Green Mountain founder Robert Stiller sells his entire Krispy Kreme stake for nearly $50M
–Sale occured the same day Stiller was forced to sell 5 million Green Mountain shares as a result of a margin call
–In the past four months Stiller has sold $240 million in stock holdings
ok, ako sam te dobro shvatio dug/debt nije sinonim od obaveza/liabilities, vec uzi pojam. u svakom slucaju mislim da se uvijek misli na total liabilities/equity ratio. kod grahama je prijevod "dug", tko zna sto pise u engleskom originalu. takodjer na investopediji ih koriste kao sinonime: Vaš link:
Obrtni kapital treba procjenjivati zasebno, a dug zasebno. Obveze uključuju jedno i drugo (zbrajaju kruške i jabuke), pa se iz tog omjera obveze/kapital ne može zaključiti ništa pametno. Bitno je imati na umu da prirodna relativna (u odnosu na aktivu) veličina obrtnog kapitala drastično varira od sektora do sektora.
Predlažem ti da kriterij
obveze / kapital < 200%
zamijeniš sa 2 sljedeća kriterija:
1) neto dug / kapital < 100%
neto dug = kamatonosne obveze (kratkoročne + dugoročne) – novac i ekvivalenti
2) neto obrtni kapital > 0
neto obrtni kapital = aktivne komponente obrtnog kapitala (potraživanja + zalihe) – pasivne komponente obrtnog kapitala (kratkotrajne obveze – kamatonosne kratkotrajne obveze)
Upotreba duga i upravljanje obrtnim kapitalom vrlo su važni, ali odvojeni aspekti upravljanja poduzećem. Postoje dodatni testovi zaduženosti (neke je spomenuo James Knox), i dodatni testovi za ispitivanje obrtnog kapitala.
ok, ako sam te dobro shvatio dug/debt nije sinonim od obaveza/liabilities, vec uzi pojam. u svakom slucaju mislim da se uvijek misli na total liabilities/equity ratio. kod grahama je prijevod "dug", tko zna sto pise u engleskom originalu. takodjer na investopediji ih koriste kao sinonime: Vaš link:
Obrtni kapital treba procjenjivati zasebno, a dug zasebno. Obveze uključuju jedno i drugo (zbrajaju kruške i jabuke), pa se iz tog omjera obveze/kapital ne može zaključiti ništa pametno. Bitno je imati na umu da prirodna relativna (u odnosu na aktivu) veličina obrtnog kapitala drastično varira od sektora do sektora.
Predlažem ti da kriterij
obveze / kapital < 200%
zamijeniš sa 2 sljedeća kriterija:
1) neto dug / kapital < 100%
neto dug = kamatonosne obveze (kratkoročne + dugoročne) – novac i ekvivalenti
2) neto obrtni kapital > 0
neto obrtni kapital = aktivne komponente obrtnog kapitala (potraživanja + zalihe) – pasivne komponente obrtnog kapitala (kratkotrajne obveze – kamatonosne kratkotrajne obveze)
Upotreba duga i upravljanje obrtnim kapitalom vrlo su važni, ali odvojeni aspekti upravljanja poduzećem. Postoje dodatni testovi zaduženosti (neke je spomenuo James Knox), i dodatni testovi za ispitivanje obrtnog kapitala.
[/quote]
super, hvala
@drevil
Ja kad gledam FCF a gledam ga uvijek prije svega.. uzmem prosjek zadnjih par godina i u budućnost dodam rast od 5 -10 posto ovisno kako procjenim firmu i kako mi se čini s obzirom na više "unutarnjih" varijabli firme.
Veliki dio firmi koji pokazuje rast novca većinom su jako dobre firme i rijetko nađeš da su loše po ikojoj varijabli…
FCF kad uzimaš nikada ili rijetko ćeš imati gotovo linearan godišnji rast YOY. To rijetko ili samo u mega firmama tipa ConocoPhilips čini mi se. Naše manje lokalne ali profitabilne firme rastu i očekujsvake 3 godine da je negativan ili manji zbog obnove kapitalnih dobara(tvornica itd ili/i širenja) pa onda vidiš – na FCF ali ponekad i ne u nekoj "regularnoj frekvenciji".
Onda ti je puno bitnije vratiti se na RDG i pogledati neto dobit jer te ona može uvjeriti da firma radi vrlo dobro sa danim resursima a trenutni manjak FCF-a samo znači širenje kroz CAPEX(to samo vrijedi ako je CAPEX glavni krivac manjka FCF-a tj CAPEX iznad amortizacije, ako ne onda može biti veliki problem).
Nema ti nekih odličnih pokazatelja samih po sebi a pogotovo ne u budućnost – imaj neki "fiksni" dio sa rotirajućim okvirom kojeg stalno mijenjaš i kontroliraš… fiksni dio neka ti budu prihodi i rast ukupnih prihoda… i naravno sve ovisno o industriji!
ma nisam ja lazno skroman vec realan, u zivotu nisam imao niti jedan srednjoskolski predmet ili fakultetski kolegij iz ekonomije i sad se tu koprcam.
pitanje odnosa proslosti, sadasnjosti (sto je u biti kratkorocna proslost u casu kad citas zadnje izvjesce), i buducnosti firme mi se cini jako varljivo. za sada cu radje na temelju proslosti i kratkorocne proslosti birati veci broj poduzeca, ocekujuci da ce se poneka jabuka pokvariti ali velika vecina ne, sto mi u prosjeku ne kvari bitno rezultat, nego li procjenjivati buduce poslovanje malog broja poduzeca i ulaziti jako u njih – nekima to ide, ja to za sada sigurno ne bi radio uspjesno.
dakle da sazmem ako sam te dobro razumio za fcf – jedini opravdani razlog variranja tj pada su kapitalni izdaci, u suprotnom nema opravdanja za pad ili variranje kod dobrog poduzeca, a najbolji mehanizam provjere je usporedna provjera neto dobiti? da li zbog kapitalnih izdataka fcf moze varirati od godine do godine, ali ne smije biti trajno los? sto je s poduzecima koja godinama za redom imaju niski ili cak negativan fcf, a dobit ne izgleda tako crno? cini mi se da sam na takve nailazio cesljajuci podatke s nase burze.
