Sper objašnjeno, bravo……..

svaka čast na trudu!

A opet,s druge strane imate onu formulu P/BxP/S… 🙂

-bilo bi dobro da je ovdje vise postova kao ovaj aliasov serial.
-ovo je growth argumentirano pljuckanje po bookvanima, s tim se slazem 90%, a prije 2-3 godine kad sam bio ljuti ROElista to bi bilo i 100%.
-zelim uciti, i nadviti se nad tekstom razmisljajuci, to nam je alias omogucio.
-da bi niz postova predstavljao strucno neupitan doprinos i meni olaksao ucenje jos mi nedostaje referenca/izvor izlozenih jednadzbi npr za realni p/b, vjerojatno je nesto bazicno pa se ispricavam na neznanju.
-takodjer me zanima kod pdf tablica u kojima se vide korelacija parova varijabli, kako je to izracunato.
-za mene ROE je vazan, ali vise mi nije majka svih varijabli, nije cak ni trend ROE bez sagledavanja trenda kapitala, na kraju nije tako bitna uspjesnost prema kapitalu vec uspjesnost prema tome koliko sam ja to platio, pa se vracam kod kupnje dionica na P/E i EV/EBITDA i njihove trendove.

Kako nema veze s Ukrajinom? Da li je USA postala jedna od najvećih izvoznika plina?
Kada je Ukrajina zatvorila ventile, zar u Europi nije bila nestašica plina? Je.
Da li je zbog toga cijena plina narasla? Je.

Da li je Europa shvatila da previše ovisi o Ruskom plinu? Je.

Što su poduzeli?
Osim izgradnje, odnosno povećanja kapaciteta LNG-a, povećali su svoje skladišne kapacitete.

Evo, EU je odobrila novce za LNG terminal.

Kada se ti kapaciteti pune? U ljeto kada je cijena plina najniža.

Tako da je Ukrajina itekako utjecala na cijenu plina jer su se potrebe u zimskom periodu promijenile.

Ne možete gledati samo skladište i vrijeme.

Ovisi i o potražnji za plinom.

Neke države imaju nalazišta plina pa i njihovu proizvodnju treba pratiti.

Neki bušotine mogu privremeno zatvoriti, drugi otvoriti, ovisno o potrebama.

Po meni vrijeme ne igra toliku ulogu, već samo rezerve plina na određenom području (u skladištu, plinovodu ili iz bušotine) s kojima se može i “manipulirati”.

Naprosto su skladišni kapaciteti dovoljni, kao i dostupnost plina, da osiguraju dovoljne količine i za najveće zime.

Lp

Zato moje tablice, a nedavno smo se usuglasili da nam daju slićne rezultate, uzimaju u obzir 16 pokazatelja odnosa i činjenica oko dionica ali nemaju svi istu važnost.
Meni je ROE i njegov trend jedan od bitnijih pokazatelja, naravno i P/E i Ev/Ebitda također.
Inače ja ih slažem i gledam po peer grupi, ali ne mora značiti da neću imati 2 ili više dionice iz iste peer grupe. Tko gleda samo 2-3 pokazatelja taj je najj.

lp

Korelacije između variabli sam izvadio iz knjige i nisam ih sam racunao, nego su mi samo dale ideju da vam ovo napišem. Tu se radi o regresiji i neško mi je ljudima objasniti neke statističke pokazatelje kao R2 i hipoteze t vrijednosti. Probati ću što jednostavnije objasniti. Stavite npr 3 variable (rast prihoda, omjer isplate i ROE) i napravite analizu svih dionica u sektoru. To sve imate u excelu i vrlo je jednostavno kad znate o čemu se radi. Na kraju iz te tri variable dobijete jednadžbu koja izgleda (primjer) ovako:
realni P/E= 5,3 + 113 (očekivani rast) + 7,3 (omjer isplate) + 9 (ROE). I kasnije samo ubacujete u tu formulu stopu rasta vaše dionice, omjer isplate i ROE. Recimo stopa rasta je 3%, ROE 9 i omjer isplate 50% i dobijete da je realni P/E = 5,3 + 113 * (0,03) + 7,3 * (0,5) + 9 * (0,09) i dobijete 13,15. U zagradama su brojevi koje morate ubaciti. postoci se pišu 3% kao 0,03). Ako je recimo vaš trenutni P/E 8, onda vam je dionica s tim pokazateljima ful jeftina jer bi po njima trebala vrijediti 13,15. Na kraju regresije dobijete R2 pokazatelj koji govori koliko je veza (korelacija) među njima jaka. Što veći R2 to bolje za vašu analizu jer ste odabrali dobre pokazatelje koji stvarno utječu na P/E. Dobijete i statistički t koji govori da li je pojedina variabla (ili ROE ili očekivani rast ili omjer isplate) statistički važan za ovu variablu. Ako npr nije, njega izbacite. Valjda sam dovoljno jasno objasnio.

