun bude što točniji. Npr napraviš relativnu valuaciju (ovo što sam ja napravio) i napraviš diskontiranje novcanih tokova. Cijeli dan razmišljam kako što jednostavnije objasniti diskontiranje, ali i ono ce doci na red. Mislim da je za početnike preteško. Da se što jednostavnije objasni trebalo bi mi sigurno puno primjera i vremena, kojeg sad nažalost nemam.

Ono što vi pitate je ako se RIVP proda onda kupac uvijek nudi PREMIJU. Ja je nisam naveo jer vas kao dionicara ne zanima vrijednost s premijom, jer ne znate dal se kompanija misli ili ne prodati (iako misli, ali to sad nije poanta). Ali kupac RIVP-a bi sigurno ponudio negdje 20% premije i onda to dodate na ovu cijenu od 25kn i dobijete da bi preuzimanje išlo po negdje 30kn. Smisao moje analize nije da je ta analiza ful točna. Nego samo kao okvir.

Vi morate shvatiti da je ovo RAČUNOVODSTVENA brojka (dobit, prihod, kapital) i zato je najmanje točna. U računovodstvu se stvari vode na jedan način, koji na kraju uopće ne mora biti točan. Npr. kad je bio internetski boom 2000. godine. dvije kompanije bi među sobom izmjenile usluge za recimo 200 mil dolara. Ja kažem da mi prodaš uslugu marketinga na svojoj stranici za 200 mil $, a a ti s druge strane kupiš istu ili sličnu uslugo od mene za istih 200 mil $. Šta se dogodilo zapravo? Apsolutno NIŠTA, ali izgleda kao da sam napravio prihod od 200 mil $. Kao još nema dobiti, ali će je biti. Zato je računovodstvo zeznuto i jako netočno. Sve se to moze otkriti nakon dugog analiziranja dionica, ali za početnika je teško. Vidite kako svaka turistička kompanija kod nas vodi različito amortizaciju. I to sam htio navesti u radu. Kako onda uvrstiti neku kompaniju u ovu tablicu kad svaka drukčije vodi knjige, a time i prikazuje različitu dobit, EBITDA-u itd? Jednostavno morate naći kod nekih kompanija koje vani vode bilancu kako one obračunavaju amortizaciju tj kolika je ona u odnosu na prihod i onda ispraviti naše bilance svake turističke kompanije i nanovo izračunati svačiju dobit. Ali to je puno posla. Mislim nije puno. Kad to radis to ti treba sekunda, ali za početnika je puno. Zato nisam htio previse ulaziti u dubinu nego pomoći okvirno. Čim uhvatim malo više vremena napisem jos nešto pa malo raspravimo kako popraviti bilance i RDiG kako ne bi imali netočne podatke. Sve su to zavrzlame koje računovodstvo dopušta, ali samo onima koji ga ne znaju koristiti. Kažem, pokušam popraviti mane teksta. Za sad nek bude kako je. Svi napišite šta vas zanima pa ja to pokušam objasniti u sljedecem radu. Tako mi je mozda i najlakse.

Treba napraviti tecaj svakako. Siguran sam da bi bilo zainteresiranih. Ali stvarno bi se trebalo poceti od osnova. Mislim da mnoge buni i to sto ulazi u neku valuaciju, a sto ne. Ili kako se nesto moze knjigovodstveno voditi. I to se moze snimit pa na youtube poslije.

Alias, pročitao sam ono što ste nas pokušali naučiti o procjni cijene dionice, što je skupo, što je jeftino.
ROE i PEG/ P/E je posve jasno. Sa ostatkom imam teškoća, ali ponavljanje je majka učenja !
Hvala Vam na trudu.
Zaključno mogu reći da sam bio sretniji nego pametniji 🙂

@zlocesti

onaj rad o skupoci i jeftinoci je malo teži i on je za malo naprednije. ovaj drugi koji sam napisao o prinosima i riziku, bar mislim, je malo više za početnike. bar se nadam. pa probajte to pogledati.

@vikend

ja nakon ljeta mislim putovati vani. ovdje vise nit ne znam dal bi radio jer sam se stvarno razočarao u struku. kad ti ljudi koji se vrte po televiziji kao znalci kažu da zašto se uopće trudis analizirati dionice kad je sve pogađanje, a rade taj posao 20 godina, onda ti dođe da se zapitaš; jesam li ja totalna b.udala? Meni ovo nije posao, ja to volim, a to ti samo ubija želju. Zato sam mislio probati vani. Valjda nije svugdje da je ljudima ovo samo da nešto rade, valjda je i nekome kao meni gušt. Znam prilično ljudi iz te branše i moram priznati da niti jednog takvog ne znam. Možda, ako ne odem vani, probam napraviti neki tečaj s nekom ustanovom, ali onda bi to trajalo najmanje 6 mjeseci. Treba početi od matematike, kamatnih računa, obračuna kamata, uglavnom cijela financijska matematika. Pa vjerojatnost i statistika, . Pa računovodstvo. Pa makroekonomija. Pa mikroekonomija. Pa korporativno upravljanje. Pa analiza financ. izvještaja. Pa pa pa, a još nismo ni do dionica došli ahahahah 🙂 pa obveznice, pa alternativne investicije, pa derivati. Trebalo bi sve to suziti i odluciti sta najbolje napraviti da ne bude preglomazno i da ne ubije gušt. Možda. Tamo negdje u 12 mj ću znati više pa odlučim šta i kako.

