– ovo na burzi je kockanje na sigurno.
– evo prije mjesec i po sam išla u velike kupnje, to je tada bilo rizično, a meni se je činilo i više nego sigurno, i na svemu sam dobro zaradila.

– isto tako i taj ADPL.
– tu je išao ESOP u visini 4%.
– na taj ESOP je išla i neka kamata, mislim cca 6%, ipak su oni kupovali dionice po 120kn.
– danas vi imate diskont od 20% .
– sada bi tu išla nekakva moja oklada tipa kako će tu ići dividenda u visini kta na taj ESOP.
– to ne mora biti tako, ali bi mi logično bilo da bude.

– I love this game.
Pozdrav !

Nema pameti, a ne kupnje.

Netko izlazi jer mora,treba mu za skijanje.A skupo će ga to koštati to sanjkanje.
Danas gricnuo jadnih 100 kom.Meni 50% dosta.

[/quote]

još malo i s tim biserima trgovat ćeš samo na buvljaku, ne na burzi [bye]
[/quote]

Sada je promet na buvljaku veći nego u većini nelikvidša.Jer kriteriji i nisu baš veliki.
jedna transakcija prosječno dnevno,bez obveznog prometa
Pa to napravi svaka baba na buvljaku.Tko je za to kriv.Organizator,na ćelu sa nesposobnom državom,kao i socijalistički kadrovi u upravama dioničarskim društvinma.
Zamislite gotovo cjelokupna vlada kukuriku koalicije nema ni jednu diuonicu.Čačič je crna ovca.Pa to je strašno .
I oni bi nas trebali izvući iz krize.Teško,vrlo teško.

Krivo.Kada počmu raditi/trgovati/ biti će
dobitaka i velikih prometa.Samo strpljenja.

‘Dioničari, sada je najbolje vrijeme da prodate gubitnike iz svog portfelja’

Tom Lloyd, analitičar koji piše za MarketWatch, kaže kako je ovo doba godine kada ulagači trebaju "prodati gubitnike" i iskoristiti sredstva za kupnju "dobitnika" u 2012.

"Zvuči lako, ali svi znaju koliko je teško slijediti ovakav savjet", kaže Lloyd, dodajući kako je "bolno priznati pogreške" i prodati one "obećavajuće" dionice koji ubijaju nečiji portfelj.
Još teži i bolniji od toga je izazov pronalska dionica koje će imati dobru izvedbu u nadolazećim godinama.

U svojoj analizi Lloyd se obraća američkim ulagačima, no neki od ovih savjeta možda će biti od koristi i domaćim ulagačima na ZSE.
Američkim ulagačima Lloyd preporučuje da kao orijentir uzmu dionice Dow Jonesa 30 i prate efekte najznačajnijih industrijskih poduzeća.
Ovaj je indeks za američke ulagače najbolji kako bi odredili disciplinu kupovanja i prodaje, piše Lloyd.

Smjernice tražiti u dividendama

Dodaje kako će 2012. biti dobra godina za tvrtke koje isplaćuju dividendu, "a Dow 30 je pun ovih prekrasnih, blue chip dionica koje isplaćuju lijepe dividende", poručuje Lloyd.
Cilj je izabrati pobjednike, one koji će imati iznadprosječnu izvedbu iduće godine, kaže.

No, prije nego izaberu pobjednke, ulagači trebaju napraviti fundamentalnu analizu koji svaki menadžer portfelja radi prije kupovanja dionice.
"To ste vjerojatno učinili i za sve ‘gubitnike’ koje sada morate prodati", kaže Lloyd pa domeće kako svaki menadžer, temeljnoj analizi natoč, u svom portfelju ima gubitnika.
A što učiniti kada u portfelju imate gubitnika? "Jednostavno ga prodajte i krenite dalje", kratak je Lloyd. Cilj igre je imati više dobitnika nego gubitnika te dobru prodajnu disciplinu, objašnjava.
"Na vrijeme prepoznajte dionicu koja je podbacila i prodajte ju.
Za to je dobra tehnička analiza", poručuje.
(pd)

AGROKOR – SISAK

Sit gladnome nevjeruje !

Dokle Agrokor za kupnju Mercatora osim duple cijene ( oko milijardu Eura ) od realne koju nudi nudi i milijun pogodnosti ; sigurna radna mjesta, iste ili veće plaće i najvažnije otkup proizvoda od slovenskih seljaka .

Za razliku od sretnih Slovenaca u RH ima najveću participaciju u uvozu sirove i gotove hrane, a koja broji oko 10.000.000.000,00 Kuna na godinu. Da bude još bolje osim što uvozi toliko hrane pokupi i gotovo sam novac iz potpora RH, valjda za nagradu što uvozi.

Sada zamislite koliko bi RH seljaku bilo bolje bez Agrokora, kada bi samo pola ili 5 milijardi Kuna bilo usmjereno u proizvodnju hrane u Slavoniji umjesto uvoza koliko bi to za RH i sve nas skupa bilo korisnije ?

Znači SISAK bez posla, ali barem ćemo jesti Slovensku hranu na Slavanskom stolu.

Ali naš čovjek je zeznut čovjek.

Godinama su se u poljoprivredi davali poticaji tj povrat na kapitalna ulaganja u poljoprivredi.

