Moji parametri su:

– koji sektor je najviše zgažen,
– unutar sektora tko je najviše izgubio na vrijednosti i da li je to realno,
– koji sektor ima najviše šanse za kakav takav oporavak – gdje bi oporavak mogao početi,
– unutar sektora – tko bi bio podoban za preuzimanje – koliko bi to koštalo stranca – više manje sve je za
vrlo malo para
– tko mi djeluje najžilavije i zna preživljavati,
– itd., itd., itd., – da vam na crtam baš sve…..

malo ste mi van topica danas, pa da vratim [smiley]:

best buy danas skampi zivi po 160 kn na placi, radim buzaru.

kroz ovu godinu cu jos dokupljivati ako me kvartalna izvjesca ne iznenade: kodt, viro, tuho, jdos, kosn, plag, crll, ptkm i nadam se konacno uci u ledo, u ovoj rundi mi je utek’o, cekao sam ga ispod 5000, trcao za njim do 5500 a on ode, k’o autobus na stanici. ima jos poneki za mene best buy ali sam se napunio njih do ovogodisnjeg cepa.

to i ja mislim, svjez vjetar iz EU, da ljudi vide da to moze i drugacije od provincijske rutine, od privrede do sveucilista razbiti provincijske (ne)kriterije. Nagradjivanje stvarnog rezultata, konkurentnog vani, baziranog na znanju, pameti, marljivosti iz cega proizlazi produktivnost, pa baziranog i na postenju, u sustavu gdje pravni okvir i moralne norme postenje nagradjuju, a gdje ono nije hendikep u poslovanju i radnoj sredini.

oni do kojih mi je stalo dobijaju u oba raspleta EU otvaranja: ili ce im njihove vrijednosti u novim europeiziranim okolnostima omoguciti dobar rad i zivot u ovoj sredini, ili ce promjene u sredini dozivjeti neuspjeh, ali ce dobar rad i zivot zahvaljujuci EU propusnosti i otvorenosti postici drugdje.

Dosta ulagača misli da je Hrvatsko tržište pdcijenjeno.

Zbog čega to misle?

Zbog čega ti misliš da nije?

Zbog čega ti misliš da nije?

Moj stav je da je to zbog neselektivnog pada koji se desio nakon ispuhavanja balona 2008e…. Sve je palo i to za ogromne iznose, bez obzira vrjedilo to ili ne…..Pogledajmo samo primjer ADPLa koji je bio na 40kn !!! (steta sto se tada nisam bavio TK i imao strategiju kakvu imam sada).

U biti HR trziste je po meni uzasno neefikasno i imam dojam da vecina ulagaca uopce ne radi nikakve izracune, valuacije niti slicno vec se kupuje prema "osjecaju", a tu ubrajam i fondove. Večina ulagaća uzima trenutne cijene dionica kao efikasno određene i pokušava određivati kretanja gore/dolje u odnosu na tu cjenu i nove vijesti…Argument u tome nalazim npr u čuđenju večina "kako to da HT nije narastao na najavu dividende" , a večina se nije pitala je li ta dividenda već možda bila uračunata u cijenu HTa kako takvog , takoder cudenjima ingraša kako cijena ne rate na objavu posla od 70milja kuna i tako to 🙂

Pa evo primjer i fondova, nako katastrofalnih vijesti vezanih za INAu i Siriju njima se valuacija INAe promjenila za 100kn i sad ju kupuju po 3650 umjesto po 3750, a samu Siriju su davali kao razlog zakaj im je OK kupovati INAu po 3000+ kn, a nije bilo po 1500kn !! Dokapitalizaciju INGR po 22kn , pa sada iskrcavanje po 8-12 kn da ne spominjemo itd. itd.

Zato smatram da postoji dosta ljudi koji vjeruju kako du HR ima jako puno dionica koje nisu u "fokusu" , a koje su značajno podcjenjene i tu vide priliku iskoristiti trenutnu neefikasnot trzista.. E sada tko je u pravu i tko je odabrao "prave" podcjenjene dionice vidjet ćemo 🙂

@Hao – recimo Ingra – netko je kupio malo više i poveo val i opa na 12 kn sa 4 kn.
Par dana kasnije se stvarno objavi i da se misli resturkturirati poslovanje i dugovanje a cijena poraste ali miniskulno napsram prijašnjeg ubilježenog rasta?!?!

Mislim da je rizik ZSE u biti rizik i Hrvatske( u malom).

Vrlo neefikasno tržište i vođenje po osjećajuŠto je rizik sam za sebe).

Bio sam malo gledao i Srpsko i BIH tržište. Ok tamo je taj svima famozni P/E oko 2,3 ali nema niti pravog izvješća!

Temeljem čega da napravim analizu, usporedim?
BIH tržište ima neke nestandardne metode izvještaja.

Mislim, kupovanje mačka u vreći.

Ali naše je tržište užasno rizično, zamlje je dosta rizična i cilj bi poslovanja trebao biti ne konkurirati velikim pandanima nego biti najbolji maloj regiji(kakva god ona bila).

U krajnjoj liniji netko dođe sa 10 – 20 milijuna kuna i preusmjeri cijelo tržište.

