I KODT je imao solidan izvjestaj. Mada su im marze nesto pale. Mala Ivka jos jednom demostrira svoju superiornost na burzi. 🙂

Optima Telekom je potpuno promasen poslovni model. Sto ne znaci da na ovakvoj nelokvidnoj burzi netko to nece napumpati. Oni nebi imali sanse i na puno zdravijem trzistu.

HT je proxy za hrvatskog potrosaca. A taj je u losoj formi.

Kvartalni fi iz mog portfelja: par njih bolje, svi ostali losije nego li lani. U svijetlu izvjestaja ostalih poduzeca dobro sam i prosao. 5.-6. mjesec lagani dokup po postojecim pozicijama, nista jos ne smanjujem.

Dvije masne lanjske dobiti nece dati dividendu, viro i tuho. Zato ostajem na dividendnom prinosu slicnom lanjskom. Tu je najvaznije izostanak psiholoskog efekta – prekid porasta nepovratne kapitalne dobiti (dividende) kroz godine, moj stairway to fym.

Ponderirani prosjek P/E portfelja, kombinacijom pada dobiti i rasta cijene dionica, dosao na skoro 12. Buduci rast portfelja vise nece rasti kroz hvatanja fer vrijednosti efikasnog trzista, preostaje 1) nada u rast dionica temeljena na nadi u rast dobiti poduzeca, 2) reinvestiranje dividende i 3) ubacivanje viska zive love u dionice. Da i 4) neki buduci mjehur[emo_smijesak].

S druge strane sveukupni plus na portfelju se nesto istopio, ali kad izracunam ukupnu kamatu koju sam mogao dobiti kroz godine na iznos koji je svake godine bio ukupno ulozen + reinvestirana kamata, zacudo je prinos na dionicama na rubu, ali za sada veci!?

Isto tako vec godinu dana nisam imao slucaj kakvi su me tlacili sve ove godine i zbog ceka mi je trebalo 5 godina da dodjem u plus, gnjila poduzeca u portfelju. Dok shvatim da nemaju kratkorocnu krizu, vec im je poslovanje dugorocno u banani prodam ih za 1/2 ili 2/3 vrijednosti kupnje. Prosle su godine dok su dividende, porast vrijednosti dionica u portfelju i prodaje s zaradom to uspjele kompenzirati.

Da, i smanjio sam ovisnost o moje dionice, preslozio excel plahte, u jednoj unesem sirove podatke poduzeca, varijable koje trebam i razumijem se za 50-tak poduzeca racunaju se svaka na svom sheetu, nadovezujuci se na prethodne godine. To bi trebalo trajno rjesiti s pravom bazom podataka. U svakom slucaju ovako obradim odjednom jedno poduzece i ide brze nego li prije.

Prilicno losi izvjestaji kod vecine. Najvise zabrinjava pad prihoda.

mislis prihoda ili dobiti? sa prihodima nije tako crno gledano ttm, barem na 50-tak dionica za koje imam podatke (od 2004. ili kasnije ako su kasnije izasle na burzu). ide ovako: najveci godisnji prihod ostvaren prije 2008. 2 poduzeca, 2008. 18 poduzeca, 2009.-2011. 6 poduzeca, 2012. 7 poduzeca, a ttm s prvim kvartalom najvise prihoda ikad od 2004. 14 poduzeca, da zbrojim 2012. po prihodima najaca godina za 21 poduzece, a od toga za njih 14 na to 1. kvartal 2013. jaci od 1. kvartala 2012.

Evo vratio se Pofuk.

Napokon nesto pozitivno.

Nego; slabo znam o energetskoj neovisnosti USA koja se svugdje propagira.

Mit ili istina? Jasnom i je da vjerojatno žele maknuti svoj položaj sa Bliskog Istoka i održati odnos sa Kanadom, time mogu djelovati na Bliskom Istoku bez prijetnji OPEC-a.

I druga, cijene dionica na ZSE zbog ulaska u EU. Istina, u pravilu su u zadnjem krugu ulaska u EU cijene dionica u zemljama članicama koje ulaze explodirale, ali bilo je i drugo vrijeme.

S obzirom na rizik, koliko je Hrvatska uopće jeftina i dali je? S obzirom na demografiju nije sigurno.

I malo ću svoju ideju kako vidim stvari na par godina(ipak je ovo forum pa dijelim).

USA housing se oporavlja kao sto je očekivano, ima još 30% do normalne utilizacije proizvodnje u housingu i onda udara u vrh. Ipak, tek je onda u normali, da bi se ponovila 2005 /2005 ima još u proizvodnji 100% rasta. Dugoročni trend je oko 1,3 milijuna stambenih objekata prodano godišnje, sada je na 1 milijun ako se ne varam ili čak nešto niže.

Dakle USA tu ima dobru šansu za smanjivanje nezaposlenosti, više me zanima energetska neovisnost koju spomniju i što to znaci za cijene ali i više za stabilnost u zemlji.

Kina se stabilizira i počinje mijenjati strukturu rasta GDP-a od izvoznog prema mješovitom, očekujem rast prema uvoznom i naravno početak prave potrošnje i smanjivanje njihove stope štednje sa 40% na barem 30%, uzemamo li u obzir da ih je 150 milijuna ušlo u srednju klasu, nije teško izračunati koliko je to potrošnje godišnje.

To je po meni užasna prilika za USA i EU firme za rast prodaje i zaošljavanje doma, jer zadnja velika oaza free rada(osim Afrike) je polako u nestajanju pa očekujem povratak proizvodnje doma. Vjerujem da se Ameri zato i okreću Kanadi za naftu prije nego OPEC-u( jer će proizvodnja doma zamijeniti onu u Kini). Vietnam i ostale države su jeftinije od Kine ali niti približno velike i ekonomija razmjera tu ipak ne igra toliku ulogu.

EU ide prema federaciji htjeli to neki ili ne, vjeruje kroz par godina u zajednički dug i više integrirano ekonomiju u kojoj će se ipak iz centra regulirati mriovinski i socijalni sustav, vidljivo je da ovakav disparitet poreza, socijalnih i mirovnskih prava nema smisla.

Dakle, USA up, China up ali u lošem smislu, obrnuto od USA, svijet je 100% događaja tj 1 bilanca i nužno je da će netko morati proizvoditi kineski uvoz- vjerujem USA i EU i to već pišem duže vrijeme.

Dakle dobar scenarij za Zapad svakako, ali i veliki problem jednom kada Kina uđe u maturitet. vjerojatno je slijedeća Afrika onda za bubanje i promjenu.

domach1984@ poceo si pisati plahte ,,prva recenica i odustajem…podsjecas me na onog linxa [emo_beztona]

Hvala na uvredi.

A gle, nemožeš nesto komplicirano svesti u jednu rečenicu nikako.
I ovo je najkraće što mogu, sorry.

Ovo ti je narativ onoga što ti crtaš, ista su stvar vjerovao ili ne;)

@domach

Ja sam vise bullish na US ekonomiju nego na burzu. Rast burze se financira jeftinim kreditima. Velike kompanije se zaduze sa 1-2% kamata i kupuju svoje dionice. Ako se nezaposlenost pocne znacajnije smanjivati FED ce se smanjivati kolicinu novaca koju upumpava u sustav. To znaci da ce krediti poskupiti i da ce se buyback smanjiti.

U takvom raspletu dogadjaju trebalo bi ocekivati rotaciju iz dionica kojima su zarade po dionici bazirane na smanjenju dionica u one dionice koji imaju stvaran rast baziran na povecanju margina i rastu prodaje.