Kupis sve te dionice izuzev INGR i DLKV u jednakim omjerima kakve su u indexnom fondu [smiley]

Koliko ja vidim INA je jos uvijek u fondu, a nije u indexu. Dakle cim se fond otkljuca morat ce prodati INA-u. Ako budu morali prodavati na burzi puno ce izgubiti.

Upravo ovako nesto ja planiram s djelom portfelja i savjetujem to svima koji me pitaju za savjet da naprave s sto vecim djelom portfelja ako nisu potpuno sigurni…Puno knjiga o investiranju govori o tome kako ni profesinalni fond manageri nemogu biti bolji od običnog indeksnog fonda tako da mislim da bi se mali slabije educirani ulagac s prinosom jednakim indeksu mogao bez problema zadvoljiti.

No ja sam samo obican covjek i nikakav financijski savjetnik stoga se moji postovi nemogu uzimati kao preporuka na kupnju/prodaju dionica

– evo što sam vam pisala prije točno tjedan dana.
– tada sam kupila desetak raznoraznih dionica.
– a danas je sve to u plusu 5-20%.

– nije to bilo baš 100% sigurno, ali sklona sam riziku i kockanju.
– upravo zbog toga sam i najuspješnija na ovoj burzi.

– I love this game.
Pozdrav !

na ovoj burzi ako koristiš prave strategije kockanja, nemaš rizika. Rizik prijeti od nasilnog navlačenja,
ako to ne uspijeva, slijedi elektronska pljačka.

– nekima su moje analize naivne i jako opasne.
– ali su sasvim o.k. kada isti kritičar na dionici zaradi 100%.

– nekima su i analize gospona xy također naivne i jako opasne.
– ali je činjenica kako ja i gospon xy zajedno imam 10 puta više love nego 2.000 investitora na Abakus brokerima.

– I love this game.
Pozdrav !

– nekima su moje analize naivne i jako opasne.
– ali su sasvim o.k. kada isti kritičar na dionici zaradi 100%.

– nekima su i analize gospona xy također naivne i jako opasne.
– ali je činjenica kako ja i gospon xy zajedno imam 10 puta više love nego 2.000 investitora na Abakus brokerima.

– I love this game.
Pozdrav !

[/quote]

Ja mislim da je opasno i naivno ulagati u neku dionicu samo zbog toga jer je yield veci od kamate na orocenu stednju. Nitko na svijetu ne poredi dividendu sa orocenom stednjom jer oni koji orocavaju stednju vrlo rijetko ulazu na burzi. Yield se usporeduje sa yieldom na obveznice zemlje u kojoj je firma izlistana jer veliki institucionalni investitori ulazu u obveznice.

Za mene su rizici na KODT-u preveliki da bi ja stavio novce tamo. Nadam se da ti rizici nece realizirati i da ces ti uspjeti utopiti dionice po znatno visim cijenama nego sto su trenutne.

Rizici koje ja vidim:

1) Firma ima samo jedan proizvod, transformator, i nema nikakve naznake da bi mogla razviti ista drugo. Profitabilnost ovisi iskljucivo o odnosu ponude i potraznje za transformatorima. Jednog dana kada ponuda premasi potraznju firma ce biti u ozbiljnim problemima jer nema nikakvog nacina da se zastiti niti ima druge proizvode koji bi diverzificirali rizik.

2) Tehnologija transformatora je iz 1885-e godine. Prag ulaska novih igraca u ovaj bussines je vrlo nizak. Sto ce reci cijena proizvoda ne moze nikada rasti znacajno, niti profit margin moze rasti znacajno. Ako poraste potraznja, ponuda ce se povecati u vrlo kratkom vremenu.

3) Dva pozitivna trenda su podupirala povecanu potraznju za transformatorima u proteklom periodu. Jedan ce vjerojatno ostati nepromjenjen u blizoj buducnosti, drugi je vrlo upitan. Prvi trend je izgradnja energetske infrastrukture u nerazvijenim zemljama i ja mislim da usprkos krizi taj trend nastavlja podupirati potraznju. Drugi trend je prikljucivanje obnovljivih izvora energije na mrezu. Obnovljivi izvori energije ovise o proracunskim subvencijama i to posebno o proracunskim subvencijama europskih zemalja. Recimo Talijanski proracun je subvencionirao samo solarnu energiju sa 7 milijardi eura godisnje. Ja mislim da ce se iznosi za subvencije znatno zmanjiti.

