MOžda i nije pokazatelj ali je informacija.
http://www.bloomberg.com/news/2011-08-11/insiders-buying-stock-at-highest-rate-since-march-09-as-s-p-500-drops-18-.html
Gledao sam jučer ponašanje lokalnih tržišta Slovenije, Bugarske, Poljske i Rumunjske prije ulazak u EU. Godinu prije i sredinom zabilježili su značajan rast. Zanimljivo. Baš gledam – Crobex 10 firme ostvarile rast dobiti od 85 posto. To je nevjerovatno. Ne kažem da trebamo svi letjeti ali da vidim neki razlog ovih padova – ne vidim. Još je jučer objavljeno da će SP držati rejting Francuskoj i Njemačkoj AAA sigurno još neko vrijeme.
gledao si ponašanje lokalnih tržišta kao što navodiš SLO, BUG, RUM…da…a kad su ono to oni ušli u EU?…jesi malo progooglo kakvo je onda stanje bilo na tržištima kapitala i kakav je bio sentiment? nije bilo baš prevelikih nepoznanica…jel da?
i ja sam nekad točio benzin po 5 kn/litru….al u međuvremenu se dosta toga promijenilo…nafta je čak i jeftinija…a ja ga danas točim po cca 10 kn… [bye]
[/quote]
Ja čitam knjige večinom ne googlam toliko. Sentiment 2004 kada je Slovenija ušla? daj mi reci kakav je bio? Sve je cvalo ha? 5 kn litra goriva? Kolika je bila razlika u CPI košarici? A ok a 2007 kada su ušle Bugarska i Rumunjska već je bio loš osječaj u nekretninama u USA. Ja ti kažem da sam dobio informaciju o očekivanjima iz usta ljudi(jedne osobe) koja vodi fondove jedne naše velike banke. Kreditni rejting ide gore – investicije dolaze – kako na primarno tako i na sekundarno tržište – rast indexa. Mislim vrijeme će pokazati. Da ne govorim da ulazimo samostalno – stavlja još veći naglasak na nas.
TRENUTNO MI JE MEZITI HDEL, IGH, ATPL, LKPC i to je to.
MOžda i nije pokazatelj ali je informacija.
http://www.bloomberg.com/news/2011-08-11/insiders-buying-stock-at-highest-rate-since-march-09-as-s-p-500-drops-18-.html
Gledao sam jučer ponašanje lokalnih tržišta Slovenije, Bugarske, Poljske i Rumunjske prije ulazak u EU. Godinu prije i sredinom zabilježili su značajan rast. Zanimljivo. Baš gledam – Crobex 10 firme ostvarile rast dobiti od 85 posto. To je nevjerovatno. Ne kažem da trebamo svi letjeti ali da vidim neki razlog ovih padova – ne vidim. Još je jučer objavljeno da će SP držati rejting Francuskoj i Njemačkoj AAA sigurno još neko vrijeme.
gledao si ponašanje lokalnih tržišta kao što navodiš SLO, BUG, RUM…da…a kad su ono to oni ušli u EU?…jesi malo progooglo kakvo je onda stanje bilo na tržištima kapitala i kakav je bio sentiment? nije bilo baš prevelikih nepoznanica…jel da?
i ja sam nekad točio benzin po 5 kn/litru….al u međuvremenu se dosta toga promijenilo…nafta je čak i jeftinija…a ja ga danas točim po cca 10 kn… [bye]
[/quote]
Ja čitam knjige večinom ne googlam toliko. Sentiment 2004 kada je Slovenija ušla? daj mi reci kakav je bio? Sve je cvalo ha? 5 kn litra goriva? Kolika je bila razlika u CPI košarici? A ok a 2007 kada su ušle Bugarska i Rumunjska već je bio loš osječaj u nekretninama u USA. Ja ti kažem da sam dobio informaciju o očekivanjima iz usta ljudi(jedne osobe) koja vodi fondove jedne naše velike banke. Kreditni rejting ide gore – investicije dolaze – kako na primarno tako i na sekundarno tržište – rast indexa. Mislim vrijeme će pokazati. Da ne govorim da ulazimo samostalno – stavlja još veći naglasak na nas.
