Moje investiranje bi se sastojalo od 20-ak pažljivo odabranih likvidnih,dividendnih i fundamentalno povoljnih dionica iz cijelog svijeta,tajming kupovine je tu vrlo bitan.
Te dionice imaju dy od 4-20%,ali recimo da je prosjek 5%,na 200 000 eura to je više od 6000 kn mjesečno.
Sa nekom manjim cifrom se može igrati sa DIOK,MGMA,itd.čisto radi forme i fore.
Moje investiranje bi se sastojalo od 20-ak pažljivo odabranih likvidnih,dividendnih i fundamentalno povoljnih dionica iz cijelog svijeta,tajming kupovine je tu vrlo bitan.
Te dionice imaju dy od 4-20%,ali recimo da je prosjek 5%,na 200 000 eura to je više od 6000 kn mjesečno.
Sa nekom manjim cifrom se može igrati sa DIOK,MGMA,itd.čisto radi forme i fore.
20% dividend yield. Koje dionice imaju dividend yield preko 10%?
Mora se uvijek imati na umu da se dividendne dionice takmice sa obveznicama. U US je sada prinos na 10-godisnju obveznicu 2.60% a core inflation je 1.1%. Dakle realan prinos je 1.50%. To nije dobar odnos za dividendne dionice. Ako se taj spread nastavi siriti dividendne dionice ce se nastaviti prodavati.
Prije nego se odlucis na kupnju dividendnih dionica moras prvo vidjeti koliko je taj yield dobar u odnosu na obveznice. I da li razlika u yieldu opravdava rizik.
Moje investiranje bi se sastojalo od 20-ak pažljivo odabranih likvidnih,dividendnih i fundamentalno povoljnih dionica iz cijelog svijeta,tajming kupovine je tu vrlo bitan.
Te dionice imaju dy od 4-20%,ali recimo da je prosjek 5%,na 200 000 eura to je više od 6000 kn mjesečno.
Sa nekom manjim cifrom se može igrati sa DIOK,MGMA,itd.čisto radi forme i fore.
20% dividend yield. Koje dionice imaju dividend yield preko 10%?
Mora se uvijek imati na umu da se dividendne dionice takmice sa obveznicama. U US je sada prinos na 10-godisnju obveznicu 2.60% a core inflation je 1.1%. Dakle realan prinos je 1.50%. To nije dobar odnos za dividendne dionice. Ako se taj spread nastavi siriti dividendne dionice ce se nastaviti prodavati.
Prije nego se odlucis na kupnju dividendnih dionica moras prvo vidjeti koliko je taj yield dobar u odnosu na obveznice. I da li razlika u yieldu opravdava rizik.
[/quote]
U Srbiji GMON: http://www.wisebroker.rs/analize/GMON_2012_update.pdf
Doduše ovogodišnja neće biti 20% kao prošla ali s obzirom na stanje casha koji je skoro jednak MCAP mogu isplatiti bilo kada.
Trenutno su mi u EU i USA preskupe dionice pa tu čekam povoljnije cijene.
No, htio bih istaknuti da ne skaču dionice tipa KSST i MGMA temeljem novinarskih članaka, jer da je tako, osobno bih uložio u štampanje istih. KSST je skočila temeljem javnog natječaja Vlade RH za prodaju udjela po početnoj cijeni od 7.000 kuna po dionici. MGMA je skočila zbog prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja, dakle uspješne predstečajne nagodbe.
Koliko se ja sjecam KSST je otisla u visine nakon sto je objavljen clanak "Za Kastelanske Staklenike otimaju se Rajic i Todoric" U clanku se navodi da je zainteresirana i Podravka.
Inace imas masu drugih javnih natjecaja fonda za privatizaciju pa to nema nikakvog utjecaja na cijenu dionice koja se prodaje. Objava natjecaja je sigurno pomogla, ali bez ovog clanka dionica KSST nikada ne bi vidjela 4500 kuna.
[/quote]
Pa imamo puno primjera. Recimo DDJH. Od svih najavljenih poslova, možda je 10% najavljeno preko financijskog izvješća dok je 90% najavljeno putem bloga ili dnevnih listova. Isto se toliko tih poslova ostvarilo koliko ih je bilo u financijskim izvješćima.
Vrlo smo nepismen narod koji vjeruje tračevima a ne objavama koje su regulirane.
Ako i dođe koji trač, onda krenu prvi koji malo dignu cijenu i potaknu val i brzo su vani dok ostali idu emotivno za prvima, premda su oni već vani.