4) KODT daje dividendu od 5.5%, medutim on je izlistan u Hrvatskoj. Sto ce reci da je yield 2% manji nego prinos na drzavne obveznice. Fondovi nemaju nikakvog razloga da investiraju u nelikvidnu dionicu sa prinosom 2% ispod drzavne obveznice. Ako prinos na Hrvatske obveznice padne na 3% onda ce ovo biti atraktivna dionica. Medutim, da bi se to desilo drzavne investicije bi treable biti masivno rezane sto je lose za KODT.

Sve receno ovo je nelikvidna dionica na vrlo plitkom trzistu i bez problema se moze napucati na 3000 ako netko sa 20 milijuna kuna odluci tako. Ali ja ne mogu znati da li ce se to desiti.

Replika na Twixerove argumente:

1 i 2) Fokusiranost na tržišnu nišu ima mana i prednosti. Ne mogu se sjetiti boljeg primjera od njemačkih Mittelstand firmi:

http://www.economist.com/node/17572160

Radi se o malim i srednje velikim operativno izvrsnim tvrtkama koje proizvode usko specijalizirane proizvode, čija tehnologija često vuče korijene iz 19. stoljeća. Veliki dio tih tvrtki postoji više od pola stoljeća, dakle opstale su u dobrim i lošim fazama poslovnih ciklusa i kumulativno generirale izvrsne investicijske povrate svojim vlasnicima.

Činjenica je da su barijere ulasku na tržište transformatora niske i konkurencija velika, ali isto tako postoji diferencijacija izvrsnih i marginalnih proizvođača na sljedećim poljima: kvaliteta proizvoda (tehničke karakteristike kao što su nivo gubitaka pri pretvorbi, razina buke, očekivani vijek upotrebe), tehnološko-troškovne prednosti (upotreba manje sirovina za proizvod istih karakteristika), reference (pandan brandu kod potrošačkih proizvoda), korisnička podrška i održavanje. Transformatori također evoluiraju (i automobil je tehnologija 19. stoljeća, zar ne?), pa postoje novi segmenti u koje se marginalni proizvođači ne upuštaju. Primjer su HVDC energetski transformatori.

Ovo je sve školski recept za dugoročni uspjeh na visokokonkurentnom tržištu. Izvrsna firma može imati dobre marže dok marginalna konkurencija radi na pragu profitabilnosti ili s gubitkom. KODT posjeduje operativnu izvrsnost.

3) Osim izgradnje energetske infrastrukture u zemljama u razvoju, vrlo je bitna nužnost obnove elektrodistributivne mreže u razvijenim zemljama (Europa i SAD), koja je dotrajala zbog manjka investicija u prošlih 30 godina. Obnovljivi izvori će se i dalje priključivati na mrežu. Poanta subvencija je da budu privremene dok nove tehnologije (OIE) ne postanu troškovno konkurentne starim (fosilna goriva, nuklearke). Tehnološki napredak i ekonomija obujma su već odradili dobar dio ovog posla, tako da su OIE i bez subvencija troškovno blizu fosilnim alternativama, pogotovo ako se uzme u obzir izvjesno naplaćivanje troška ispuštanja stakleničkih plinova (carbon tax i carbon permits).

4) Uspoređivanje dividendnog prinosa i prinosa državnih obveznica je primjenjivo za firme u zreloj fazi (cash-cow), a ne za growth firme. KODT može imati održiv div. yield od 20%. Ovisnost KODT-a o hrvatskom tržištu je ispod 20%, a i u slučaju drastičnog smanjenja HEP-ovih investicija, lako će nadomijestiti prihode inozemnim. Naime, trenutno usko grlo nisu narudžbe, nego kapaciteti proizvodnje koji su iskorišteni 90%+.

Na kraju, sve ovo gore je kvalitativna argumentacija koja mora biti popraćena kvantifikacijom. KODT je u usporedbi s marginalnom konkurencijom podcijenjen 2x, a u usporedbi s izvrsnim konkurentima 4-5x. Na temi KODT su neki kolege (vipy…) postali svoje valuacijske analize (income, peer).

@Kerempuh

To je kvalitetna prezentacija koja moze biti od koristi investitorima. Za razliku od Ivke koja bombardira forum sa 150 postova tipa "veci prinos od orocene stednje". Ona je stukla okromnu lovu u ovu dionicu prije nego sto je uopce znala sto je to transformator, cemu sluzi i od kako se proizvodi. To je opasno.