[/quote]
macane tacane…još si mlad, naučit ćeš…samo ti vjeruj ustima ljudi koji vode fondove i igraju fondovske igrice s nama malima…sigurno ćeš zaraditi…a pogotovo ako rade u "našoj" veilokj banci…
pogledaj si stopu nezaposlenost kod nas…ne znam na temelju čega će nam dignnut kreditni rejting?!imamo najgoru stopu nezaposlenosti u regiji…
a to dal ćemo još ući u EU i hoćemo li uopće imati u šta ući…i dal ćemo još ulazit samostalno, ostaje još da vidimo… [sealed]
MOžda i nije pokazatelj ali je informacija.
http://www.bloomberg.com/news/2011-08-11/insiders-buying-stock-at-highest-rate-since-march-09-as-s-p-500-drops-18-.html
Gledao sam jučer ponašanje lokalnih tržišta Slovenije, Bugarske, Poljske i Rumunjske prije ulazak u EU. Godinu prije i sredinom zabilježili su značajan rast. Zanimljivo. Baš gledam – Crobex 10 firme ostvarile rast dobiti od 85 posto. To je nevjerovatno. Ne kažem da trebamo svi letjeti ali da vidim neki razlog ovih padova – ne vidim. Još je jučer objavljeno da će SP držati rejting Francuskoj i Njemačkoj AAA sigurno još neko vrijeme.
gledao si ponašanje lokalnih tržišta kao što navodiš SLO, BUG, RUM…da…a kad su ono to oni ušli u EU?…jesi malo progooglo kakvo je onda stanje bilo na tržištima kapitala i kakav je bio sentiment? nije bilo baš prevelikih nepoznanica…jel da?
i ja sam nekad točio benzin po 5 kn/litru….al u međuvremenu se dosta toga promijenilo…nafta je čak i jeftinija…a ja ga danas točim po cca 10 kn… [bye]
[/quote]
Ja čitam knjige večinom ne googlam toliko. Sentiment 2004 kada je Slovenija ušla? daj mi reci kakav je bio? Sve je cvalo ha? 5 kn litra goriva? Kolika je bila razlika u CPI košarici? A ok a 2007 kada su ušle Bugarska i Rumunjska već je bio loš osječaj u nekretninama u USA. Ja ti kažem da sam dobio informaciju o očekivanjima iz usta ljudi(jedne osobe) koja vodi fondove jedne naše velike banke. Kreditni rejting ide gore – investicije dolaze – kako na primarno tako i na sekundarno tržište – rast indexa. Mislim vrijeme će pokazati. Da ne govorim da ulazimo samostalno – stavlja još veći naglasak na nas.
[/quote]
macane tacane…još si mlad, naučit ćeš…samo ti vjeruj ustima ljudi koji vode fondove i igraju fondovske igrice s nama malima…sigurno ćeš zaraditi…a pogotovo ako rade u "našoj" veilokj banci…
pogledaj si stopu nezaposlenost kod nas…ne znam na temelju čega će nam dignnut kreditni rejting?!imamo najgoru stopu nezaposlenosti u regiji…
a to dal ćemo još ući u EU i hoćemo li uopće imati u šta ući…i dal ćemo još ulazit samostalno, ostaje još da vidimo… [sealed]
[/quote]
Hahahah… stari mudri forumaš se javlja. Ne ne to mi je rečeno prijateljski jer se znamo – nije u novinama. Ali ok. Samo kažem. da ostavim novce na 10 godina gdje su sada imam osjećaj da bi bilo dobro. Joj. Takav je automatizam jer se ide u širu integraciju jačeg karaktera. A iskreno i sa ovog BBB statusa samo jedan je niže – sve i može samo prema gore ići. Opet ponavljam RAZLIKUJTE EU I EUROZONU.
Mali koeficijent P/E x P/BV ,što manji to bolji,pobjeđuje tržište.
Gledam ovo i mislim, Lopina ne bi trebao biti tu puno u krivu, mislim to je Graham, 22.5, klasik, dogma, ali nesto me kopka.. mali P/E, jos podcjenjeniji P/BV, pa to bila trenutno potcjenjena dionica niskoprofitabilne firme, dakle tu ima prostora za jednokratni skok do fer vrijednosti i to je to ili lastik na drugu stranu i u mjehur, a ja hocu potcjenjenu kravu muzaru sampionku u davanju mlijeka, skok do fer vrijednosti kad se dogodi, dogodi, ali i rast na temelju visoke profitabilnosti, i masnu dividendu i tako iz godine u godinu.