Bila je objava da je DDJH poslao BOV prema bliskom Istoku i već je bilo zaključeno kako je to vozilo prodano. Ipak, smao je riječ o probnoj vožnji pored drugih konkurenata. To su toliko osnovne pogreške da to postaje smiješno. Dok god su ulagači neobrazovani i dok god ne čitaju izvješčća i prema tome alociraju svoj akpital, niti firme se neće truditi poboljšati izvješća jer vide da je lakše staviti oglas u novine. Ako ih uopće dioničari i zanimaju.
[/quote]
Na koja izvješća mislite? Možda na ona javno dostupna FI u Dalekovodu ili IGH-u. Svi koji su ulagali na temelju tih izvješća sada mogu “štrik oko vrata” navući. Godinama su skrivali pravo stanje i onda prikazali gubitak i dug od par milijardi kad se zbroji. A tada je već kasno za bježaniju jer svi bi u istom momentu “na uska vrata”! I tko je tamo za bilo šta odgovarao? Ni uprava, ni revizor, nitko, a nikada ni neće!
No, htio bih istaknuti da ne skaču dionice tipa KSST i MGMA temeljem novinarskih članaka, jer da je tako, osobno bih uložio u štampanje istih. KSST je skočila temeljem javnog natječaja Vlade RH za prodaju udjela po početnoj cijeni od 7.000 kuna po dionici. MGMA je skočila zbog prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja, dakle uspješne predstečajne nagodbe.
Koliko se ja sjecam KSST je otisla u visine nakon sto je objavljen clanak "Za Kastelanske Staklenike otimaju se Rajic i Todoric" U clanku se navodi da je zainteresirana i Podravka.
Inace imas masu drugih javnih natjecaja fonda za privatizaciju pa to nema nikakvog utjecaja na cijenu dionice koja se prodaje. Objava natjecaja je sigurno pomogla, ali bez ovog clanka dionica KSST nikada ne bi vidjela 4500 kuna.
[/quote]
Pa imamo puno primjera. Recimo DDJH. Od svih najavljenih poslova, možda je 10% najavljeno preko financijskog izvješća dok je 90% najavljeno putem bloga ili dnevnih listova. Isto se toliko tih poslova ostvarilo koliko ih je bilo u financijskim izvješćima.
Vrlo smo nepismen narod koji vjeruje tračevima a ne objavama koje su regulirane.
Ako i dođe koji trač, onda krenu prvi koji malo dignu cijenu i potaknu val i brzo su vani dok ostali idu emotivno za prvima, premda su oni već vani.
Bila je objava da je DDJH poslao BOV prema bliskom Istoku i već je bilo zaključeno kako je to vozilo prodano. Ipak, smao je riječ o probnoj vožnji pored drugih konkurenata. To su toliko osnovne pogreške da to postaje smiješno. Dok god su ulagači neobrazovani i dok god ne čitaju izvješčća i prema tome alociraju svoj akpital, niti firme se neće truditi poboljšati izvješća jer vide da je lakše staviti oglas u novine. Ako ih uopće dioničari i zanimaju.
[/quote]
Na koja izvješća mislite? Možda na ona javno dostupna FI u Dalekovodu ili IGH-u. Svi koji su ulagali na temelju tih izvješća sada mogu "štrik oko vrata" navući. Godinama su skrivali pravo stanje i onda prikazali gubitak i dug od par milijardi kad se zbroji. A tada je već kasno za bježaniju jer svi bi u istom momentu "na uska vrata"! I tko je tamo za bilo šta odgovarao? Ni uprava, ni revizor, nitko, a nikada ni neće!
[/quote]
Ne, ADPL, KODT, KOEI, ATGR, ERNT, ZABA….
Moje investiranje bi se sastojalo od 20-ak pažljivo odabranih likvidnih,dividendnih i fundamentalno povoljnih dionica iz cijelog svijeta,tajming kupovine je tu vrlo bitan.
Te dionice imaju dy od 4-20%,ali recimo da je prosjek 5%,na 200 000 eura to je više od 6000 kn mjesečno.
Sa nekom manjim cifrom se može igrati sa DIOK,MGMA,itd.čisto radi forme i fore.
20% dividend yield. Koje dionice imaju dividend yield preko 10%?
[/quote]
Makedonski telekom ako se ne varam.
Na koja izvješća mislite? Možda na ona javno dostupna FI u Dalekovodu ili IGH-u. Svi koji su ulagali na temelju tih izvješća sada mogu "štrik oko vrata" navući. Godinama su skrivali pravo stanje i onda prikazali gubitak i dug od par milijardi kad se zbroji. A tada je već kasno za bježaniju jer svi bi u istom momentu "na uska vrata"! I tko je tamo za bilo šta odgovarao? Ni uprava, ni revizor, nitko, a nikada ni neće!