Ovisnost o hrvatskom trzistu je 18%, ali u problemima je citava Europa a ne samo Hrvatska. OIE jos uvijek znacajno ovise o proracunskim subvencijama, a tih novaca je svaki dan sve manje. Meni je tesko vjerovati da kreditna kriza nece imati znacajnijeg utjecaja na racimo Talijanske subvencije.

Njima su i prihodi i dobit pali u u odnosu na 9 mjeseci prosle godine (ne znam je li bilo jednokratnih stavki) to se tesko moze nazvati growth. Ja i dalje ne vidim da ce fondovi uci u ovo s obzirom na nelikvidnost i veci yield koji mogu dobiti na obveznicama. Mozda bi usli kada bi se umjesto dividende novac ulagao u ekspanziju i kada bi firma demostrirala sposobnost da znacajno povecava prodaju. Ako je istina to sto ti kazes da imaju visoko kvalitetan proizvod onda je steta za ovako malu tvrtku da ne usmjeri sav novac u ekspanziju.

Cijenu dionice ne odreduju samo fundamenti. RIM ima fantasticne fundamente, P/E = 3.5 pa je danas -9%. Ono sto znacajno odreduje cijenu je i risk premium odnoso rizici vezani za poslovanje tvrtke. Ja kada zbrojim fundamente i oduzmem sve rizike dobijem nesto sto je fairly valued, a ne podcijenjeno.

Jos jednom, vrlo kvalitetna i informativna prezentacija.

Koliki je rizik trenutno za KODT?Pa mislim da je dovoljno samo pogledati koliko imaju casha+rezervacije i MCP.
Drugo,uprava je po dosada prikazanom nedvojbeno sposobna,i u ovoj krizi rade vrlo dobro,prije krize su radili odlično.Kaplanu je cilj milijarda prihoda do 2015.Čovjek valjda zna što priča,ako i ne bude baš toliko zbog manjih investicija u energetiku opet će biti rast i dividenda!
Koliko se meni čini najviše se očekuje od Afrike,to je i dalje rastuće tržište,duplo se više ulaže od ovog razvijenog.
Čitam i da Kukuriku najavljuje velika ulaganja u distribuciju energije,istina ili ne nije važno,ja se ne bojim za firmu koja pobjeđuje na natječajima u Njemačkoj i Francuskoj,takvi će uvijek naći posla.

I još da dodam,visoki P/E u ovoj industriji(indijski konkurenti imaju prosjek oko 15)govori da tržište očekuje i dalje rast u ovom sektoru.

@Twixer

Growth je za mene prosječan rast (CAGR) prihoda u 10-godišnjem razdoblju po stopi većoj od 10% uz zadržavanje ili povećanje NPM. Unutar tih 10 godina bit će razdoblja volatilnosti, jačeg i slabijeg rasta, moguće i pada prihoda. Bitan je dugoročni trend.

Na temi KODT postao sam research report za jednog usporedivog, ali marginalnog indijskog proizvođača transformatora Voltamp Transformers. Na njihovom primjeru vidljivo je da su im prihodi padali u 2009. i 2010. godini (-15% i -3%), marže su u istom razdoblju padale još jače (EBITDA -27% i -37%), KODT je za to vrijeme povećavao prihode dinamikom blizu trenda, dok su marže stagnirale. Ova godina je bitno slabija od trenda, prihodi su blago pali, a marže su dosta pale. Bitno je imati na umu da u KODT-u peglaju dobit puneći stavku dugoročnih rezervacija nauštrb neto dobiti (zašto? o tome je bilo dosta rasprava), tako da je NPM umjetno smanjena (i bitno manje volatilna).

Sljedeće godine bit će dovršena investicija u visokonaponski laboratorij od 12 mln eur, što je više od trenutne knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine. To neće biti tek repliciranje postojećih kapaciteta, već će omogućiti proizvodnju transformatora koji se prodaju uz veće marže. Također su u razmatranju joint venture firme za proizvodnju jednostavnijih transformatora Nigeriji, Iranu. Vodstvo firme je pokazalo da su u pogledu ekspanzije konzervativni, ali dosadašnje investicije su se pokazale kao vrlo kvalitetni projekti uz povrat daleko veći od troška izvora financiranja.

@kerempuh
kako bi efektno intrepretirao sadržaj oglašenog traktata, molim te da identificiraš istaknute obrasce
prema kojima bi otkrio što se događa,što je uključeno i slijedom dizajnirane hijerahije manifestirao premise za kreiranje zaključka o stjecanju zadivljujuće dionice koju u kranjoj konzekvenci ne bi primio
niti gratis.