Na vrijednost Crobexa najvise utjece sposobnost vlade da se zaduzi. Ako bi recimo prinos na hrvatske desetogodisnje obveznice bio 2%, ja ne bih prodavao ni ako bi Crobex bio 4000.

– taj rast Crobexa je pobijedio bankarsku kta. u 2 mjeseca, a igrica traje 12 mjeseci.

– u tom periodu 2mj. neki portfelji su napravili prinos 30%, koji su imali građevinare.
– nije loša ni "Barcelona" prinos cca 21%.
– moja "Al Qaida" je ipak malo bolja od "Barcelone" s prinosom cca 23%, a ovo je tek zagrijavanje za onaj brutalni rast koji će usljediti.

– I love this game.
Pozdrav !

Na vrijednost Crobexa najvise utjece sposobnost vlade da se zaduzi. Ako bi recimo prinos na hrvatske desetogodisnje obveznice bio 2%, ja ne bih prodavao ni ako bi Crobex bio 4000.
[/quote]
Evo jedno moje skromno mišljenje. Nedavno sam razmišljao koje hrvatske dionice bi trebalo kupiti na duži rok, a koje ulaskom u EU neće izgubiti svoju konkurentsku moć, te će cijenu svojih proizvoda moći zadržati na trenutnim razinama. Došao sam do zaključka da je to njih vrlo malo. Kasnije ću iznijeti na koje mislim, a vi dajte (dodajte) neku svoju dionicu i razlog. Ulaskom u uniju mi povećavamo tržište, ali veće tržište ne znači ništa ako nitko neće htjeti kupiti tvoj proizvod. Svi znamo da je trošak rada u Hrvatskoj velik, a trošak zaduživanja još veći. Pa pogledajte jedan konzum koji se zadužuje po 10 ili 11% dok velike kompanije u Europi koriste kredite od maksimalno 2 ili 3%. Naši CDS-ovi su trenutno otprilike 600 baznih bodova iznad referentne njemačke obveznice što znači da nam se država zadužuje 6x skuplje od njemačke. Kako u tom društvu biti konkurentan? U zadnjih 20 godina naša inflacija je rasla po stopama oko 3.5% (bez ratnih godina), dok je to u europi bilo 1.3% a euro je ostao na istim razinama. Laički, naši proizvodi su njima poskupili 60% dok su nama njihovi pojeftinili za isti iznos. Koliko mi se čini, jedine firme koje mogu biti nešto konkurentne jesu iz turističkog i trgovačkog sektora. Neznam zašto ali konzum ima dobre pokazatelje i s ovako skupim zaduživanjem, a ulaskom će zaduživanje postati samo jeftinije. Isto je i s atgr-om. (konzum sam kupio nedavno na razinama 140kn, dok atgr nemam). Koncentracija velikih lanaca je prilično velika i mislim da nema mjesta za dolazak drugih dok konzum ima dovoljno mjesta za širenje po regiji. Isto mislim da može proči ledo koji nešto veliku konkurenciju u europi nema te vidim mjesta za njegov razvoj i širenje (imam ledo od 5600kn). Mislim da će ipak najbolje proći firme iz turističkog sektora jer one konkurenciju nemaju tj ljudi koji dolaze će dolaziti i dalje, a imati će manje problema i zezancija s granicom i jednog dana eurima. Isto tako sezona turista je najkraća moguća i može biti jedino duža, a na taj način ima i mjesta za povećanje prihoda. Naši turisti (strani turisti koji dolaze u RH) su prilično lojalni, a broj turista se može samo povećati. Isto imamo primjer šečerane viro, ali je problem što ona nesmije proizvoditi više od 400 000 tona kolika nam je izvozna kvota a mislim da je hrvatska proizvodnja i izvoz već na tim granicama. Znači nema širenja. Ima mnogo firmi koje nisu spomenute, ali eto da vidim i vaše mišljenje pa da prodiskutiramo. Iskreno tu mislim da nema nikakve mogucnosti za građevinare koji imaju najveću konkurenciju. Mnogi s igh i ostalih bi me tu popljuvali ali to je jednostavno tako. Vaša mišljenja, komentari, prijedlozi?

Zaboravio sam spomenuti i adpl koji mi stvarno ima potencijala

@gkemenc

– Trgovina ovisi o kupovnoj moci domaceg stanovnistva, koja pada. Inace u Europi je poceo price wars. Carrefour je imao jako los izvjestaj i prepolovio dividendu. Moje je predvidjanje da ce margine zarade u trgovini ici dolje. Kako zbog smanjenja kupovne moci, tako i zbog pojacane konkurencije. Da ne spominjemo da ce povecanje PDV-a uciniti shopping vani atraktivnijim.

