– malo mi je dosadno na ovoj burzi.
– već odavno u jednom danu nisam zaradila za auto.
– neki i zarađuju, to me izluđuje, te se upravo zbog toga osjećam jadno i bijedno.
Informanka.
– ovo sam napisala jučer.
– ali situacija se brzo mijenja, a to je burza.
– danas sasvim neočekivano su i purani letjeli.
– puno sam trgovala, nešto prodala na vrhu, neke gluposti kupovala reda radi jer mislim kako će i sutra rasti.
– ono najvažnije, danas sam zaradila za pola auta, nije za cijeli ali isto veseli.
– a još puno draži mi je dobitak koji sam danas na kladionici unovčila, cca jedna dobra plaća.
– a sada mi preostaje onaj najdraži dio, barem pola toga potrošiti.
– najdraže mi je kada trošim onako bez veze, kada me ne zanima cijena nego proizvod, a upravo mi taj standard trošenja omogućuje burza, ponekad i kladionica.
– još da mi se otključaju neke dionice u kojima mi je cijena zaključana.
– a i to će biti kad se najmanje budem nadala.
– držite se osnovnog pravila kako bi i vi zarađivali, nemojte gubiti novce.
– I love this game.
Pozdrav !
Prehrambena industrija:
do 2050 će u svijetu trebati proizvesti od 2x do 3x više hrane nego što se proizvodi.
(projekcije su fiksne sa fiksnim varijablama)
To Vam dosta govori o cijeni tih firmi(prehrambenih) te cijeni obradive zemlje.
nije mi bas jasna poveznica potrosit 140 miljardi za mrezu koja inace nebi bila potrebna….
valjda se te vjetroelektrane grade zbog toga sta treba struje…
prije ce bit da obnavljaju staru infrastrukturu…
zice i stupovi su izlozeni vremenskim uvjetima pa manje traju nego transformatori koji su zasticeni…
tako mislim da bi bilo puno bolje proizvodit stupove, zicu a i propele za vjetrelektrane bi dobro prolazile…. bit ce tu posla i za transformatore ali nista spektakularno…
bilo bi mi iznimno drago da KODT dobije jak ugovor ali cinjenice su ipak malo drugacije
Katastrofa u Fukushimi je pokazala da nije pametno imati skoncentrirane izvore energije u nekoliko velikih centara. Kada je ispala Fukushima onda su Japanci mjesecima morali iskljucivati struju svojoj industriji. To ih je kostalo milijarde.
Da su umjesto jednog velikog izvora energije u Fukushimi imali puno vise manjih izvora energije na razlicitim lokacijama steta za japansku ekonomiju bi bila puno manja.
Vise izvora energije, znaci manju stetu u slucaju prirodne katstrofe, ali to znaci i vise mreze i vise transformatora. Vise razlicitih izvora energije, na sto vise lokacija znaci vecu sigurnost odnosno manju ovisnost o jednoj lokaciji ili jednom energentu.
Trend u kojem se veliki nuklearni izvori zamjenjuju sa puno vise malih alternativnih izvora energije pozitivno dijeluje na potraznju za energetskom infrastrukturom pa i za transformatorima.
[/quote]
e bas si nasa zemlju o kojoj ces pisat… origatomaas 🙂
da im nije lifeline (kako to oni zovu dostavu energenata) mogli bi oni od onih pustih vjetrenjaca taman za svaku zgradu jednu zarulju imat… a viruj mi tih vjetrenjaca ima ohoho
mislim visoko iskoristivi resursi energije su jos uvijek fosilna goriva
e sad ugljen, nafta ili japanu omiljen plin dode ti na isto…
opet to tribaju uvozit a kako drugacije nego morem…
a druga opcija nuklearka opet treba hladenje… pa opet more…
pa sad tsunami ili ne druge opcije nema… bar ne u skorije vrime
Prehrambena industrija:
do 2050 će u svijetu trebati proizvesti od 2x do 3x više hrane nego što se proizvodi.
(projekcije su fiksne sa fiksnim varijablama)
To Vam dosta govori o cijeni tih firmi (prehrambenih) te cijeni obradive zemlje.
Neće. To su samo ekstrapolirani dosadašnji trendovi pomnoženi s brojem kineza i indijaca.
Ljudi danas troše triput više hrane nego 1970., taj trend je potpuno neodrživ, nezdrav i on će se ubrzo preokrenuti te će se prosjeci spustit na neke biološki prihvatljive razine. Ista priča je s farmacijom i naftom. Kad kinezi počnu trošit lijekova ko ameri…bla, bla. Nikad nitko neće trošit hrane, energije, lijekova i duga (per capita) koliko su ih zapadnjaci predvođeni USA trošili u prošlom desetljeću. Ni USA više nikad neće trošit hrane, energije,lijekova i duga koliko je trošila, a kamoli drugi i treći svijetovi koji odrastaju u potpuno drugačijim tehnološkim uvijetima i zeitgeistu.
peak pill demand! peak oil demand! peak food demand! peak debt demand!
Opa! Viva Brasil!
James, pa nisi tako šašav da usporediš terminalno dobro poput nafte i replikabilno poput hrane.
