Ako cijena nafte pada maloprodaja raste mislim na maržu, susjed mi radi već 8 godina u croduxu, ina dobiva sve više klijenata ali to neću na forumu, samo trend je da u maloprodaji ina raste itd. Kod ine je puno ljudi u maloprodaji otišlo jer će smanjit veliki broj radnika i ide u franšizu, a crodux vraća franšize natrag, tu je sad veliki preokret govorim o maloprodaji.
Ja nemam dionice Ine neznam da li će rast i padat, evo to je ono što znam, s tim da mi je susjed dao otkaz ide u neku puno bolju firmu.

Naftu su srušili Ameri u dogovoru sa Saudijcima jer time gaze rusku ekonomiju.
Da ce rafinerije propasti malo teže.
Što se tiče tankera neće i ne mogu propasti jer netko potiho akumulira naftu i jeftino a u cilju osiguranja budućnosti.
Tankeri bilježe rekordne vozarine a i cijena novogradnji raste li raste.

Alias kod kretanja cijena plina, nafte, morate gledati 100 parametara. Npr, kod plina osim zaliha ste vjerojatno gledali njenu cijenu u zimskim mjesecima koja je bila nerealno visoka zbog ukrajinske krize (jer su zatvorili ventile ruskom plinu) i nedostatka istog u Europi.

E sad što se tiče cijena produkt tankera, nemam pojma.
Ali to nema veza s rafinerijskom preradom i njezinom profitabilnosti, već samo kazuje da na tržištu nedostaje takvih tankera.

Ali kao što je kolega napisao raste cijena crude tankera jer ljudi kupuju naftu dok je tako jeftina.

Ako su rafinerije poslovale na nuli na preko 100 $, onda budite sigurni da sada imaju ekstra profite.
Određene kompanije koje su imali i vađenje nafte, cijenom nafte su nadoknađivale malu iskoristivost rafinerija.

Naravno da kod takve visoke cijene nafte rafinerije jesu teret, pa se nekim trgovcima više isplatilo kupovati gotov proizvod.

To sada više nije slučaj.

Ono što je žalosno, što je INA imala u potpunosti zaokruženi tijek od upstreama do downstreama.

Odnosno od vađenja nafte i plina, do krajnjih proizvoda koji su dodana vrijednost u rafinaciji i destilaciji nafte.

A danas čak i bitumen moramo uvoziti iz Mađarske, umjesto da ga radimo iz otpadnih ulja.

A gdje je Jugoplastika, AdriaVinil, DIOKI, DINA, Petrokemija, Chromos, Kemika….

Uništena cijela hrvatska kemijska industrija koja je bila najjača u cijeloj regiji (u to ubrajam i Mađarsku, Bugarsku, Albaniju, Rumunjsku, Česku, Slovačku, Rusija….)

za plin se gledaju dvije stvari; skladište i vrijeme. O plinu se radi o henryju hub-u tj americkom plinu koji nema veze ni s ukrajnom ni s icim. Za sve šta ne valja treba se zatvoriti. tržišna ekonomija. simle as that; kako bi rekli grci

ali ima veze sa zdravom pameću!

Ajde da ovdje pokušam nekima objasniti zašto neke dionice izgledaju jeftino, ali su zapravo skupe i obrnuto. Kako pokazatelji mogu zavarati, pokušati ću objasniti i na par primjera. Ideju za ovo mi je dala jedna knjiga u kojoj imaju regresije pojedinih pokazatelja na dionice u SAD-u i kako razlika u njima utječe na cijenu pojedine dionice. Ovdje prije svega mislim na pokazatelje kao lopinin P/B i npr. EV/EBITDA (niski kod Zvijezde ili drugih dionica). Imamo tablicu:

Pokazatelj
Tvrtke koje izgledaju jeftino Tvrtke koje izgledaju skupo
Očekivana stopa rasta (g)
Tvrtke niskog rasta (po pokazateljima P/E, P/B, P/S) Tvrtke visokog rasta (po pokazateljima P/E, P/B, P/S)
Rizik kapitala Tvrtke s visokim rizikom ili velikim dugom Tvrtke s niskim rizikom ili malim dugom
ROE Tvrtke koje imaju niski povrat na kapital (ROE) Tvrtke koje imaju visoki povrat na kapital (ROE)
NETO profitna marža
Tvrtke koje se vode obujmom (veliki obujam, niska cijena) Tvrtke koje se vode cijenom (visoka cijena, niski obujam)

