Ovo je povijesni trenutak,
[/quote] pratit cemo preciznost .:-)
[/quote]

Kakvu preciznost, pa ti kao pravi tehničar tj. grafičar znaš da vi nikada nemate preciznosti, kod vas je to otprilike ovako – ovo je donja granica potpore dionica bi se trebala odbiti, ako se ne odbije moguć je proboj granice i silazni trend tj proboj ( kao 44. pred Staljingradom ). Znači uvijek su sve opcije otvorene, molim te …
lp

Plavi ima crno na bijelo. Kud na bijelo crni plavi

O pardon, ovo je sada drugačija priča. Dakle ja ne pratim svaki tvoj post i svaku izjavu pa je premisa da ja znam o čemu ti točno govoriš netočna.
TA je po definiciji predviđanje mogućih scenarija na temelju kretanja cijene.
Po ovome što si sada napisao ti ipak koristiš TA, a što je najgore koristiš i oscilatore čija je prediktivna vrijednost nula. 😛
To što jedan popriličan postotak kolega ovdje nema pojma o ničemu, odnosno bolje rečeno nema razumijevanje ničeg, ali koristi vradžbine koje naziva TA – to je druga stvar. Oni bi ionako stalno gubili bez obzira šta koriste, da koriste i samo FA, nema im pomoći 😉

Dakle iz ovog zaključujem da nemaš ništa protiv da u budućnosti ipak nacrtam pokoji trend i razine otpora/podrške ovdje? 🙂 Da li je to prihvatljiva razina? Ma neću često, obećavam! 🙂

Ovo je u stvari skroz korektan prijedlog, da se na best buy argumentira i sa trendom i otporima/podrškom. Sve ostalo – zabranjeno!

MACD,RSI ..:-)

Mene samo zanima koja je razlika između TA i pogađanja? Pogodiš 50% i to je otprilike kao bacanje novcica. Evo ja ću bez grafa pogoditi dal će neka dionica gore ili dole. Moguće i česće od 50%. Znaci kad je trend kao danas UP onda kažem da će i dionica UP. Ne moraš biti nešto previše pametan. Skupi se tako nas ovdje 20 i svatko bubne za neku dionicu ili gore ili dole i ja se kladim da će biti njih koji bi bolje pogodili od genijalnih tehničara. Bez gledanja u graf. Samo na temelju bubanja. Pa gledam kako se na tim temama mjenjaju grafovi. Svakih 5 minuta se vadi novi graf i nove razine. I to ne govorim samo kod tipova kao prognozer. Evo ja sam nedavno govorio kod Novo Nordiska na ovoj temi (i stavio analizu) da ako dođe do 44 da ću biti sretan jer znam da vrijedi 55. Ako dođe do 40 da ću biti sretniji jer cu jos jeftinije moci kupiti. Ispucali se ovi što pojma nisu imali izračunati i dionica se vrati gdje joj je mjesto. U 2 ili 3 tj s 40 na 49€. Niti jednom nisam promjenio mišljenje. Da li sam se prepao da sam nešto filao? Ne. A boga mi nisam ni novu analizu radio

Cijena je čista psihološka katergorija. Cijenu na tržištu određuje većinska procjena vrijednosti u skladu sa slobodom kapitala u tom trenutku (ima ili nema viška para). Ne postoji neka egzaktna vrijednost niti način da se odredi egzaktna vrijednost bilo čega u nekom trenutku. Dakle sve je stvar kako će većinski kapital procijeniti koliko nešto vrijedi i da li će biti slobodan. Netko će čitati izvještaje, netko će pratiti trend, netko će biti ovca, netko će imati viška para, netko manjak – svi će imati različite kriterije.

Ako kreneš gledati graf, što vidiš? Vidiš procjenu vrijednosti u skladu s kupovnom moći većine učesnika na tržištu u određenom trenutku. Dakle ako je većina procijenila da nešto vrijedi više nego što košta u tom trenutku i postoji slobodan kapital u tom trenutku, kreće kupovina – ili u obrnutom slučaju – prodaja. I to se vidi kroz trend. Dakle očito je da ako slijediš trend, da pogađaš sa više od 50% da li je cijena preniska ili previsoka, odnosno da li treba dionicu kupiti ili prodati. Trend je osnova TA!
Slična priča je i za otpore/podrške: na mjestima gdje postoji većinski konsenzus oko vrijednosti, lomi se trend i ta mjesta se vide kao gomilišta funkcije kretanja cijene – otpor/podrška.