@alias amen. Slazem se. Ja imam jos dva projekta koja moram ostvariti. Ako niti jedan od njih ovdje ne uspije, onda odoh i ja. Ja znam da ovdje nema buducnosti. No kako sam mislio da cu uspjeti, nije bilo potrebe razmisljati o odlasku vani. Sada to postaje neminovnost.

To ovdje nedostaje, a to je taj sveoubuhvatni tecaj. Odlicno! Dakle, uopce nacrtati ljudima sto radi Narodna banka, sto je proracun, bdp…itd.
Ja uvijek klijentima malo opsirnije objasnjavam kako bi dobili cjelovitiju sliku. A ne samo jedan segment. Jer je sve to izravno ili neizravno povezano.
Ne mora se sve ni objasnjavati, ima dosta dobrih videa na youtubeu…koji mogu biti kao domaca zadaca, pa se prica skrati i samo prokomentira.

alias

što bi donijelo dubinsko snimanje valamara,neznam,ali da po meni bi prodaja išla po 2 —-P/B 1,63 4/15
Valamar je rekao da revalorizacija imovine ne bi donijela ništa. Neki (udruga) su izračunali da je to 50kn.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Due_diligence. IC ima cijenu na 26,97 ……..
Meni osobno firma vrijedi koliko uprihoduje na tržištu puta nekoliko godina,ciklus rizika kroz godine,pa možeš prodati/unajmiti ,turističko zemljište koje se treba riješiti.

Zamolio bi Vas da malo elaborirate

@vikend

Ma naravno. Nit ne bi objašnjavao cijelu npr mikroekonomiju. Ali nauciti ponudu u potraznju i kako npr smanjivanje cijena utjece na povećanu potražnju. Samo par formulica. Ima npr. tu economies of scale (ne znam prevesti) koji je vrlo vazan i za analizu, a radi se o maržama. Veće kompanije najčešće (ali ne moraju biti samo veće) imaju i niže troškove, jer manje plaćaju svojim dobavljacima, mozda kao Walmart manje plaćaju i radnike itd pa kako to uociti. One zbog tih nizih troskova daju i nize cijene što odmah tjera ljude k njima itd itd. Mislim da se jedan balans između opsega i kvalitete može pronaci. Npr financijska matematika se čini teška. Formule i sve. Tako sam bio na ispitu za brokera, tu kod nas naravno, i sve to morao štrebati napamet. Kasnije kad sam išao na tj CFA imas financijski kalkulator i odmah ti na početku kažu da ga nabaviš za matematiku. I onda utipkaš kolika je kamata u banci, na koliko uzimas kredit, koliki je iznos kredit i pretisnes koliko ces morati platiti na kraju ili pretisnes koliko ces morati otplacivati mjesecno. Sve jedna tipka. 2 sekunde posla. A na brokerskom da rijesis kredit koji traje 3 godine ti koji se uplacuje svakih 6mj ti treba tablica od 6 x 5 redova i 20 minuta da izracunas. To je naše obrazovanje. Pune te nepotrebanim stvarima, tako da do bitnih nit ne mozes doci. Mislis da sam zapamtio one formule? jesam vraga. Ovo nemam šta pamtit. A kalkulator ti vrijedi i za statistiku, korporatinvo upravljanje, obveznice, oprcije. Sve tri, četri klika i imas rijesenje. I onda kažu da su ameri b.udale! Bas se pitam. Kalkulator inace kosta 100kn s postarinom. Da ne ispadne da je to krik tehnologije