Mislim da mi je sad jasno za usporedne vrijednosti u tablici: dakle zavisna kao procjena iz nezavisne dobijena je temeljem regresije. Statistiku znam, barem na razini linearne regresije i pearsonovog koeficijenta korelacije. Njih dvoje ne treba medjusobno brkati a ni koristiti za svasta.

Jednadžbe za pokazatelje realni P/B, realni P/E, realni P/S su neki empirijski proizvodi a ne teoretski?

Jos da je saznati referencu knjige pa da pijem na izvoru ako mi se svidi…

Kako nema veze s Ukrajinom? Da li je USA postala jedna od najvećih izvoznika plina?
Kada je Ukrajina zatvorila ventile, zar u Europi nije bila nestašica plina? Je.
Da li je zbog toga cijena plina narasla? Je.

Da li je Europa shvatila da previše ovisi o Ruskom plinu? Je.

Što su poduzeli?
Osim izgradnje, odnosno povećanja kapaciteta LNG-a, povećali su svoje skladišne kapacitete.

Evo, EU je odobrila novce za LNG terminal.

Kada se ti kapaciteti pune? U ljeto kada je cijena plina najniža.

Tako da je Ukrajina itekako utjecala na cijenu plina jer su se potrebe u zimskom periodu promijenile.

Ne možete gledati samo skladište i vrijeme.

Ovisi i o potražnji za plinom.

Neke države imaju nalazišta plina pa i njihovu proizvodnju treba pratiti.

Neki bušotine mogu privremeno zatvoriti, drugi otvoriti, ovisno o potrebama.

Po meni vrijeme ne igra toliku ulogu, već samo rezerve plina na određenom području (u skladištu, plinovodu ili iz bušotine) s kojima se može i "manipulirati".

Naprosto su skladišni kapaciteti dovoljni, kao i dostupnost plina, da osiguraju dovoljne količine i za najveće zime.

Lp
[/quote]

boze dragi koji komentar,
prirodni plin ili ti henry hub o kojem ti allias govori je lokalno usa trziste, koje nema ama bas nikakve veze s rusijom, ukrajinom, potrosnjom plina u europi i svemu ovome sto si nabrojao gore.
o vremenu i kapacitetima skladišta stvarno nema smisla ako ne razumijes temeljno da cijena henry hub-a ne ovisi o makroekonomskim podacima, ‘da se radi o trzistu u usa, da europa ima svjoju cijenu plina, azija svoju itd. itd ili da ti prevedim ako ti je ovo tesko shvatljivo henry hub nije nafta da svjetska proizvodnja i potrosnja utjecu na njega. imas EIA report svaki cetvrtak pa pogledaj malo.

Mislim da mi je sad jasno za usporedne vrijednosti u tablici: dakle zavisna kao procjena iz nezavisne dobijena je temeljem regresije. Statistiku znam, barem na razini linearne regresije i pearsonovog koeficijenta korelacije. Njih dvoje ne treba medjusobno brkati a ni koristiti za svasta.

Jednadžbe za pokazatelje realni P/B, realni P/E, realni P/S su neki empirijski proizvodi a ne teoretski?

Jos da je saznati referencu knjige pa da pijem na izvoru ako mi se svidi…

[/quote]
Normalnu distribuciju najčešće ljudi koriste (tu spada i pearsonov koeficijent) za mnoge stvari, a da niti ne znaju. Vrlo se često koristi kod dionica kod usporedbe. Kako gledati dal je nešto empirijski ili teorijski, kad je sve na burzi subjektivno? Ali je empirijski, samo što se računa na drukčiji način tj formula je ukupna (duža) od one za koju vi znate. Sve se može rastaviti na manje djelove. Npr ROE. Možete ga isto pisati kao ROE= (neto dobit / prodaja) * (prodaja / imovina ) * (imovina/kapital). Na kraju pokratite prodaja/prodaja i imovina/imovina i dobijete neto dobit/kapital samo što sad možete vidjeti dal je ROE porastao zbog veće neto marže (neto dobit / prodaja) ili zbog većeg obrtaja imovine (prodaja / imovina) ili jednostavno jel ste se puno zadužili (što nije dobro) pa vam se smanjio kapital i tako napumpao povrat (imovina / kapital). Sve to što vam ja pišem se uči na CFA-u i toga vam ima oko 10.000 stranica u 3. levela za naučiti. Mnogi nemaju vremena za sve to procitati, a kamoli nauciti. Zato vam dajem neke formule ukratko jel je to sve preglomazno. Ovo što vam ja sad pišem imate u CFA-u level 2 knjiga equity. Možete samo to čitati, bez da čitate matematiku ili statistiku itd. Samo ako sve ne zaokružite možda vam sve nece biti jasno

