Imaš nekoliko greškica u radu i jednu veliku grešku općenito. Velika greška je da nitko ne kuži o čemu pišeš pa mislim da se ne bi ni trebao truditi.
S ovime se ne slažem. Kako ćemo naučiti ako nitko o tome neće pisati? Treba što više ovakvih postova i analiza pa će i drugi nešto naučiti. Sve pohvale vama i domachu na trudu!
@ ananas
Možda je krivo ispalo ali mislio sam na to je ova metoda izračuna dosta teška i za izračun i za shvatiti, a nema neke velike koristi od nje. Pogotovo nije od koristi malim investitorima. Ja sam radio granicu efikasnosti (koja tangira s CML-om) u excelu samo za 4 dionice i pogledajte formulu:
((H5^2*H9^2+2*H5*I5*P4*H9*I9)+(H5^2*H9^2+2*H5*J5*P5*H9*J9)+(H5^2*H9^2+2*H5*K5*(P6)*H9*K9)+(I5^2*I9^2+2*I5*J5*P7*I9*J9)+(I5^2*I9^2+2*I5*K5*(P8)*I9*K9)+(J5^2*J9^2+2*J5*K5*P9*J9*K9))^(1/2). Izgleda kao samo množenje ali se množi sa onime sa strane gdje su opet druge formule za izračun.
Kako bi uklonili nesistemski rizik treba oko 20 do 30 dionica. To vam je matrica sa 600 odnosno 900 kombinacija iz koje treba izračunati varijancu, standardnu devijaciju i korelaciju između svake od dvije dionice. To bi bila formula od 2 kilometra [emo_smijeh] U svemu tome još treba izračunati “očekivanu” stopu povrata, koja je vrlo rijetko ispravna. Zbog svih tih grešaka izračun može varirati +-30% bez ikakvog problema. Mnoge “moderne” teorije o izradi portfelja su složene i teško ih je objasniti prosječnom investitoru.
U HR analitičari za SML kod CAPM-a nit ne dodaju CRP (country risk premium) koji se dodaje za zemlje koje nemaju toliko razvijenu burzu tj. za većinu zemalja izvan SAD-a i razvijene Europe. To smanjuje trošak kapitala za nekoliko %, a kod diskontiranja novčanih tokova nekoliko % u izračunu daje, na kraju, razliku u cijeni od sigurno +-60%. I kako takve izračune uzimati ozbiljno.
Zato je bolje držati se osnova jer su ove stvari nepotrebne. I na kraju, teško da će netko shvatiti šta sam uopće htio reći s ovime [emo_smijeh] Poanta: Sharpov omjer ti ne treba ukoliko ne misliš raditi za Goldman Sachs
@Alias
NIsu teske za shvatiti jer je najlakse objasnjenje da se rizik dupla a ne zbraja imamo kvadrate(zbog kvadratiranja) tj plohe rizika koje su po definiciji veće povrsinom.
Poanta MPT-a je bas da se rizik kvadratira covariance tu daje toj ploh pravi izgled, i zelis sto manju plohu a dobijes je kada varijance nisu 1/1 tj ne krecu se zajedno.
Prihvacam kritiku za risk free y intercept. U pravu si.
PS. jesi li radio sto od MC simulacija za procjene tokova/poslova/ičega?
Monte Carlo simulacije su još gore 🙂 i teže. takve programe imaju samo najveće banke na svijetu. Bar mislim. Previše je u takvim i sličnim valuacijama faktora koje treba uzeti u obzir, a kako izračunati točno npr. koliko u postotku utjeće promjena kamatne stope upravo na tvoju dionicu. I zamisli sad hrpu takvih faktora i izračun osjetljivosti za svaku. Izračuna ti 1000 kombinacija pa ti moraš odabrati. Čovjek će po prirodi odabrati baš onu koja njemu najviše odgovara, što opet vodi do netočne valuacije
@Alias
sto smo zakljucili onda, da nsta ne valja i najbolje je nsta ne dirati?