@plavi01

sad ćemo se kresso i ja opet naci na suprotnim stranama. Morate shvatiti da u svijetu, kod analitičara, nitko ne prati P/B. To je prilično nebitan pokazatelj. To je na blogu krivo nauceno. Ono što je bitno je koliko ta imovina NOVACA generira. Ima nekoliko razloga. Prvo odmah; IMOVINA JE BITNA. Ali evo jedan primjer. Kamensko. Imas super vrijednu imovnu, ali nemas kako platiti radnike, firma propada, imovina na prodaju, nema kupaca, vrijednost imovine već na 50% nekadašnje vrijednosti. Ti kao dioničar izgubio sve. A bio super P/B. Vrlo kratak i jednostavan primjer. Kod due dilligenca se ne trazi revalorizacija imovine nego se trazi npr skrivena, nepotrebna, imovina, koja bi se mogla odmah prodati da se smanji iznos kupnje i dovede do uštede. Jer vi i sa revaloriziranom i nerevaloriziranom imovinom ISTO ZARAĐUJETE. Da li bi valamar zarađivao više da mu hoteli (revalorizirani) vrijede 5 milijardi kuna više? NE BI. Revalorizirana imovina (ako se poveća) može jedino povećati amortizaciju, koja će kasnije smanjivati dobit, što će smanjivati iznos poreza. Također će mnogi pokazatelji ispasti gori, što smanjuje, a ne povećava vrijednost kompanije. Npr. veća imovina znači manji obrtaj imovine. Veći kapital i niža dobit znači niži povrat na kapital (ROE=NETO DOBIT / KAPITAL) itd itd. Da sad ne nabrajam. Znaci samo NOVAC JE BITAN.

Ovo šta vi pitate. Tu se radi o onom diskontiranju novčanih tokova. Znaci kod diskontiranja novcanih tokova (svođenja svega na sadašnju vrijednost) se računa koliko je kompanija zaradila prošle godine čistog, ne “računovodstvenog”, novca. Recimo da je RIVP zaradio 100 mil kuna. I da će rasti 8% godišnje sljedecih 10 godina. Na kraju te 10. godine izračunate TERMINALNU VRIJEDNOST kompanije odnosno koliko bi kompanija vrijedila da zarađuje i da raste određeni postotak, s nekim troškovima u beskonačnost. I onda sve te novčane tokove, njih beskonačno, pretvorite u sadašnju vrijednost. Iako mi ne uzimamo beskonačno novcanih tokova nego samo 11. Znaci 10 godina plus TV (terminalna vrijednost). Ne znam koliko ste upoznati sa sadašnjom vrijednosti.
Ukratko. Uložite u banku 1000kn s kamatom od 5% i koliko će te imati novaca nakon godine dana.
FV (future value) = 1000 * 1,05 = 1050kn. Znaci za godinu dana će te imati 1050kn.
A da je pitanje:
koliko novaca morate uložiti danas da bi nakon godine dana imali 1000kn, a kamata je 5%. Sad je to PV (present value) i to dvoje djelite.
PV= 1000 / 1,05 =952,4kn.
Znaci vi morate uloziti DANAS 952kn da za godinu dana imate 1000kn.
Tako se računa i za vrijednost kompanije. Koliko ja moram platiti DANAS da za godinu dana imam od valamara 100 mil kn, za 2 godine 108 mil kn (jer raste po 8%) itd. Ne znam koliko je jednostavno objašnjeno.
Ljudi ne mogu pojmiti da nešto postoji beskonačno i kako se računa, ali evo jedan primjer. Imate dionicu koja nikad nece narasti niti lipe. Sad je na tržištu 100kn i vi od nje očekujete dividendu 3%. Koliko ste je spremni platiti da je držite do beskonačnosti kako bi mogli kupiti kamate od 3%? Sad 100kn podjelite sa 0,03 tj 3% i dobijete: PV=100 / 0,03 = 3.333kn. Toliko bi ste je bili spremni platiti. Zašto? Pa jer će te od nje sljedeće godine dobiti dividendu od 3% (koju zahtjevate do kraja svijeta) i onda kad pomnozite 3.333 s 3% dividende dobijete tih 100kn odnosno da vam je kompanija isplatila vasih trazenih 3%. Iako će te vi za 33 godine dobiti svojih 3300kn nazad, koliko ste uplatili za kupnju dionice, vi imate kamatu beskonačno. Ali i taj novac ce u budućnosti manje vrijediti. Pokušao sam što jednostavnije, ali ne znam koliko sam uspio.

alias

pa ja nigdje nisam napisao da je meni važan p/b.Napisao sam samo da bi prodajavalamara po meni išla po
2 booka što daje isto ono što ste izračunali Vi kao fer vrijednost.
Drugo, valamar dobro tvrdi da revalorizacija imovine ne znači ništa ….
Treće napisao sam da za mene companija vrijedi onoliko koliko uprihoduje/zarađuje…..
Turisthotel je keš mašina …..

@alias
https://crobex.wordpress.com/category/dionice/rivp-r-a/ ovo je fundamentalna analiza pa bi Vas zamolio
za Vaš komentar jer ja tako najbolje učim i onda prakticiram ali znate meni vrag ne da mira pa dodam još svoj neki dodatak no to nije za svaku dionicu isto ali mi to daje potvrdu analize.

ZA ovo naše tržište treba osim grahama imati i špulijus.Biti nutra u dionici.

Svako poštovanje i Sretan Uskrs

@alias
mojedionice su mi najbolje i odlične za sve podatke no znate kada tržište počinje raditi u zeleno i balon se napuhavati svaka računica je dobra pa čak i od erstea