– Konkurencija u turizmu raste i nastavit ce rasti u narednim godinama. Prvo arapske zemlje se demokratiziraju i uskoro ce postati znacajna konkurencija u turizmu. Drugo Europska konkurencija se sastoji od niza kreditnih davljenika. Nezaposlenost mladih do 24 godine u Grckoj je 51%. Drugo, svi oni ce masovno poticati gradnju turistickih kapaciteta kako bi smanjili ogromnu nezaposlenost. Zabrinjavajuce je da u prosloj godini, koja je bila izuzetno meteroloski povoljna, vecina njih je zavrsila u minusu.

– Mislim da su se prehrambene tvrtke mogle siriti i prije u EU. Zbog cega nisu bile uspjesnije u tom sirenju ne znam.

Rusija je dobro trziste GDP im raste iznad 4% dvije godine za redom. Ali to se moze tamo vrlo brzo promjeniti. Europa je prekapacitirana sto se tice autoindistrije. Kroz citavu ovu krizu zatvorene su samo dvije tvornice. Automakeri ce ulagati negdje drugo, a moze se cak desiti i da rezu proizvodnju u Europi.

..u budućnost vidim odličnu kupovinu ENERGETIKA i HRANA-…zato podebljavam BELJE i DALEKOVOD…

Sve to stoji. Ali bas o tome ja govorim. Regija. Mislim da mi vani nemamo šta tražiti, a ovdje firme koje sam nabrojao nemaju konkurenciju. To je ono najbitnije i bit moga posta. Mi možemo samo nešto postići tamo gdje nemamo konkurecije, jer s njom nemamo šanse. Postoji konkurencija za konzum ali on se jako dobro drži i širi. Njegova dobit je 130mil kuna, a kupovna moč neznam dali može biti niža (mislim može, ali shvaćate bit). sad je uhvatio srbiju. Mi smo vani manji od makovog zrna

Metro je recimo vrlo ozbiljna konkurencija: treci najveci trgovac na svijetu. Sve je tamo uvijek bilo puno jeftinije nego u konzumu. Konzum se masivno financira i na racun dobavljaca. To nemoze vjecito trajati, bar ne u postojecem obimu. U Srbiju su dosli sada belgijanci, puno ozbiljnija konkurencija od Miskovica. Lidl je ozbiljna konkurencija. Male kvartovske prodavnice se bore za goli opstanak. Mnoge od njih su spremne masovno smanjiti marze jer njihovi vlasnici jednostavno nemaju druge opcije u zivotu. Price wars iz Europe ce se preliti u Hrvatsku vrlo brzo.

Dobra stvar je sto Konzum iznajmljuje sve prostore, a cijena rentanja brzo pada.

"Od konkurencije se ne mozes sakriti, konkurenciju mozes samo pobijediti"- Tony Blair

Ovaj efekt je prisutan u svim tranzicijskim zemljama, i dio je prirodnog procesa ekonomske konvergencije. Za teorijske detalje prouči Balassa-Samuelsonovu hipotezu:

http://en.wikipedia.org/wiki/Balassa-Samuelson

Kratko objašnjenje bilo bi da zbog bržeg rasta produktivnosti rada u sektorima koji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni (industrija, poljoprivreda…) od rasta produktivnosti u sektorima koji ne sudjeluju u međunarodnoj razmjeni (većina uslužnih sektora), nastaje inflacijski diferencijal. Prouči ovaj Balassa-Samuelsonov teorem, zbilja je zanimljivo. Objašnjava i zašto je BDP u tranzicijskim zemljama mjeren paritetom kupovne moći znatno veći nego BDP mjeren paritetom tečaja, a objašnjava i zašto se ta razlika razvojem zemlje postepeno smanjuje.

Konkretno, kako se to odnosi na zaključak iz tvoje analize: inflacija jest bila veća u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina nego u EU, ali cijene proizvoda i usluga koje se uvoze i izvoze nisu poskupile u odnosu na EU (naprotiv, relativno su pale zbog uklanjanja protekcionističkih barijera), dok su rasle cijene usluga kojima se ne trguje (npr. odlazak frizeru je relativno skuplji danas nego prije 20 godina).

U Hrvatskoj, udio deset vodećih trgovačkih lanaca iz godine u godinu osnažuje. U prilog tome govori podatak da je 2009. godine top deset trgovačkih lanaca zauzimalo 66% tržišta, dok je u 2010. taj udio iznosio 70%. Prva polovica 2011. godine donijela je daljnji rast ovog segmenta (74%).

skinuto s poslovnogplus.

Nemaju mali šta više tražiti. Pa i sam vidim da se svi kvartovski ducani zatvaraju. Naravno da je ovo šta je Blair rekao tocno ali smislim da smo u velikoj gabuli ako nešto iz korijena ne promjenimo.
A koji su vaši pickovi twixer?
Ja sam rekao za konzum jer mi je cijena prilicno niska bila pa sam kupio, iako moram priznati da vidim buducnos konzuma. Vrijeme ce pokazati. Konzum mi čini sitan dio portfelja, ali sam ga više dao kao primjer.