MIslim da je jako dobro znati sve opcije i onda vidjeti koja ti odgovara kroz vrijeme…
evo ja bi nominirao pojedine gradjevinare jer bez lopate nema BDP kako se meni cini a imamo elektranu u Sl.Brodu investicija 450 mil eura,30 pct Plomina grade domace gradjevinske firme,imamo bolnicu u Puli u Zagrebu kb Dubrava,Palaca pravde u ZG krajem godine a da ne govorim o betonizaciji Jadranske obale tipa evo Orlando u Srebernom,Kupari Brioni mnogi grdjevinari vec sada u odnosu na proslu godinu imaju iznad prosijecno ispunjen plan gradnje pa ce valad biti i zarade jos ako bude isao sljedece godine LNG na Krku misli da je gradjevina tj one firme koje nisu u nekim predstecnim nagodbama best buy pogotovo sto su neke na 2-3 pct od ATh
da zaboravih krajem godine ide gradnja i Belupove tvornice Atgr radi u Novskoj tvornicu pa da sad vise ne nabrajam
Ne. Nego ćeš bolje pogoditi “od oka” kako složiti portfelj nego s tim metodama. Pogotovo ako nemaš velikog iskustva. Ja sam to sve radio prije 3 godine i uočio sam da je najbolje odrediti ulaznu i izlaznu cijenu dionice i toga se pridržavati. Što sam više učio to sam više shvaćao da nema previše smisla slagati granicu efikasnosti. Evo ti jedan primjer. Imaš dionicu kompanije koja treba proizvesti samo jedan lijek. Ako uspije ogroman rast, ako ne uspije propada. Kretanje dionice s tržištem nema nikakvu korelaciju jer tržište uopće neće imati nikakav utjecaj na njezin rast. Znači sistemski rizik ne postoji. Ona bi imala “na papiru” nizak trošak kapitala, a dionica je sama po sebi ogromno nesigurna. Ti bolje “od oka” znaš da je ona opasna, nego što će ti izračun dati ispravan podatak
Evo ti još jedan primjer. Nekim Lopininim dionicama se uopće ne trguje. Kako se njima ne trguje one uopće nemaju varijabilnost povrata. Dal to znači da nisu rizične?
Alias i domaći i pred tih stranih riječi,istraživanja više vrste nemate dobru
strategiju za ovu baru.
Matematika osnovne škole tj.četiri računske operacije,aritmetička sredina obična,
od više matematike ponderirana sredina,standardna devijacija za naučenjake,
varijanca za nobelovce i to bio bilo i previše.
“Z”score obavezno da bi hladne glave utvrdili potencijalne stečajuše.
Naravno i tečaj iz knjigovodstva ,minimalno,više ne škodi.
Od koeficijenata P/E i P/BV,koeficijent likvidnosti ,obavezno i koeficijent
zaduženosti.
Tko je ostvario najveću dobit u prvom kvartalu.Jasno da je to JAKT.
Kapital i rezerve sa 51.023.141 dogurao na 54.019.605/zarada na JDPL i Budvanska
riviera/ točno dobit 2.996.464
ukupan broj dionica 791.638,vlastite dionice 64.738,
dobit po dionici 2.996.464:726.900=4,12 kn dobiti u jednom kvartalu
zadnja cijena 24,32 4,12:24,32 dobit 16,94 % na tu cijenu,a na prosjećnu
od početka godine od cca 17 kn gotovo 25%.
Zaista bi bila provokacija da pretpostavimo da će se ovakva dobit ponavljati
iz kvartala u kvartal,
Ipak BV je sa 71 poskočio na 75,xx
I čak da se do kraja godine ostane na istoj dobiti
P/E X P/BV= 24,32/4,12 X 24,42/75 =5,90 X 0,32=1,888-a biti će niže
A tek otkup vlastitih dionica slijedi.I dodatna dobit.
A ovo sam vam kao Nostradamus drsko prognozira prije godinu dana.Bez velike
nauke.
Važna napomena:Nikome nisu dužni,ili jesu ali ne više od 3% cjelokupne imovine.
Napmena:Mađioničari iz Jadrankapitala su “zaradili”5,8% u kvartalu na ukupnu imovinu,bez revalorizacije nekretnina koje ćine 80% portfelja,a IVANA i DREVIL istovremeno
oko 2%.Pobjedio ih fond,a smatraju da su dobri iunvestitori.O.K.Jadrankapital
je izvrstan ali lopinex je skinuo oko 35%,istina virtualno,ali čovjeka veseli.
Samo da ne postanem ohol,jer iz sjemenu oholosti raste veliko stablo propasti!!!!!
Sezona kvartalnih izvješća pri kraju.
Iz mog portfelja, najveće razočaranje ADPL.
Najveće pozitivno iznenađenje BCIN. Trenutno jedna od boljih prilika na ZSE.
Ostalo, izuzev ATGR, osrednja žalost i manji pušing!
da, losa izvjesca – “osrednja žalost i manji pušing!”, zato na nekim dionicama gubim strpljenje. meni prvi put od kad ga mjerim vagani P/E portfelja presao 15. u mom portfelju samo atgr, tuho i korf bolje. ne volim zivahnost s portfeljom, ali preslagivanje u toku. neke stvari dokupio vjerojatno prerano. zarada u ovoj godini porastom vrijednosti dionica jos se dobro drzi, tko zna sto ce biti dalje. zato ce mi dividende sigurno biti slabije nego li lani, prvi put od kad sam u dionicama prekidam uzlazni trend ukupne godisnje dividende portfelja. neke smanjile ili ne daju dividendu, ernt pokratio.