……
ma nisam ja lazno skroman vec realan, u zivotu nisam imao niti jedan srednjoskolski predmet ili fakultetski kolegij iz ekonomije i sad se tu koprcam.
……..
drevil – ne znam kako bih ti to rekao … ma idem onako kako su meni rekli (tamo neki profesori s tamo nekog sveučilišta). Otprilike smo bili u istim situacijama, ja tada, kao i ti sada.
Dakle, svaka ozbiljana firma sa zapada (na istoku je to samo potencirano) radi dva različita računovodstvena izvještaja. Jedan za dioničare, i tamo pokazuje ono što dioničari žele vidjeti, naravno u granicama zakonitosti. A drugi za menadžment, u kojem se nalazi sve one stvari koje se nisu smjele pokazati dioničarima (u granicama zakonitosti).
E sad – ta priča koju sam ja imao priliku čuti, redoviti je, sastavni dio nastave studentima na svakom ozbiljnijem ekonomskom fakultetu.
A poruka ti je – zaboravi da ćeš išta pametno saznati iz računovodstvenih izvješataja, na ovim našim prostorima. Nisu to podloge za pričati uz kavu, a kamo li za modeliranje.
……
1) neto dug / kapital < 100%
neto dug = kamatonosne obveze (kratkoročne + dugoročne) – novac i ekvivalenti
…..
kerempuh – ti si pametan čovjek, pa bi meni naivcu mogao objasniti – zašto dug/kapital mora biti < 100% ???? Sva moja znanja i neznanja ne mogu to potvrditi. Što više, postoje ozbiljni faktori koji determiniraju taj omjer, kao optimalan.
Vrlo niska razina duga ukazuje na: 1) pre-konzervativnu upravu koja neiskorištava puni potencijal stvaranja profita, ili 2) nemogućnost poduzeća da ostvari profit viši od cijene zaduženja.
Pogrešno je gledati "što niži dug to bolje".
Vrlo niska razina duga ukazuje na: 1) pre-konzervativnu upravu koja neiskorištava puni potencijal stvaranja profita, ili 2) nemogućnost poduzeća da ostvari profit viši od cijene zaduženja.
Pogrešno je gledati "što niži dug to bolje".
ovo drugo, u našim uvjetima poslovanja, gledajući cijenu financiranja od strane banaka vjerovatno je i vrlo realna mogućnost i ne dokazuje nesposobnost uprave…
Koliko vidim nitko nije ni spominjao nesposobnost uprave.
Koliko vidim nitko nije ni spominjao nesposobnost uprave.
U redu, iako ako kažete da uprava ne iskorištava puni potencijal stvaranja profita, meni to zvuči kao kritika uprave.
Uglavnom, moja poanta ostaje,uz današnju cijenu financiranja te uz dodatne rizika koje postoje u ovoj našoj jadnoj državi, možda je bolje neko vrijeme hibernirati, zaduživat se što manje pa i po cijenu smanjivanja investicija i daljnjeg razvoja nego se gušiti u kreditima po 7,8 ili 9%. Ne kažem da je to dobro, naprotiv, loše je ali trenutno je takvo stanje.
Zato je po meni i jedan od glavnih ciljeva vlade, pojefitnjenje cijene kapitala.
A kad je Šuker slavio kako nas je zadužio, vi ste mu se svi rugali. [lol]
Dug treba gledati kao svaki drugi commodity. Kupovati ga kad je jeftin i nitko ga neće, a prodati kad je skup i svi ga hoće. Ford i Fiat danas postoje jer su uzeli najveće zaduženje u povijesti autoindustrije 2006. a GM i Chrysler su propali jer su ga morali uzet 2008.
Ali kad se analiza temelji na tome koliko duga ima, odma znaš da si izabro lošu kompaniju, tko je kad pitao za dugove Coca Cole, IBM-a ili Caterpillara.
A poruka ti je – zaboravi da ćeš išta pametno saznati iz računovodstvenih izvješataja, na ovim našim prostorima. Nisu to podloge za pričati uz kavu, a kamo li za modeliranje.
Apsolutno se slažem.
Bolje je investirati vrijeme u kavu sa fond managerom (bilo kojim, imaš ih na pregršt, pa i nekim brokerima koji rade s fondovima) nego gubit vrijeme na IFRS, a pogotovo ako nisi ekonomske struke. [wink]
Što se tiče dugova, sve ovisi o namjeni zaduženja. Dug nije uvijek zao drug…zapravo, uz pravu cijenu alokacije, to je jedino što trebaš za ekspanziju.
@Knox
Znam da je IBM jedno vrijeme imao ogromnih problema sa dugovima i likvidnošću, dosta je već vremena od tada prošlo. Na kraju krajeva, vidiš da su se riješili proizvodnje i ostavili samo software upravo iz nemogućnosti da isfinanciraju brze promjene u tehnologijama.
Nisu niti njima sve zvijezde uvijek sjale… [smiley]