Treba razumjeti industriju u koju se ulaze novac. Jednostavno hrvatska gradjevinska industrija funkcionira na taj nacin. Dobavljaci i podizvodjaci ne fakturiraju sva potrazivanja. Oni nemaju novaca za PDV koji bi morali platiti da sve fakturiraju. Obicno fakturiraju jedan manji dio posla, pa kada to naplate fakturiraju slijedeci.
Ja pretpostavljam da to nije slucaj samo u gradjevini i da su dugovanja zbog toga veca nego sto su prikazana u izvjestajima. Ali u ciklicnoj industriji kao sto je gradjevina to je najizrazenije jer tamo ima najvise podizvodjaca.
Makedonski telekom ako se ne varam.
Cemu mozemo zahvaliti na tako visokom yieldu?
Djelomicna fakturiraranja su jedan manji dio problema u FI.
Ovdje se radi o kreativnom knjigovodstvu koji kad prijedje granicu postaje prevara i u nuredjenim drzavama je kaznano dijelo.
Ne mogu revizori, kao u slucaju Dalekovoda, davati jednom pozitivna misljenja da je poslovanje pozitivno i onda za slijedeci kvartal potvrditi da je gubitak kroz otpis potrazivanja od 600M i gubitkom od preko 400M opet dati pozitivnu reviziju, a da na problem sa naplatom tako velikog iznosa nikad nisu spomenuli.
Ovdje se radilo o namjernoj prevari dionicara od strane Uprave kroz namjestena FI koja su revizori u dosluhu sa Upravom.amenovali bez ikakvih ograda.
Na koja izvješća mislite? Možda na ona javno dostupna FI u Dalekovodu ili IGH-u. Svi koji su ulagali na temelju tih izvješća sada mogu "štrik oko vrata" navući. Godinama su skrivali pravo stanje i onda prikazali gubitak i dug od par milijardi kad se zbroji. A tada je već kasno za bježaniju jer svi bi u istom momentu "na uska vrata"! I tko je tamo za bilo šta odgovarao? Ni uprava, ni revizor, nitko, a nikada ni neće!
Treba razumjeti industriju u koju se ulaze novac. Jednostavno hrvatska gradjevinska industrija funkcionira na taj nacin. Dobavljaci i podizvodjaci ne fakturiraju sva potrazivanja. Oni nemaju novaca za PDV koji bi morali platiti da sve fakturiraju. Obicno fakturiraju jedan manji dio posla, pa kada to naplate fakturiraju slijedeci.
Ja pretpostavljam da to nije slucaj samo u gradjevini i da su dugovanja zbog toga veca nego sto su prikazana u izvjestajima. Ali u ciklicnoj industriji kao sto je gradjevina to je najizrazenije jer tamo ima najvise podizvodjaca.
[/quote]
O kakvom fakturiranju Vi pričate? Ovdje se radi o namjernim prevarama dioničara putem lažnih izfriziranih izvješća. Vani bi za to netko gulio godine zatvora, i uprava i revizor, a ovdje se ništa ne dogodi. Ne radi se tu o par desetaka milijuna kuna nego o milijardama. Sad ih vidiš, a u idućem FI isparile, kao da ih nikada nije niti bilo.
Cemu mozemo zahvaliti na tako visokom yieldu?
[/quote]
Koliko mi je poznato rasprodaju imovinu i isplaćuju dobit iz prijašnjih godina.Trenutni dy nije toliko visok.Fundamenti nisu bog zna što a svake godine sve više pada i dobit.Meni nije zanimljiva.Nešto Kao HT prije 2-3 godine.
Zanimljiv bi mogao biti VimpelCom,ima dy od 14,50%,i dalje se radi o growth firmi,što je rijetkost za telekom kompaniju,40% dobiti dolazi iz Rusije,solidni fundamenti.Rizik je visoka zaduženost.
Puno puta smo pisali o problemu REVIZORA!
Država/ HANFA/ nek slučajnim odabirom odredi REVIZORA svakoj kompaniji,
a prije toga:
1. Nek izvrše testiranja REVIZORSKIH KUĆA / pa, tko položi-položi,a tko ne
nek ide uzgajati krastavce/
2. Nek naprave PROGRAME za praćenje financijskih izvješća…slično , ko i za poreze….
3. Licence za revizore nek izdaju na 1 / jednu / godinu….. ako zabrljaju,
gotovo….
Pogledajte , koliko firmi ima ISTE REVIZORE…ATPL, se već s njima
poistovjetila, valjda imaju i njihove dionice…
TNPL…ti revizori su o.k. djeluju profesionalno….
Stručnjaci u HANFI, nek stvore strategiju vrednovanja REVIZORSKIH KUĆA..
i kazne pooštriti za malverzacije oko FI……