Alias hvala, jasno, dakle izvor CFA literatura, daleko sam ja od te struke i ekonomije opcenito. Matematiku i statistiku volim i koristim u poslu, ali kako mi nije data kroz formalno obrazovanje, stalno ucim, krpam rupe i osjecam se nesigurno.

Nisam dugo dao svoj obol ovoj temi. Uglavnom sam pojedinačno komentirao papiriće od interesa. Tijekom listopada, ususret financijskim izvještajima i pokretanjem privatizacije hotela, otključala mi se i djelomično vrijednost pojedinih pozicija u portfelju: SAPN, RIZO i HMST. Čak su mi i ADPL i AUHR nešto porasli, ali nedovoljno. S ove dvije posljednje dionice baš sam nezadovoljan, no ne radi njihovog poslovanja, već radi određenih manipulacija u koje sumnjam (više o tome pisao sam na njihovim temama). Uglavnom, sve navedene dionice po drugi put su u mom portfelju – utržio sam dobit na njima tokom prošle i početkom ove godine, a zatim ih ponovno akvizirao jer ih i dalje smatram BEST BUY i jednim od najboljih prilika na kraći ili srednji rok.

SAPN – dovoljno je samo malo baciti oko na posljednja izvješća, uvidjeti pozitivan trend poslovanja i izračunati trenutno važeće fundamente u odnosu na tržišnu cijenu. Naravno, uvijek treba gledati i širu sliku jer već “sutra” može doći do preokreta trenda. Zato u obzir uzimam i sljedeće: pored jakog kemijskog brenda i dobre pozicije na regionalnim tržištima, Saponija se upustila i u sve profitabilniju prehrambenu industriju, pa tako konsolidira rezultate Kandita i Maraske. Uvijek, u slučaju financijske potrebe, dobre ponude ili fokusiranja na svoju primarnu djelatnost, ove dvije firme konsolidacije mogu biti prodane za pristojan iznos. U tome vidim dozu sigurnosti ulaganja. Nadalje, nije zanemarivo niti što je ljetos Uprava odlučila povećati temeljni kapital, što je svojevrsna neisplaćena dividenda. Također, dugoročno gledano, smatram kako su podjednake šanse da Saponija ponovno akvizira druge tvrtke iz branše ili da sama postane predmet akvizicije od strane nekog jačeg europskog igrača. Dakle, ova dionica je na srednji ili duži rok.

RIZO – zanemarimo na kratko priču oko privatizacije ove kompanije ili vrijednog zemljišta kojeg se “svi žele dočepati” i pogledajmo samo čime se ona bavi. Pored odašiljača, koji baš i nisu profitabilni, Riz proizvodi i brojila. Brojila su danas unosan biznis i sigurno su poželjniji od vrijednih nekretnina. Ako računamo da je NPM na brojilima oko 10% ili veća, onda dolazimo do podatka da bi prema tome Riz u narednom razdoblju trebao biti profitabilniji i od, primjerice, ERNT ili KOEI. Nadalje, vjerujem da su svi više-manje upoznati s planom EU (a tada i HR) da narednih godina u svim kućanstvima ugrade moderna brojila. Negdje je izračunato da bi se samo u Hrvatskoj poslovi s brojilima godišnje mogli kretati u iznosu od 100 mil. kuna. Naravno, sve pod pretpostavkom da Riz dobije te poslove od HEP-a, a ne treba isključiti niti mogućnost prijave Riza na strane tendere. Mini realizaciju ovakvih projekcija vidimo već i danas: Rizu je bio dovoljan samo jedan pozitivni kvartal da akumulira dovoljno dobiti za cijelu poslovnu godinu, a vjerujem da će 4Q biti također pozitivan, jer realizacija postojećeg ugovora s HEP-om, prema mojim procjenama, tek je polovično izvršena. S druge strane, sigurnost ulaganja u ovu dionicu podupiru male obveze koje firma ima, vrijedna imovina, te uvijek potencijalna privatizacija. Osobno ovdje ulažem na kraći ili srednji rok, ovisno o budućim prilikama, obzirom da ovdje politika još uvijek nije rekla završnu riječ.