Tu se stvarno vidi da malo tko što analizira i čim mu se servira neka analiza onda je to najbolja analiza i jedina moguća.
Nitko ne razmišlja da kada neki veći ulagač koji ima blog bude poželio izaći iz jedne firme sa cijelim iznosom. To je po meni veći rizik od ičega i stvarno može zakucati cijenu uloga.
Malo i nelikvidno tržište – najrizičnije ali i dosta profitabilno tržište.

Kako će to netko s 20-30 milijuna kuna usmjeriti tržište ako nije podcijenjeno?Jel možeš tu svoju tezu potkrijepiti nekim argumentima?

To ti je svugdje tako. I u US i Japanu i Njemackoj i Hrvatskoj. Radna snaga je investicija i sto je teze izaci iz neke investicije to je veci rizik i teze ces se odluciti na ulazak u investiciju, odnosno na zaposljavanje. Nitko sa sigurnoscu nemoze predvidjeti kakva ce biti ekonomska situacija za godinu ili dvije i kolika ce biti potreba za radnom snagom.

Ako se olaksa mogucnost defaulta, onda kredit automatski postaje riskantniji. Isti dan banka mora povecati loan loss provisions odnosno umanjiti dobit. Jedini nacin da to nadoknade je da povecaju net interest margin odnosno da podignu kamate. Sada, koliko mogu podici kamate ovisi o potraznji za kreditima i o dostupnosti depozita. Moguce i da se desi scenario koji ti navodis; da gradjanima koji imaju dobru kreditnu sposobnost kamate padnu. Puno je varijabli u igri, ali mislim da bi osobi prosjecne kreditne sposobnosti kamata rasla.

Ne zaboravi i da bi uvodjenje bankrota povecalo potraznju za kreditima jer bi se smanjio rizik klijenta, odnosno dio rizika bi se prebacio sa klijenta na banku. Ljudi bi recimo vise trosili na kreditne kartice jer cak i u slucaju da ne mogu platiti dug postoji izlaz.

Imas veliki broj ljudi u Hrvatskoj koji su zaglavili u ogromnim kreditima i koji ce citav zivot morati raditi samo da otplate taj kredit. Takvih nije malo. Recimo netko je kupio stan po 2000 eura kvadrat i uzeo kredit u svicarcima. U meduvremnu je cijena stana pala na 1200 eura. On sada mora otplatiti 3 stana. To je absurd. Bilo bi puno postenije da ti ljudi mogu napraviti forclosure kao u US, podijeliti gubitak sa bankom i nastaviti zivjeti normalan zivot.

[/quote]

Ovo sa otkazima je da padnes sa stolice od smijeha…. [lol] [lol] [lol]
Po Vama ispada da je prava umjetnost u hrvatskoj dobiti otkaz… gdje vi zivite?
Otkazi se dijele kao na traci,a tko sprecava poslodavce da to i dalje rade..?

-dobro pitanje, valjda zato jer se sjecaju crobexa na 5 tisuca i nesto.

-i ja imam predrasudu o potcjenjenosti cijena dionica, zato sam nakon tvog pitanja mislio pokusati izracunati prosjecni P/E crobexa, pa sam shvatio da su 1/4 gubitasi a 1/4 smjesnih iznosa dobiti tako da je u prosjeku tesko govoriti o podcjenjenosti naseg tk, ili barem njegovih perjanica.
-u stvari trziste je prije samo neefikasno, i treba birati dionice. weigthed (nisam matematicar, je li hrvatski tocno vagana, ponderirana?) prosjek P/E mog portfelja je 8 (varao sam jer sam maknuo ernt koji sa svojih 7% posto i P/E preko 50 jako utjece na vrijednost).

-koja je tu za mene onda najgora varijanta? da mi vrijednost dionica porfelja i nije potcjenjena vec realna? pa i tada weigthed dividend yield onoga sto imam prema sadasnjim cijenama dionica i lanjskoj dividendi (ili ovogodisnjoj za mali broj poduzeca za koja se ona vec zna) je 7%, meni dosta, skoro duplo od kamate u banci!

-preostaje samo jedan crni scenarij, da dionice koje imam postanu pri ovim cijenama zbog pada poslovanja poduzeca precjenjene? tesko, poduzeca cije dionice imam imaju dobru profitabilnost i visegodisnji trend rasta dobiti, ako se koje jaje u kosari i pokvari, rezi i bjezi gubitak lako ce se utopiti u godisnjem prinosu.

Ne bih bas rekao. Obama je recimo otpustio preko 200 000 drzavnih zaposlenika. Koliko su otpustili Kosor i Milanovic ?

A i nije bitno koliko se ljudi otpusta, problem je sto otpusteni ne mogu naci drugi posao. Problem je sto zakon u radu u kombinaciji sa visokim stupnjem ekonomske neizvjesnosti maksimalno destimulira zaposljavanje. Dalekovod je recimo otpustio puno ljudi, ali ih je to jako kostalo. Nove ce zaposliti kada budu 500% sigurni da slijedi odrziv oporavak ekonomije.

Ovakav zakon o radu stiti samo drzavne zaposlenike, dok su zaposlenici u privatnom sektoru u jako teskoj situaciji.