Ja sam razmisljao o tome, ali sam odustao. Kakve god oni rezultate izbace dionica raste.

Slusao sam i conference calls. Na CC oni odgovaraju samo na pitanja koja im idu u prilog. Za sve sto im ne ide u prilog odgovori su tipa:
– we don’t pay attention to that
– we don’t find it important
– we don’t break data that way

i usprkos tome dionica i dalje raste.

Koliko ja pratim, njihove prognoze su u vecini slucajeva katastrofa. Tako da je i hold zabrinjavajuci signal.

Ja sam razmisljao o tome, ali sam odustao. Kakve god oni rezultate izbace dionica raste.

Slusao sam i conference calls. Na CC oni odgovaraju samo na pitanja koja im idu u prilog. Za sve sto im ne ide u prilog odgovori su tipa:
– we don't pay attention to that
– we don't find it important
– we don't break data that way

i usprkos tome dionica i dalje raste.
[/quote]
Kad tad svim izvlačenjima dođe kraj i samo ostanu rezultati koji su jedini bitni. Pa prikazali su dobit duplo manju od očekivane i dionica padne u after houru 3% a 5 min kasnije naraste 7%. Mislim nije normalno. Ali s P/E -om od 3000 je stvarno smješno.

Povecali su operativnu dobit i to je najbitnije jer imaju veliki promet. Zbog toga je doslo do preokreta u afterhours tradeu.

Velika su nepoznanica stavka rast poreza. AMZN je koristio rupu u zakonu i u vecini US drzava nije sakupljao sales tax. To mu je u mnogome pomoglo da bude konkurntniji. Medutim sve vise drzava uspjeva prisiliti AMZN da sakuplja sales tax cime oni gube prednost na WalMartom, BBY, TGT i ostalim brick and mortar firmama.

Što je ovima s ovakvim izjavama

http://www.index.hr/vijesti/clanak/linic-nismo-u-stanju-vracati-drzavni-dug/660360.aspx

Pa ovo je defacto priznanje defaulta !

Evo i opis razloga downgrade-a duga države od Moody-sa.

London, 01 February 2013 — Moody’s Investors Service has today downgraded Croatia’s government bond rating to Ba1 from Baa3. Moody’s has also changed the outlook to stable from negative.

Today’s rating action was prompted by the following factors:

(1) The absence of an economic recovery in Croatia and Moody’s expectation that the situation is unlikely to improve significantly as growth is structurally constrained;

(2) Insufficient fiscal consolidation, which will remain restricted in the medium term by the government’s lack of fiscal flexibility and the challenging economic environment; and

(3) Croatia’s external vulnerability indicators and government financial metrics that compare unfavourably with countries rated Baa3.

Moody’s has assigned a stable outlook to Croatia’s government bond rating as the risk that the government’s fiscal position and debt will materially deteriorate any further is limited.

RATING RATIONALE

The first factor behind Moody’s decision to downgrade Croatia’s government bond rating to Ba1 is the country’s poor growth prospects given the structural challenges of its economy. After registering four years of sluggish growth or recession (CAGR -1.7% 2008-12 in real terms), the Croatian economy continues to lack new sources of growth. Its economic model — which has historically relied heavily on private consumption and construction fueled by external credit — is impaired, while bottlenecks to investment and export-led growth persist.

In particular, the rating agency notes that the government’s capacity to re-balance the economy toward exports is intrinsically limited by (1) the lack of productive investments prior to the crisis; (2) a business environment that is less attractive than its regional peers (as illustrated by the World Bank’s Ease of Doing Business Indicators); (3) an oversized and dated public sector; and (4) the lack of labour flexibility. Demand for Croatia’s exports is unlikely to resume in line with Moody’s economic forecast for the EU.

Moody’s says that the country’s expected forthcoming EU accession in July 2013 is a positive development; however, the European economic environment and the government’s reform inertia are likely to limit the benefits normally expected to arise from EU accession (see “Croatia: Reform Inertia Constrains Growth, Limiting EU Accession Benefits”). In particular, Moody’s notes that the authorities’ ability to absorb EU funds is limited, and that the fiscal space for co-financing is, for now, almost non-existent.

The second driver underpinning the downgrade are the headwinds to fiscal consolidation, namely the unfavourable economic environment and the government’s lack of fiscal flexibility alongside a relatively high debt level (54% of GDP as of year-end 2012). Moody’s notes that the Croatian budget is structurally constrained by (1) the high level of compulsory contributions (taxes and social security contributions represent around a third of the GDP), and the need to boost the economy’s competitiveness; (2) increasing interest costs; and (3) extensive support through subsidies to some non-profitable sectors, such as the shipyards. In this context, Moody’s sees Croatia’s efforts at consolidating its public finances — including through improvements in tax collection efficiency and cuts in capital expenditure — as insufficient to ensure a reversal in debt ratio in the medium term.

The third driver informing Moody’s decision to downgrade the rating is the weakness of its credit metrics relative to those of its peers, particularly its external vulnerability and fiscal position. Although the country’s current account deficit has narrowed significantly as a result of the economic recession, its external debt (at around 95% of GDP) and Moody’s External Vulnerability Indicator (at 215%, or 140% excluding intra-group operations) are well above the median for the Baa3 rating category.