Ako kreneš gledati izvještaj, što vidiš? Nekakve brojke kojima se mjere određeni faktori. Da li bilo koja od tih brojki ima egzaktno značenje? Da li možeš biti potpuno siguran da su te brojke točne? Kako koja, većina ovisi o nekim drugim faktorima. Iz ovoga je očito, da procjena koliko nešto vrijedi ovisi o mnogo interpretacija, i da koliko god se trudio biti konzistentan, ne možeš biti siguran da će većina to valorizirati na isti način. A osim same valorizacije postoji i pitanje sposobnosti kupovine u tom trenutku.
Dakle, da li to znači da su proračuni potpuno besmisleni? Ne, procjena vrijednosti je dobra stvar – može ti dati odličnu procjenu razine vrijednosti, ali … da li će doći do tržišne realizacije te vrijednosti – e to je već neko sasvim drugo pitanje.

I šta sada pametnije možeš napraviti nego spojiti to dvoje?

RSI,MACD,P/E,ROE ,ROI,,,,,,,,,I INI,, su sporedni,,,

Kad inverter bubne takvu glupost meni odmah padne mrak na oci. Sasvim je logično da je TA lakse nauciti jer je moze koristit i malo dijete bez ikojeg znanja. Treba ti procitati max jedna knjiga i bubaš. Za fundamentalnu analizu, da pošteno i tocno procjeniš vrijednost kompanije, ti treba učenja nekoliko godina. Možda meni treba i više od nekoliko godina jer sam priglup, ali moje procjene su se do sad pokazale vrlo precizne, bilo koji model valuacije koristim.I sad ja ne govorim o klasicnom zbrajanju i množenju p/e-a i p/b-a nego npr sad sam dobio jedno pitanje na pp vezano za jednog proizvođaća igrica i kaže da kompanija ima stalno gubitak. U US-Gaap-u se R&D mora cijeli prebaciti u trošak dok to nije slučaj s IFRS-om. Necu dužiti jer to nije poanta. I onda kako ispraviti taj RDiG da možeš izračunati koliko bi kompanija zaradila da se ta stavka računa kao ostale stavke. Većina stavki se u računovodstvu mora ispraviti. Niti jednu dionicu ne možeš izračunati vrijednost u lipu, ali naravno da postoji njezina točna vrijednost. Znaci niti jedan graf svijeta ti neće reci da će dionica nastaviti rasti do beskonacnosti jer firma ne moze imati beskonacne zarade. Mislim meni je toliko to bespredmetno raspravljati jer kompanije rastu zbog zarada. Tko normalan može pomisliti drukcije? Pa sta ako su glava i ramena obrazac u rastucem trendu i RSI na 90 i dionica objavi genijalan kvartal šta misliš da će dionica pasti jer joj tako obrazac kaže? Kako vama to može uopće biti logično? Inverter jos piše da nit jedan pokazatelj nema veze. To mi nije ni smiješno koliko je žalosno

RSI,MACD,P/E,ROE ,ROI,,,,,,,,,I INI,, su sporedni,,,
[/quote]

haha…kakve gluposti.
stvarno, ti se zezas ili sta??

@alias nadrilijecnistvo uvijek zvuci primamljivije, logicnije i ucinkovitije 🙂

Pa da. Ili tamo gdje pišu o svojim procjenama stalno spominju kolika je cijena nafte, šta je FED rekao, koliki je PMI, inflacija neke zemlje itd. Zašto to onda uopće pratite? Kad se već dionice krecu. Ček ni sam ne znam na temelju čega bi se dionice onda trebale kretati? Ako se ne krecu ni na temelju zarada ni fundamenata, na temelju cega se krecu? Šta bi trebalo pokretati cijenu dionice? Ja kad napravim analizu novcanog toka dobijem vrijednost npr taj novo nordisk 55. Drugi analitičari imaju od negdje 45 do 60. Znaci da je cijena 90 odmah bi je prodao. Ili da je 40 ili 30€ odmah bi je kupio. I ona će se uvijek kretati u tom nekom rasponu, određenom od fundamentalista, a vi tehničari možete samo pokušati bubnuti i zaraditi na nekom odstupanju, jer je naravno više onih koji ne znaju na burzi, nego onih koji znaju. Ja kad ovo pišem uopće se čudim da to moram objašnjavati i da to nekom nije logicno.

