U nas u Splitu kad kazes kilo žutog ne misli se ni na zlato ni na palentu,a cijena bude izmedju 30 i 40 kila evra u veleprodaji.

– kakva vlada takav rejting.
– pa što drugo su mogli očekivati nakon što će me opljačkati s porezom od 12% na dividendu plus pdv 25%.
– tko radi ova država ga orobi s 60%.
– pitam se zašto onda uopće raditi ??????

– i nikad mi nije bilo jasno zašto ova, a i prošle vlade troše novce kojih nemaju ????

– I love this game.
Pozdrav !

U medjuvremenu su Grcki non-performing loans vjerojatno preko 30% jer pola drzavnih obveznica moraju otpisati. Inace kategorija non-performing loans je vrlo subjektivna jer svaka banka radi rezervacije po svojim kriterijima. Drugo nije jedanak proces bankrota u svakoj zemlji. Recimo u US je vrlo lako defaultirati stambeni kredit ili kredit po kartici dok je u Hrvatskoj to jako tesko. Podjela rizika izmedju banke i klijenta jako varira od zemlje do zemlje.

– kakva vlada takav rejting.
– pa što drugo su mogli očekivati nakon što će me opljačkati s porezom od 12% na dividendu plus pdv 25%.
– tko radi ova država ga orobi s 60%.
– pitam se zašto onda uopće raditi ??????

– i nikad mi nije bilo jasno zašto ova, a i prošle vlade troše novce kojih nemaju ????

– I love this game.
Pozdrav !

[/quote]

Poreze su digli upravo zato sto se vise ne mogu zaduzivati. Jedino zbog cega trebate kriviti rating agencije je to sto nisu puno ranije spustile kreditni rating. Sada bi dug bio puno manji i ekonomija puno zdravija.

Dizanje poreza je lose za ekonomiju, ali to je jos uvijek puno bolja solucija nego se zaduzivati po 7 ili 8%. Ova vlada je naslijedila zemlju u katastrofalnom stanju tako da nisu imali izbora.

Jedan dobar razlog zbog cega se trebas zaposliti je da ces na poslu nauciti puno vise nego sjedeci kod kuce.

Imam ja puno prijatelja koje je Jure bacio u duboko razmisljanje. Provjerit cu kakav je sentiment tamo pa cu vas obavjestiti.

Zadnje sto sam cuo je da su Konstruktoru iskopcali struju i telefone. A to nije dobar znak kada je IGH u pitanju.

U medjuvremenu su Grcki non-performing loans vjerojatno preko 30% jer pola drzavnih obveznica moraju otpisati. Inace kategorija non-performing loans je vrlo subjektivna jer svaka banka radi rezervacije po svojim kriterijima. Drugo nije jedanak proces bankrota u svakoj zemlji. Recimo u US je vrlo lako defaultirati stambeni kredit ili kredit po kartici dok je u Hrvatskoj to jako tesko. Podjela rizika izmedju banke i klijenta jako varira od zemlje do zemlje.
[/quote]

Po mom mišljenju olakšavanje tj uvođenje ustanove bankrota i olakšavanje zapošljavanja i otkaza bi bilo dosta povljno za našu ekonomiju. Vjerojatno bi olakšalo rotaciju novca.

Sto je lakse otpustiti nekoga to ce se poslodavac prije odluciti na zaposljavanje. Ako ti je jako tesko otpustiti zaposlenika onda se vjerojatno neces odluciti na zaposljavanje.

Ako bi se olaksao bankot onda bi bilo teze dobiti kredit ili bi kredit bio skuplji. Medutim to bi omogucili nekim ljudima koji su zaglavili u velikim kreditima da se izvuku. Oni sada trose vrlo malo jer im sve ode na otplatu kamata i dugova. Jednom kada se izvuku mogli bi trositi vise.

Sto je lakse otpustiti nekoga to ce se poslodavac prije odluciti na zaposljavanje. Ako ti je jako tesko otpustiti zaposlenika onda se vjerojatno neces odluciti na zaposljavanje.

Ako bi se olaksao bankot onda bi bilo teze dobiti kredit ili bi kredit bio skuplji. Medutim to bi omogucili nekim ljudima koji su zaglavili u velikim kreditima da se izvuku. Oni sada trose vrlo malo jer im sve ode na otplatu kamata i dugova. Jednom kada se izvuku mogli bi trositi vise.
[/quote]
Moje mišljenje što se tiče zapošljavanja je da nema niti jednog dokaza koji govori u prilog onome što ste napisali, ali niti protiv njega. Iako vam sama logika daje za pravo (a i ja se slažem s time) ona zapravo nema čvrstih temelja. Vi što se tiče zapošljavanja tj. laganog davanja otkaza vjerovatno uzimate SAD kao primjer. Ali pogledajte Japan u kojem gotovo nema otkaza te se jedan te isti posao radi cijeli životni vijek. Slično je i s nordijskim zemljama. Meni se cini logicnije da će poduzetnici zapošljavati lakše ako lakše mogu davati otkaze, ali kako bi to kod nas funkcioniralo teško je predvidjeti. U americi je to mnogo lakše jer su ljudi spremni raditi bilo koje poslove dok to nije slučaj kod nas. Mentalitet ljudi je ovdje najbitniji.

