Hrvatska ima ogroman suficit proracuna pa vlada jednostavno ne zna sto bi s novcima. Jedna od ideja je da kupuju propale firme i oprastaju im dugove. To ce sigurno ohrabriti i sve druge da placaju doprinose i racune na vrijeme.

Sve u svemu genijalna ideja, a i pomogne se prijateljima u nevolji.
[/quote]

Twixer pretpostavimo da u nekom imaginarnom svijetu RH ostvaruje/ima ima suficit proračuna i VTB – na sto bi se sve utrosili novčani glasovi?

Razmišljanje me interesira.

Srdačan pozdrav

Hrvatska ima ogroman suficit proracuna pa vlada jednostavno ne zna sto bi s novcima. Jedna od ideja je da kupuju propale firme i oprastaju im dugove. To ce sigurno ohrabriti i sve druge da placaju doprinose i racune na vrijeme.

Sve u svemu genijalna ideja, a i pomogne se prijateljima u nevolji.
[/quote]

Twixer pretpostavimo da u nekom imaginarnom svijetu RH ostvaruje/ima ima suficit proračuna i VTB – na sto bi se sve utrosili novčani glasovi?

Razmišljanje me interesira.

Srdačan pozdrav
[/quote]

Najpostenije bi bilo koristiti suficit da se otplati dug.

Medutim vjerovatno bi se 80% prelilo u dzepove prijatelja i obitelji, a sa 20% bi se kupio narod da okrene glavu i tolerira kradju ovih 80%.

Koliki je dug opće države prema najnovijim podacima? Mislim ako znas podatak cisto radi interesa.

Tu se slažem – kao najbolji primjer uzmimo Finsku : http://articles.cnn.com/2009-10-15/tech/finland.internet.rights_1_internet-access-fast-internet-megabit?_s=PM:TECH

A ulaganje u podizanje kvalitete obrazovanja? Mislim jel to teoretski moguće bez demagogije i preljevanje iz šupljeg u prazno?

Zdravstvo?

Srdačan pozdrav

Hrvatska ima ogroman suficit proracuna pa vlada jednostavno ne zna sto bi s novcima. Jedna od ideja je da kupuju propale firme i oprastaju im dugove. To ce sigurno ohrabriti i sve druge da placaju doprinose i racune na vrijeme.

Sve u svemu genijalna ideja, a i pomogne se prijateljima u nevolji.
[/quote]

Twixer pretpostavimo da u nekom imaginarnom svijetu RH ostvaruje/ima ima suficit proračuna i VTB – na sto bi se sve utrosili novčani glasovi?

Razmišljanje me interesira.

Srdačan pozdrav
[/quote]

Najpostenije bi bilo koristiti suficit da se otplati dug.

Medutim vjerovatno bi se 80% prelilo u dzepove prijatelja i obitelji, a sa 20% bi se kupio narod da okrene glavu i tolerira kradju ovih 80%.
[/quote]

Najzalosnije nema opcije da se većina sredstva iz potencijalnog suficita kontroliraju na način na koji se kontoliraju krediti banaka građanima. Trebat će proći nekoliko generacija kako bi se sam sustav vrijednosti promijenio – jer RH je sustav plemena, objedinjen na povjesnoj i interesnoj osnovi.

Srdačan pozdrav

Dug je malo manje od 60%, spustio bih ga na 50% i zacementirao. Novi dug može bit samo za investicije, ne troškove.
Internet u USA diže BDP svake godine oko 0,5% i taj rast ubrzava. USA je pravilnog oblika i jeftine energije, znači u našoj kifli skupe energije bi taj doprinos mogao bit i duplo veći.

Ovo su kratkoročna rješenja, za obrazovanje treba 20 godina da se reformira, a zdravstvo nam je ok ako se usporedi s ostalim sektorima.

Klasifikacija inv. prema brzini povrata kapitala (njezinoj stopi) i trošku amortizacije same inv., to da. Za obrazovanje postoji jedno kratkoročno rješenje, ali ono bi prije svega razljutilo ljude koji rade u njemu. Naime nije stvar vremenkse prilagodbe nego sustava selekcije i htijenje privatnog sektora za određenom strukom. Tu bi privatan sektor mogao imati win-win situaciju – naravno vodeći se ne samo za politikom dobivanja mladog, kompletnog i kompetentnog čovjeka, već (za) politikom implementiranja gospodarske sfere na znanstveno područje. Praksa i teorija jedan od izlaza, ali kao obvezatnog programa.

U zdravstvu bi se još mnogo toga moglo promijeniti, ali slažem se još je ok sektor naspram ostalih.

Po mom misljenju ni zdravstvo ni skolstvo se ne mogu razvijati ako nemaju konkurencije. Prema tome ulaganje bi trebalo prije svega biti u smislu da se poveca konkurencija. Drzava moze dati tax credit nekome ko placa zdravstvene usluge ili nekome ko posalje dijete na skolovanje vani ili u privatnu skolu. Samo konkurencija moze prisiliti drzavne institucije da poprave kvalitet usuge.