@graziani
A na temelju čega će većinski kapital odlučiti? Na temelju grafića? Ne. Globalna kretanja na tržištu dionica ponajviše ovise o slijedećim čimbenicima, probati ću biti kratak i navesti samo “vanjske”:
1. stopi realnog rasta BDP-a
2. ponude novca, kamatnih stopa
3. stope inflacije
4. potražnje za novcem koja dolazi zbog financiranja potrošača, tvrtki I države
5 . valutnih tečajeva
Makroekonomska situacija, geopolitički događaji i tržište obveznicama je nešto što bi svaki uspješni investitor u dionice trebo pratiti i razumijeti iz razloga jer te komponente imaju izraziti utjecaj na tržište dionica generalno gledajući. Kamate po kojima centralna banka posuđuje svoje novce jedna je od važnijih činjenica koja utječe na tržište dionica.
Tržište obveznica također ima veliki utjecaja na tržiše dionica. Ukoliko su kamatne stope na obveznice dovoljno visoke one mogu ponuditi profitabilnu alternativu tržištu dionica zbog toga što su obveznice manje rizičan oblik investiranja od dionica. Na to se može gledati kao na ciklus, u trenutku kada dionice postanu dovoljno jeftine ponuditi će manji rizik investitorima, koji će ponovno iz obveznica početi ulagati u dionica, time potičući rast tržišta dionica.
Multiplikatori cijena zarade dionica, variraju ovisno o makroekonomskoj situaciji i očekivanjima. U vremenima velikog optimizma dionice se prodaju po visokim multiplikatorima P/E. Drugim riječima one su skupe. U vremenima velikog pesimizma dionice se prodaju po niskim multiplikatorima P/E – one su jeftine. Na multiplikator P/E također utječu kamatne stope centralne banke, kada su one niske, dionice, koje se s obveznicama natječu u potrazi za investitorima iskazuju tendenciju da se prodaju uz visoke multiplikatore P/E i obrnuto. Drugačija je situacija sa prinosom dividendi, kada su kamatne stope niske, obično su dividendni prinosi niži i obrnuto.Tu je naravno i ostatak FA.
Ono što se paralelno mora pratiti a vezano je uz politiku kamata centralnih banaka je – inflacija. Naime, sve dok je inflacija u razumnim okvirima, a danas se to smatra do razine od nekih 3-4% politike centralnih banaka mogu biti takve da dopuštaju niske kamatne stope ( dotok jeftinog novca na tržište ). U trenutku kada / ako inflacija prijeđe određene zacrtane razine, centralne banke biti će prisiljene povećati kamatne stope – što posredno može negativno utjecati na tržište dionica.
U slučaju velike inflacije tržiše dionica obično iskazuje lošije rezultate, međutim ima mnogo slučajeva gdje tada tržišta dionica pokazuju i dobre rezultate.
S druge strane, kod visoke inflacije tržiše obveznica nastrada još vise, pa su opet dionice nije pravilo, atraktivnije.
Valutni tečajevi važni su za tržište dionica, odnosno za dionice onih tvrtki koje posluju sa inozemstvom ili imaju podružnice ili povezane tvrtke u inozemstvu. Ovo posebno vrijedi ukoliko se radi o tečajevima lokalnih valuta koje imaju velike fluktuacije
Potreba centralne države za novcem još jedan je od važnih čimbenika koji utječu na tržište dionica. Kamatne stope po kojima se država zadužuje ovise ponajprije o percepciji rizika same države, kao i o trenutnoj situaciji ponude novca u svijetu. Ukoliko postoji povećana potreba države za novcem, te ako se država zadužuje na domaćem tržištu kapitala, to znači da će zahtjevane kamatne stope biti veće, te će pružiti investitorima ( bankama prvenstveno ) zadovoljavajući prinos, posebno ako je pritom inflacija pod kontrolom. Dionice su tada manje atraktivne zbog toga što su rizičniji oblik investiranja (HR). Vrijedi i obrnuto.
Geopolitička/geoekonomska situacija je također važna za tržišta dionica. Naime kapital ne voli nesigurnost i uvijek bježi u sigurna utočišta. Mnogi se često pitaju zašto su američke dionice generalno gledajući osigurale najveće prinose svojim dioničarima posebno od kraja 2. svjetskog rata. Jedan od razloga je upravo geopolitička situacija, naime SAD nema goruće geopolitičke probleme, za razliku od većine drugi podrućj