Šta mislim pod ovom tablicom? Primjer:
Imate dvije dionice koje imaju isti P/E od 20 iz istog sektora. Da li su obije dionice jednako skupe/jeftine. Naravno da nisu. Ovisi i o stopi rasta. Recimo da prihodi jednoj kompaniji rastu po stopi od 20%, a drugoj po 5%. Koju bi dionicu radije imao? Pa onu koja raste po stopi od 20%. Ona će u 5 godina udvostručiti prihod, dok će za to drugoj trebati 20 godina. Ali imaju isti P/E??? To jednostavno nema veze i prva bi trebala imati P/E od 80 da bi tek bile jednako skupe.

tablicu gledajte kao: pokazatelji su boldani, tvrtke koje izgledaju jeftino su italiano, i tvrtke koje izgledaju skupo su podcrtane

Kako izračunati po koliko pojedina dionica može rasti? Možete napraviti geometrijski prosjek prošlih recimo 10 godina, a možete i pogledati ROE. Zašto ROE? Recimo imate svoju firmu koja ima vrijednost od milijun kuna i vi ste s njom zaradili 100.000kn. Znači povrat na kapital (ROE) je 10%. Drugim rijecima firma sljedeće godine može rasti 10% jer vi svih tih 100.000kn možete uložiti dalje u razvoj firme. Ili možete isplatiti dividendu od recimo 50.000kn i tada firma može rasti samo 5%. Očekivana stopa rasta (g) je po tome:
Očekivana stopa rasta (g) = b (omjer zadržavanja) x ROE. Što više firma zadržava za sebe može i više rasti. Logično. Zato i gore u tablici stoji da firme s niskim ROE imaju i nižu vrijednost. Ajmo to pokazati na primjeru 3 dionice: RIVP, PLAG i MAIS. Nemam vremena sam racunati pa cu preuzeti s mojedionice.com. u privitku

RIVP je isplatila dividendu od 0,50kn na dobit od 0,84kn dobiti što daje iznos isplate od 60% gdje dobivamo stopu rasta u budućnosti od 8,1 x 0,6 = 4,86. Druge nisu isplatile dividendu pa im je ROE zapravo stopa rasta. PEG je P/E kroz stopa rasta. Iz svega je vidljivo da iako je P/E RIVP niži od Maistrinog, on je realno duplo veći, ili čak tri puta veći ako gledamo od PLAG. To je trenutno stanje. Da su i ove druge dvije isplatile istu dividendu od 60% omjer bi bio drugačiji ali opet bi i PLAG i RIVP bile jeftinije po P/E-u

Da pokušam objasniti niski P/B i šta on znači. Formula je malo teža, ali ako ste shvatili ovo gore trebali bi i ovo. Formula:

Realni P/B = ROE x omjer isplate (b) x (1 + g) / (Re – g)

Zašto je ovdje opet bitan ROE? Pa zato jer će kapital porasti za ROE x omjer isplate. Ono šta ne isplatimo dioničarima će nam ostati u zadržanoj dobiti, a iz te zadržane dobiti možemo kupiti neku imovinu (koja onda izlazi iz zadržane dobiti) i prelazi u dugotrajnu imovinu (ali kapital je porastao za taj iznos). Samo se mjenjaju stavke kapital/imovina). Sad šta je ovaj Re? To je trošak kapitala. Čim ste vi kupili dionicu vi od nje očekujete neki povrat. Kao što banka želi kamate od duga vi želite ili dividendu ili da dionica poraste. Prvo je trošak duga (kamate), a drugo je trošak kapitala (dividenda ili rizik rasta). Što je dionica rizičnija vi će te očekivati veći povrat. Pogledajte JDPL. Dionica stoji jako loše i kad bi vi sad uložili u nju vi bi te očekivali da dionica poraste 100% (zbog rizika). Znači da je trošak kapitala za tu dionicu 100%. Banka npr. daje kamatu jadroplovu od recimo 5% (prije, sada bi i oni tražili 15%). Znaci trošak duga je uvijek, i u svijetu i kod nas, niži od troška kapitala. Sad iz formule. Da P/B bude veći od 1, ROE mora biti veći od troška kapitala. Da li niski P/B znači da je firma jeftina. NE. Tvoj povrat, koji ti je najbitniji, je niži od troška kapitala tj iznosa koji si ti htio da ti se vrati zbog uloga u tu kompaniju. Primjer Zvijezda. Da li njezin P/B od 0,31 znači da je dionica jeftina. NE. Jer joj je ROE samo 2,64%. Trošak kapitala, kad bi racunao za HR dionicu kao ZVZD, je oko 11. To bi značilo da je tokom godina povrat na kapital konstantno niži od zahtjevanog prinosa i zato cijena dionice konstantno pada. Vi na forumu gledate da firma ima puno imovine pod P/B, ali to je zapravo krivo jer ta imovina zapravo nema nikakvog povrata kojim se može pohvaliti. Ja (to sam već brzbroj puta rekao) imam dionicu koja ima P/B 25. Ali ona ima ROE 66 i trošak kapitala od negdje 6. Kad bi to sve uvrstio u formulu moj bi realni P/B ispao oko 2 ili 3, a ne 25 i donica bi onda bila puno jeftnija, iako bi se ovdje činilo da je skupa.