Konkretno – uložiš 300 000 hrk u opremu za uzgoj vinove loze i tražiš povrat tog ulaganja.
Bilo je odvojeno par milijardi kuna.
Naravno, ljudi su radili čuda da bi dobili novac.
Jedna obitelj(iz medija znam) je međusobno registrirala više OPG-ova i međusobno si prodavala opremu i temeljem računa tražila povrat. Kasnije je utvrđena malverzacija.

Slažem se s tobom ali imaj na umu da je Hrvat vrlo kratkoročno ograničena osoba. Dakle gleda se quick draw, sada cash, potrošnja i ugoda. To se uostalom vidi i na burzi.
(mislim da imamo potencijala ali uz orave instalirane vrijednosti + kvalitetan nadzor i kontrolu).
Fali nam long term view.

LP.

Ovo se odnosi na zemlje u kojima se kapitalna dobit i dividende oporezuju.

Recimo ako ja zaradujem $2000 na dionici A i gubim $2000 dionica na dionici B. Ako ih prodam obje platiti cu $0 poreza na kpitalnu dobit, a da prodam samo dionicu A platio bih recimo $500 poreza. Nakon Bozica mogu opet kupiti dionicu A po slicnoj cijeni, ali sada vise nemam dobit na njoj niti obvezu placanja poreza.

Ovisi ko bi dosao umjesto Agrokora. Ako bi Agrokor zamjenilo nekoliko manjih firmi, onda bi trziste bilo manje konsolidirano pa bi marza seljacima rasla. Ako bi na mjesto Agrokora dosla tvrtka sa jednakim trzisnim udjelom nista se ne bi promjenilo za seljake.

Mislim Agrokor i nije tako velika tvrtka u Europskim razmjerima. Seljaci trebaju naci nacina da prosire trziste van Hrvatske i da proizvode stvar sa dodatnom vrijednoscu.

Ovisi ko bi dosao umjesto Agrokora. Ako bi Agrokor zamjenilo nekoliko manjih firmi, onda bi trziste bilo manje konsolidirano pa bi marza seljacima rasla. Ako bi na mjesto Agrokora dosla tvrtka sa jednakim trzisnim udjelom nista se ne bi promjenilo za seljake.

Mislim Agrokor i nije tako velika tvrtka u Europskim razmjerima. Seljaci trebaju naci nacina da prosire trziste van Hrvatske i da proizvode stvar sa dodatnom vrijednoscu.
[/quote]
Agrokorov Mcap je 10% hrvatskog BDP-a, Mercator je 6% slovenskog, a Walmart 3% američkog.
Scenariji iz snova bi bila prodaja Konzuma i usmjeravanje tog kapitala u proizvođače, posebno Belje i pikove.

Ovisi ko bi dosao umjesto Agrokora. Ako bi Agrokor zamjenilo nekoliko manjih firmi, onda bi trziste bilo manje konsolidirano pa bi marza seljacima rasla. Ako bi na mjesto Agrokora dosla tvrtka sa jednakim trzisnim udjelom nista se ne bi promjenilo za seljake.

Mislim Agrokor i nije tako velika tvrtka u Europskim razmjerima. Seljaci trebaju naci nacina da prosire trziste van Hrvatske i da proizvode stvar sa dodatnom vrijednoscu.
[/quote]

Mislis li da su seljaci sposobni za takvu promjenu?

a kome da lopina proda svoje bisere kad kupnja ne postoji?!? [lol]

Ovisi ko bi dosao umjesto Agrokora. Ako bi Agrokor zamjenilo nekoliko manjih firmi, onda bi trziste bilo manje konsolidirano pa bi marza seljacima rasla. Ako bi na mjesto Agrokora dosla tvrtka sa jednakim trzisnim udjelom nista se ne bi promjenilo za seljake.

Mislim Agrokor i nije tako velika tvrtka u Europskim razmjerima. Seljaci trebaju naci nacina da prosire trziste van Hrvatske i da proizvode stvar sa dodatnom vrijednoscu.
[/quote]

Mislis li da su seljaci sposobni za takvu promjenu?
[/quote]

Kao i u svim drugim djelatnostima, neki jesu, a neki nisu.

Ovisi ko bi dosao umjesto Agrokora. Ako bi Agrokor zamjenilo nekoliko manjih firmi, onda bi trziste bilo manje konsolidirano pa bi marza seljacima rasla. Ako bi na mjesto Agrokora dosla tvrtka sa jednakim trzisnim udjelom nista se ne bi promjenilo za seljake.

Mislim Agrokor i nije tako velika tvrtka u Europskim razmjerima. Seljaci trebaju naci nacina da prosire trziste van Hrvatske i da proizvode stvar sa dodatnom vrijednoscu.
[/quote]
Agrokorov Mcap je 10% hrvatskog BDP-a, Mercator je 6% slovenskog, a Walmart 3% američkog.
Scenariji iz snova bi bila prodaja Konzuma i usmjeravanje tog kapitala u proizvođače, posebno Belje i pikove.
[/quote]

To bi im bio i najpametniji scenarij. Konzum operira na trzistima gdje se broj stanovnika smanjuje i kupovna moc rapidno opada. Na trzistima koja u najboljem slucaju imaju vrlo ogranicen potencijal. Cijena koju Todoric nudi za Merkator i uvjeti koje prihvata govore da Konzum ima ogromnih problema sa sirenjem na nova trzista. S druge strane Belje i pikovi se mogu siriti puno brze i lakse globalno.