Što se tiče bankrota isto tako ne mislim da bi krediti morali poskupjeti. Ako idemo nekom logikom mogućnost bankrota navela bi banke da bolje provjeravaju kreditnu sposobnost građana što bi opet dalje dovelo do manje loših i nenaplativih kredita, a samim time i do smanjenja kamatnih stopa.

To ti je svugdje tako. I u US i Japanu i Njemackoj i Hrvatskoj. Radna snaga je investicija i sto je teze izaci iz neke investicije to je veci rizik i teze ces se odluciti na ulazak u investiciju, odnosno na zaposljavanje. Nitko sa sigurnoscu nemoze predvidjeti kakva ce biti ekonomska situacija za godinu ili dvije i kolika ce biti potreba za radnom snagom.

Ako se olaksa mogucnost defaulta, onda kredit automatski postaje riskantniji. Isti dan banka mora povecati loan loss provisions odnosno umanjiti dobit. Jedini nacin da to nadoknade je da povecaju net interest margin odnosno da podignu kamate. Sada, koliko mogu podici kamate ovisi o potraznji za kreditima i o dostupnosti depozita. Moguce i da se desi scenario koji ti navodis; da gradjanima koji imaju dobru kreditnu sposobnost kamate padnu. Puno je varijabli u igri, ali mislim da bi osobi prosjecne kreditne sposobnosti kamata rasla.

Ne zaboravi i da bi uvodjenje bankrota povecalo potraznju za kreditima jer bi se smanjio rizik klijenta, odnosno dio rizika bi se prebacio sa klijenta na banku. Ljudi bi recimo vise trosili na kreditne kartice jer cak i u slucaju da ne mogu platiti dug postoji izlaz.

Imas veliki broj ljudi u Hrvatskoj koji su zaglavili u ogromnim kreditima i koji ce citav zivot morati raditi samo da otplate taj kredit. Takvih nije malo. Recimo netko je kupio stan po 2000 eura kvadrat i uzeo kredit u svicarcima. U meduvremnu je cijena stana pala na 1200 eura. On sada mora otplatiti 3 stana. To je absurd. Bilo bi puno postenije da ti ljudi mogu napraviti forclosure kao u US, podijeliti gubitak sa bankom i nastaviti zivjeti normalan zivot.

Ima tu puno varijabli koje je teško izračunati i čiji ishod nije baš izvjestan. Kako god bilo mislim da se puno toga mora promjeniti ako mislimo krenuti naprijed i ako se mislimo pokrenuti. Ono što mi je najgore u hrvatskoj politici je baš to što se ništa ne želi mjenjati iako se iz aviona vidi da ovako više ne ide. Lakše se udvarati ljudima nego donositi teške odluke jer se tako gubi na izborima. Bit će sve to vrlo teško promjeniti

Veliki broj ljudi ne vidi benifite od promjena. Oni ili su stari ili lose obrazovani i strah ih je da bi mogli izgubiti i ovo malo sto imaju ako se stvari pocnu mjenjati. U jednom terenutku ce shvatiti da nemaju izbora jer moze biti ili gore ili bolje, isto nemoze ostati. Ako nastavis odgadjati promjene biti ce sve gore.

Ni ova vlada nije izabrana da provede promjene nego da ublazi agoniju. Tako da im je podrska za bilo kakve smislene promjene vrlo ogranicena.

Jedina svijetla tocka je EU. Vise konkurencije ce povecati produktivnost. Recimo djeci ce biti lakse da odu studirati vani, to ce prisiliti hrvatske fakultete da se promjene na bolje. Taj proces je jako bitan. Jako je tesko napredovati ako nemas konkurencije koja te tjera da budes bolji.

Mislim da je dio imovine u dionicama tvrtki za koje pretpostavljate da će preživjeti krizu nužnost. Sjediti u kešu nije baš pametna ideja. Treba zadržati tekuću likvidnost za račune, režije i poreznike. Kao što i sami vidite financijska represija sve više guši. U Zagrebu su cijene vode usprkos PDV-u narasle 30%, PDV je skočio kroz koji tjedan/mjesec sve će cijene skočiti i to ne samo za PDV, gorivo leti u nebo što će opet vući sve ostalo za sobom, evo Slobodna piše o novim porezima na nekretnine, struja, plin (došao mi jako čudan obračun – izulo me iz čizama), itd., itd,.

Nezaposlenost raste, nelikvidnost raste, firme propadaju, pitanje dana-tjedna je kada će nas baciti u junk rating.

U takvim okolnostima ja bi ipak dio keša držao u dionicama firmi za koje procjenjujem da će izdržati jer neće baš sve stati. Ako sve stane onda niti keš više nije bitan. Mora se naći model kako da keš generira novi keš i ne treba biti pohlepan. Tko uspije kompenzirati inflaciju i nove poreze može reći da je uspio. Burza će kompenzirati inflatorni dio. Trenutno je previše pesimizma i apatije tako da smatram da je upravo sada vrijeme za uzimanje laganih pozicija. Isto tako smatram da će burze u svijetu ići lagano gore jer će ih povlačiti US market koji uz manje korekcije vjerojatno neće padati do izbora u US. To bi moglo povući i nas do jedno 2200-2300. Na ovim razinama tržišta daleko je veća šansa za kakav-takav profit nego gubitak a ne treba zaboraviti da bez obzira na statičnost indexa mi prema svijetu postajemo sve jeftiniji pa još kada nas krknu na junk doći će netko pa za šaku para kupiti ono što smatra da vrijedi. Osobno, taj dio želim dočekati u kakvim takvim pozicijama.