U Hrvatskoj je konkurencija drzavnim fakultetima gotovo nikakva jer ih drzava masivno subvencionira. Zbog toga i propadajaju a s njihovim propadanjem pada kvalitet radne snage i razina produktivnosti. Takva neproduktivna radna snaga nije zanimljiva realnom sektoru pa se drzava mora iznova zaduziti kako bi ih "smjestila" po raznim zupanijama, opcinama, agencijama i sl.

U Hrvatskoj postoji rasirena zabluda da ce zemlja prosperirati ako obezbjedi "besplatno" (ne postoji besplatno skolovanje, postoji subvencionirano) fakultetsko obrazovanje svima. Istina je da ce zemlja prosperirati ako uspije obezbijediti kvalitetno obrazovanje za sto veci broj ljudi.

Hrvatska je do sada imala jako puno reformi skolstva i niti jedna nije dala razultata. Reforme su propale jer se nisu promjenili ljudi koji rade u skolstvu. A oni se nece promjeniti prije nego ih konkurencija natjera na to.

U zdravstvu nisam nikada radio, pa mislim da nisam kvalificiran komentirati ulaganja u taj sektor. Izuzev sto mislim da drzava treba dati tax credit onima koji placaju zdravstvene usluge.

Jos uvijek nista od objave
[/quote]
nisi je skužio….

Po mom misljenju ni zdravstvo ni skolstvo se ne mogu razvijati ako nemaju konkurencije. Prema tome ulaganje bi trebalo prije svega biti u smislu da se poveca konkurencija. Drzava moze dati tax credit nekome ko placa zdravstvene usluge ili nekome ko posalje dijete na skolovanje vani ili u privatnu skolu. Samo konkurencija moze prisiliti drzavne institucije da poprave kvalitet usuge.

U Hrvatskoj je konkurencija drzavnim fakultetima gotovo nikakva jer ih drzava masivno subvencionira. Zbog toga i propadajaju a s njihovim propadanjem pada kvalitet radne snage i razina produktivnosti. Takva neproduktivna radna snaga nije zanimljiva realnom sektoru pa se drzava mora iznova zaduziti kako bi ih "smjestila" po raznim zupanijama, opcinama, agencijama i sl.

U Hrvatskoj postoji rasirena zabluda da ce zemlja prosperirati ako obezbjedi "besplatno" (ne postoji besplatno skolovanje, postoji subvencionirano) fakultetsko obrazovanje svima. Istina je da ce zemlja prosperirati ako uspije obezbijediti kvalitetno obrazovanje za sto veci broj ljudi.

Hrvatska je do sada imala jako puno reformi skolstva i niti jedna nije dala razultata. Reforme su propale jer se nisu promjenili ljudi koji rade u skolstvu. A oni se nece promjeniti prije nego ih konkurencija natjera na to.

U zdravstvu nisam nikada radio, pa mislim da nisam kvalificiran komentirati ulaganja u taj sektor. Izuzev sto mislim da drzava treba dati tax credit onima koji placaju zdravstvene usluge.
[/quote]

U RH nikakva reforma nije dala nekog rezultata osim onog najzalosnijeg – da Hrvati nisu u mogućnosti napraviti, provesti i dobiti pozitivan rezultat od reforme/i. Jedini rezultat je taj da se reforme bilokojeg sektora skupo plaćaju teško zarađenim novcima ljudi koji žive u RH.

Obrazovanje je zadnja rupa na svirali, ali kao takvo me niti ne čudi. Privatno obrazovanje kod nas daleko od onoga sto se smatra kvalitetnim privatnim obrazovanjem u zemljama moderne demokracije.

Uostalom obrazovanje i sam proces je svojstven htijenju pojedinca da napreduje, a ne da pluta na površini bespuća sustava. Uvođenje "vaučera" u ovaj sustav ne bi imao nikakav pozitivan efekt, jer se kvalitetom tog istog obrazovanja na kraju procesa dobiva jednak rezultat.

U biti krivi potezi i krivi ljudi u sutavu dolaze na naplatu savke godine – možda je kamata (o)padajuća, ali dug je dug i kao takav je loš. Bitni su ljudi u sustavu, a ne sam sustav; jer ti možeš psa naučit da laje, ali ne da priča. To je tako – Grčka je dobar primjer kuda anarhija u sustavu vodi.

Problem hrvatskog obrazovanja je da je samo sebi svrha.
Glavni cilj svih reformi je povećati broj visoko obrazovanih, bez obzira šta će oni radit, umjesto stvorit konkurentno tržište rada i razvijeno društvo.

Imamo već sad inflaciju visoko obrazovanih koji pojma o svojoj struci nemaju, skoro kao odlikaša u osnovnoj školi koji onda prolaze s 3 u gimnaziji. 90% odlikaša (5.0) nije znalo formulu fotosinteze u 1. srednje, isto tako 90% moje generacije na efzg nije znalo izračunat EBITDA kad su već imali diplome.

Sadašnja situacija jednaka je tadašnjoj – nema promjene [wink]