Nastavak;

pogotovo je po meni ok opisan dio o rating rationale i 4 točke od kojih je i nefleksibilnost radne snage. Mislim da se tu prvenstveno ide na sindikate i preduge i prezaštičene ugovore.

Ne nalazim baš neki kontra argument.

Ja bih to sazeo u dvije recenice:
1) Prijasnja Vlada nije napravila nista prije nastanka krize
2) Sadasnja Vlada ne zna i ne radi nista.

Linic spominje samo ono sto se odnosi na rad prijasnje Vlade, a presucuje sve ono sto te tice sadasnje Vlade. A glavnina se (normalno) odnosi na nesposobnost i necinjenja sadasnje Vlade.

Sve skupa, sjedi – jedan.
Ocjena je sa stabilnim predznakom samo iz razloga sto ne vide kako moze biti gore.
A za naseg dicnog profesora Ekonomije koji je zaduzen za EU fondove su okarakterizirali kao potpuno nesposobnog, odnosno Hrvatska nece dovoljno iskoristiti Fondove.
Bilo tko da je dosao do kontakta sa nasim jazavcima u svezi EU fondova zna da su potpuno neorganizirani i nesposobni (mislim.o drzavnoj razini).

Tako da ce ova godina biti opet jedna teska godina.
Nazalost kakvi smo, takva nam je i Vlada, i obrnuto.

@sduvnja1

Postoje ogromna ogranicenja u radu svake vlade u Hrvatskoj. Izbori se u Hrvatskoj dobivaju glasovima umirovljenika i drzavnih zaposlenika. I to ti je 2/3 proracuna.
Rezati jednima ili drugima je politicko samoubojstvo.

Preostajeti onda da rezes investicije, a to povecava nezaposlenost.

Sto napraviti da se popravi ekonomska situacija u HR?

Ma Hrvati zaziru od svake promjene i tu nema pomoći. Pa hoće jeftiniju struju a kad im kažeš da treba napraviti nuklearku onda kažu nikako. kažeš elektranu, svejedno nikako. kažeš hidroelektranu – uništit će krajolik i podzemne vode. kazes vjetroelektranu – uništiti će krajolik i izgledati će ruzno. pa kad pogledaš da je 20 i nešto posto ljudi glasalo za HDZ (na zadnjim izborima) nakon svega sta je ta stranka napravila Hrvatskoj dođe ti da se zapitaš tko je tu lud. svi smo mi Hrvati strašno pametni jer znamo gdje je Amerika, a nama su Amerikanci budale jer ne znaju gdje je Europa. Mentalitet je najteže promjeniti.

@klemenc

Mislim da si u pravu.

Bit bi bila brendirati Hrvatsku što u biti znaći definirati gospodarsku politiku i konačno odrediti put gospodarstva na profitabilnije i dugoročnije puteve.

Ulaganje u nekretnine su se pokazala krajnje glupima. Taj je sektor krajnje volatilan, financiran visokim kamatnim stopama i na kraju dobiješ i porez na imovinu( što podržavam) i ostane ti zaduženo i neobrazovano građanstvo sa velikim dugom i bez imovine ili sa imovinom iporezima, svakako bez obrazovanja.

Dakle poticati kreativnost ali i naći komparativno najekonomičniju granu gdje HRvati uspijevaju. Ja ne znam koja bi to bila, ali par studija bi možda i pokazalo gdje smo bolji od susjeda i na to se treba fokusirati, i tu postići ekonomiju serija koja tako fali da bi bili regionalno jači u izvozu.

Naravno, možemo uzeti i švicarski model decentralizacije i manjih serija proizvodnje – čitaj visoko kvalitetnih proizvoda poput satova itd…

Ali to sumnjam jer nemamo niti volje niti znanja niti strpljenja.

Po meni, ipak ostaje poljoprivreda, ljudi je sve više, zemlja je rodna a ljudi bez obrazovanja su dobri radnici.

Tužno, ali vjerojatno je to najbolji put, bolji od ovog gdje svaka ruka ide na svoju stranu.

Inace Svicarska proizvodnja satova je bila beznacajna, sve dok Francuzi nisu odlucili protjerati svoje protestante u Svicarsku. Ti ljudi su sa sobom donjeli znanje. I onda su stoljecima Svicarci zaradjivali ogromne novce prodajuci satove Francuzima.

Svicarci su davno shvatili da su ljudi i njihova znanja najveca vrijednost i uvijek su se jako trudili da privuku mlade i talentirane. U Hrvatskoj se stranci percipiraju kao pokvareni, podmukli ljudi koji su tu da bi pokrali ogromne hrvatske resurse.

Na Svicarskim fakultetima vise od 80% profesora i asistenata nisu Svicarci. Svi njihovi natjecaji su globalni. U Hrvatskoj nema profesora stranaca ili ih ima zanemarivo malo.

Svicarska ima i vrlo fleksibilno radno zakonodavstvo. U Svicarskoj mozes zaposliti radnika na jedan dan tjedno. Svicarska ima i vrlo niske poreze.

Svicarska je po produktivnosti prva na svijetu.

Sve receno mislim da je nemoguce primjeniti Svicarski model u Hrvatskoj.