I zadnju koju ću objasniti: EV/EBITDA

EV je zapravo vrijednost cijele kompanije i računa se:

EV = cijena (P) x broj dionica + dug + manjinski udjeli – novac i kratkorocne investicije

Pojednostavljeno. Da želite kupiti neku kompaniju morali bi ste platiti sve dionice po cijeni koja je na burzi, ali njezina vrijednost je još plus dug i minus novac. Zašto oduzimamo novac? Pa kad kupite kompaniju u njoj ostaje novac koji je firma zaradila tokom vremena, i vi njime možete otplatiti dug. EV je puno širi pojam, ali želim pojednostavniti. Kad bi racunali pravi EV (kao što se radi u due dilligence-u) morali bi oduzeti i svu imovinu koju možete odmah prodati kao npr dionice ili neke zalihe ili neka potraživanja koja imate i onda bi iznos koji ste platili bio puno niži nego ste očekivali. To se radi u Americi kad kupuju pa rastavljaju kompaniju pa na njoj zarađuju. Da ne skrećem.
Znači EV može biti nizak jer je cijena neke dionice niska, ali cijena neke dionice može biti niska jer dionica ima nisku stopu rasta, ili je rizična, ili ima niske povrate, ili se skupo može zadužiti kod banaka. Znači sve loše može činiti neku dionicu jeftinom i onda je iznos EV (niži zbog cijene (P) x dionica, a EBITDA iznosi neki broj koji se ne mjenja i dobijemo da je dionica po pokazatelju EV/EBITDA niska iako nije tako. Opet je primjer npr Zvijezda koja ima EV/EBITDA od svega 4,97, ali to realno nije tako.

1. Kako očekivani rast (g) utjeće na pokazatelj EV/EBITDA u SAD-u:
pogledajte privitak

Da li onda EV/EBITDA od 5 znači da je dionica jeftina? Ne mora biti tako. Sve je relativno i treba gledati u odnosu s drugim pokazateljima. Iz grafa se vidi da će dionica koja ima veći rat biti skuplja i zbog toga će imati i veći omjer EV/EBITDA, ali to ne znači da je skupnja od one moja taj pokazatelj ima niskim.

2. Kako utjeće ROE:
pogledajte privitak

Što niži povrat niža i cijena dionice i viši omjer EV/EBITDA

3. Kako utječe EBIT marža na EV/EBITDA:
pogledajte privitak

4. Kako utjece visina poreza zemlje:
pogledajte privitak

Što veći porez zemlje niži je i pokazatelj EV/EBITDA. Da li to znači da je dionica jeftina. Sigurno NE.

Nadam se da sam uspio objasniti bar ove najvažnije pokažatelje i da će te ubuduće paziti kako nešto gledate. Nije sve onako kakvim se čini.

Svaka čast @alias, zaista..

Ovo sve šta sam ranije napisao sam stavio u PDF da bude preglednije i nadam se lakše shvatljivije. Ako nekome nije nešto jasno neka slobodno pita jer imam osjećaj da loše objašnjavam, iako se trudim da bude što jednostavnije.