Jasno da će veća potrošnja jednog dijela svijeta uzrokovati manju potrošnju drugog ali općenito će biti viša potrošnja. Dakle ako imaš Kineza kao 3x Amera i Kinezi dođu na 70 posto potrošnje USA danas(per capita) u budućnosti to nije duplo veća potrošnja?(čak da se Ameri tada spuste na 70 posto Amera danas)
-u prilogu graficki polozaj dionica iz mog portfelja medju ostalim dionicama prema ROE (profitabilnost poduzeca) i P/E i P/B multipli (povoljnost cijene dionica, multipla za mene i multipla za bukvane):
-uzeo sam podatke pedesetak dionica koje izlista mojedionice i pjeske dodao dionice koje imam a nisu izbacene za pojedini podatak u listi.
– crvene su moje dionice (vidi razotkrivajmo portfelje), ljubicaste promatram, plave nemam. pokusao sam svaku imenovati na grafu ali nastaje kaos.
-kod zumiranja dionice iz mog portfelja imaju simbole u tri velicine, ovisno o izlozenosti u protfelju.
-od nule prema gore dionice sve skuplje, od nule prema desno poduzeca sve boljeg poslovanja, na vecim grafovima od nule lijevo i dole gubitasi.
-interpretacija, gledano cijena prema dobiti vecina mog portfelja je jeftina, sva visokoprofitabilna poduzeca su općenito "neefikasno" jeftina, gledano cijena prema likvidirajucoj vrijednosti poduzeca, poduzeca dionica koje imam pokazuju povezanost porasta cijene s porastom profitabilnosti.
imate li kakvih komentara, jesam li sto pogrijesio u postavljanju ili interpretaciji?
Opa! Viva Brasil!
James, pa nisi tako šašav da usporediš terminalno dobro poput nafte i replikabilno poput hrane.
Jasno da će veća potrošnja jednog dijela svijeta uzrokovati manju potrošnju drugog ali općenito će biti viša potrošnja. Dakle ako imaš Kineza kao 3x Amera i Kinezi dođu na 70 posto potrošnje USA danas(per capita) u budućnosti to nije duplo veća potrošnja?(čak da se Ameri tada spuste na 70 posto Amera danas)
ma dobro, općenito će sve bit više nego danas, osim ako neće.
poanta je u razlogu, a razlog je da potrošnja energije (hrane i nafte) na zapadu neodrživa, bez obzira šta se na istoku događalo. potrošnja nafte već pada zbog napretka tehnologije i promjene ponašanja nakon tijekom krize. oko hrane će bit malo teže i duže, al valjda je sasvim jasno da će ili manje jesti ili kraće živit pa birajmo. s uravnoteženjem ove dvije stavke potražnja za lijekovima će past 70%.
ravnoteža je vjerovatno na viši razinama od danasšnje, ali je vrlo glupo samo povuć liniju pod istim ili sličnim kutem do 2050., posebno kad smo već u overboughtu u svemu.
-u prilogu graficki polozaj dionica iz mog portfelja medju ostalim dionicama prema ROE (profitabilnost poduzeca) i P/E i P/B multipli (povoljnost cijene dionica, multipla za mene i multipla za bukvane):
-uzeo sam podatke pedesetak dionica koje izlista mojedionice i pjeske dodao dionice koje imam a nisu izbacene za pojedini podatak u listi.
– crvene su moje dionice (vidi razotkrivajmo portfelje), ljubicaste promatram, plave nemam. pokusao sam svaku imenovati na grafu ali nastaje kaos.
-kod zumiranja dionice iz mog portfelja imaju simbole u tri velicine, ovisno o izlozenosti u protfelju.
-od nule prema gore dionice sve skuplje, od nule prema desno poduzeca sve boljeg poslovanja, na vecim grafovima od nule lijevo i dole gubitasi.
-interpretacija, gledano cijena prema dobiti vecina mog portfelja je jeftina, sva visokoprofitabilna poduzeca su općenito "neefikasno" jeftina, gledano cijena prema likvidirajucoj vrijednosti poduzeca, poduzeca dionica koje imam pokazuju povezanost porasta cijene s porastom profitabilnosti.
imate li kakvih komentara, jesam li sto pogrijesio u postavljanju ili interpretaciji?
koja je skroz desna plava s najvećim ROE?
imate li kakvih komentara, jesam li sto pogrijesio u postavljanju ili interpretaciji?
– uložili ste dosta truda, neki rezultat bez imena dionica je izostao.
– od tih zvjezdanih karata nema koristi.
– nas tu prvenstveno zanima na kojim dionicama će se vrijednosti otključati.
– a mogli bi tu postati svoj portfelj, pa čuti razna mišljenja.
– ja redovito pratim vaš portfelj, te vam je dugoročna zarada i više nego sigurna.
– velikom disperzijom jednostavno ubijate onaj veliki prinos.
– ali dobivate onu potrebnu sigurnost s tom disperzijom.
– neke dionice iz vašeg portfelja su zbilja o.k., ali ih trebate pod hitno prodati jer će im cijena padati, te ih kasnije dokupiti po nižim cijenama.
– I love this game.
Pozdrav !
Evo da i ja malo pitam. Što mislite o Jmnc. Po mom mišljenju jedna od najjeftinijih tvrtki na zse.
Dajte svoje mišljenje.
HVALA
Imam "nešto" jmnc i ovaj post nije poziv na kupnju ili prodaju jmnc
– ono najvažnije, danas sam zaradila za pola auta, nije za cijeli ali isto veseli.
– a još puno draži mi je dobitak koji sam danas na kladionici unovčila, cca jedna dobra plaća.
Bravo Ivana
ako nastavis ovako do kraja godine ces se udati.