Da podignem letvicu ja ju ocekujem na 2000-3000 do kraja 2017.
2015 i 2016 ce biti jos prilika za akumulaciju.
Da podignem letvicu ja ju ocekujem na 2000-3000 do kraja 2017.
2015 i 2016 ce biti jos prilika za akumulaciju.
Koji ce biti odnos kune i eura, te kune i dollara na kraju 2017-e?
@twixer evo prepustam vama da to odgovorite.Takodjer i kakav utjecaj moze imati devalvacija kune na dionicu koja je izvozno orjentirana i ima naplatu 80% prihoda u valutama?
@twixer evo prepustam vama da to odgovorite.Takodjer i kakav utjecaj moze imati devalvacija kune na dionicu koja je izvozno orjentirana i ima naplatu 80% prihoda u valutama?
na zse nikakav. kao da do sad kuna nije devalvirala na ostale valute?! pada u odnosu na sfr.$, € i to ne u malim %.
@twixer evo prepustam vama da to odgovorite.Takodjer i kakav utjecaj moze imati devalvacija kune na dionicu koja je izvozno orjentirana i ima naplatu 80% prihoda u valutama?
Veliki
Porasti ce vrijednost dionice na ZSE iz dva razloga. Prvo sto ce se povecati dobit kada se pretvore u kune. Drugo ako su joj troskovi u kunama a prihodi u stranim valutama povecat ce se marza. Dakle dobit u kunama bi trbala rasti cak brze od devalvacije. Vrijednost imovine bi porasla u kunama.
Naravno od ovoga treba oduzeti povecanje financijskih troskova ako su krediti u stranoj valuti.
Eto slazemo se.3000 kuna je procjena sa stabilnim tecajem.U slucaju devalvacije kune i vise.Normalno kad krene devalvacija prvo ce cijene dionica neselektivno pasti.
Mi nemamo multinacionalke pa tečaj nije niti toliko bitan za neke analize. Brodari zarađuju u dolarima, ali su im i obveze u njima.. Mi smo tečajem vezani za euro pa se ne može očekivati zarada od rasta eura jer bi euro poskupio i naše zaduženje u toj valuti, iako je kuna prejaka i njezina realna vrijednost bi trebala biti oko 30% niža prema euru. To što nije tako nas spašava turizam, ali i velika štednja u toj valuti. No i po PPP-u i po kamatnim stopama bi kuna trebala biti mnogo slabija. Zato i nismo konkurentni. Čitao sam negdje da LKPC zarađuje u dolarima pa oni mogu profitirati od ovog rasta. Malo veće kompanije koje moraš pratiti kod zbrajanja valute su ATGR, ADPL, PODR i jos koja. ADPL je najviše izložen rusiji pa je i najpogođeniji padom rublje. Hoteli mogu imati neke benefite rasta tečaja dolara, ali nije da smo neko emitivno tržište za amerikance, pa ni od toga ništa previše
Kako sam naveo moj izracun je baziran na hodogramu i tijekovima koji se mogu iscitati iz izvjesca , a bez osvrta na buduci tecaj hrk jer isti za ovu kompaniju ne predstavlja rizik osim ako kuna bude bitno rasla.
Sto se tice multinacionalke ovo je uzimajuci JV u Kini najblize sto imamo.
Trziste je podjeljeno tako da Tbea drzi Aziju a kotr ostatak pa su prihodi u kosarici valuta , a najzastupljenije su Eur , AUD , CAD …
Osim lkpc postoji kompanija koja ima dio prihoda u USD te dobar dio novcanih sredstava u istoj valuti mogli ste ju prosle godine kupiti po ok cijeni.
Na skupstini i u kuloarima oko nje je receno da ce Jadroagent konacno nakon vise godina imati pozitivne efekte rasta dolara u odnosu na eur.Kada vec spomenuste tecajeve i kompanije na koje ce to utecati.
Na skupstini i u kuloarima oko nje je receno da ce Jadroagent konacno nakon vise godina imati pozitivne efekte rasta dolara u odnosu na eur.Kada vec spomenuste tecajeve i kompanije na koje ce to utecati.
Na njega sam i mislio.
Pozitivne tecajne razlike su bile ocite vec u zadnjem kvartalu.
Ako se dolar zadrzi na ovim razinama cijelu godinu mogao bi jadro priblizno ponoviti rezultat od prosle godine
kisa pljusti, ne mogu nigdje, ni izlet ni barka, cak ni u vrt. utjesiti cu se kod najboljeg rostilja u gradu best buy kombinacijom za rucak: punjene vjesalice, lepinja, sopska salata, pomfri, kod njih sam sarao po meniju dok nisam ovo izbrusio (a sarao sam i po rostiljima u gradu), ovo je meni kao rebarca underwoodu, da bi hrana u restoranu ostala godinama jednako dobra puno varijabli mora ostati isto: gazda, kuhar itd., uglavnom nesto krene nizbrdo i ostanu vam samo sjecanja.
u portfelju nista za pohvaliti se, nakon sto je proteklo skoro 1/3 godine ovogodisnji plus 3 i nesto %, ne mogu uhvatiti cak ni sijecanjski maksimum. zato preslagujem preslagujem, okrenuo oko 1/4 portfelja. novost je da izlazim s velikim plusevima, dok sam se prije rjesavao promasaja i razlika na izlazu mi je umanjivala dobit od dividende i porasta vrijednosti dionica koje zadrzavam u portfelju. smanjio tuho i plag na 10-tak %, na izlazu skoro triplace (zarada skoro 200%), atln skoro skroz ocistio, zarada po paketima od 10 do 20% jer su ulazi bili od listopada i 80 kn. jedina minus mrlja bila je bijeg iz ostataka adpla kojeg mi je i onako bilo ostalo jako malo. dokupljivao auhr, atgr, jdos, na dokupima u nuli ili minusu, osim jdgt, gdje na ulazu skoro u nuli ali s dividendom u dzepu, usao u ilra, mais, mdka, zasad bez rezultata (saraju mali-,0,mali+),sada cekam na bidu na tri dionice s vrha moje magicne formule. nikako spustiti vagani p/e portfelja, na 15 je, prvi put od kad sam na burzi, jedino me tjesi vagana ev/ebitda portfelja, oko 7.