Onda sam provjerio svoju hipotezu na dionicama u crobeksu, trazeci parove niskog podjednakog P/E, a P/B dvostruko ili vise razlicit i dobio sam ocekivanu potvrdu za ovu herezu, veca cijena prema buku, proporcionalno veca ROE.
Pitanje (ne pitam lopinu, macetu, miami i slicno, to su neki drugi ulagacki planeti [smiley], vec value investore), il’ grijesim u logici, il’ sto nizi P/B nije dobar cak i kod niskog P/E?
Pobjednik dana.
– danas je to gospon Lopina,
– zlato je osvojio i više nego uvjerljivo s svojim BRIN-om koji mu je 90% portfelja.
– minus 17.53%.
– moje iskrene čestitke gospon Lopini za osvojeno zlato.
– isto zlato mu je neki dan na istoj dionici za dlaku izmaklo, samo je tada pad bio 24.5%.
– I love this game.
Pozdrav !
Prognoze.
– danas sam psihički bila spremna izgubiti jedan dobar auto na burzi.
– a desio se neočekivani obrat, danas sam zaradila jedan jeftiniji auto na burzi, što na porastu portfelja što od uplata dividendi.
– dividende knjižim onda kada lovu uplatim na brokerski.
– a i gospon Splićo mi se je na p.p. pohvalio kako je zaradio za jedan mali auto,
– ali onaj čisto mali, plastični, koji se prodaju na štandovima.
– I love this game.
Pozdrav !
Gledam ovo i mislim, Lopina ne bi trebao biti tu puno u krivu, mislim to je Graham, 22.5, klasik, dogma, ali nesto me kopka.. mali P/E, jos podcjenjeniji P/BV…..
gospon Drevil.
– to što vam piše gospon Lopina nema blage veze s nekim pametnim investiranjem.
– u redu je za tu formulu, ali moramo birati normalne dionice,
– a to svakao nisu one kojima je uprava nesposobna, u kojima se krade, gdje izlaze krivotvorena izvješća….
– a i ta Grahamova formula je za neke tipove industrije (firme) zastarjela.
– meni je puno važniji prinos, redovne dividende, fizički rast firme….
– I love this game.
Pozdrav !
Onda sam provjerio svoju hipotezu na dionicama u crobeksu, trazeci parove niskog podjednakog P/E, a P/B dvostruko ili vise razlicit i dobio sam ocekivanu potvrdu za ovu herezu, veca cijena prema buku, proporcionalno veca ROE.
Pitanje (ne pitam lopinu, macetu, miami i slicno, to su neki drugi ulagacki planeti [smiley], vec value investore), il’ grijesim u logici, il’ sto nizi P/B nije dobar cak i kod niskog P/E?
gospon Drevil.
– na dobrom ste putu dobrog investiranja.
– a sada pročitajte Malu knjigu koja pobjeđuje tržište.
– gospon Birtića dobro zahebavaju zbog te knjige,
– samo morate znati kako ta većina koja zahebava gospon Birtića zna sve o dionicama, nisam ni ja u toj knjizi pronašla nešto novo što nisam znala.
– ali mnogi žele od investiranja napraviti neku veliku nauku kako je tu glavna zarada u dnevnim kupnjama i prodajama, trejdanju.
– žele da većina investitora i dalje ostane financijski neobrazovana kako bi što više mogli zarađivati na burzi.
– a knjiga je stvarno dobra.
– evo kada sam tu knjigu pročitala ispalo je kako je većina mojih investicija investirana upravo po formuli te knjige.
– a vidite i sami kako sam puno zaradila na burzi, a to se može ako nećete praviti greške ili iste svesti na minimum.
– evo na ovoj temi bez greške za glavne investicije već preko 2 godine.
– I love this game.
Pozdrav !
Radi se o dvije fundamentalne škole: value vs. growth. Prema mom mišljenju oba pristupa su validna, dobri i izvrsni dugoročni investicijski rezultati mogu se postići na oba načina. Isto tako, poštivanje pravila određene fundamentalne škole ne garantira uspjeh. Najbolje osiguranje je iscrpna analiza svake potencijalne investicije.
Na forumu mojnovac postoji relevantna rasprava:
http://www.mojnovac.net/forumi/showthread.php?t=5742
Kratki case study:
Firme A i B trže se na istom P/E (recimo 10), firma A je na P/B 2, firma B je na P/B 0,5. Koje je bolje ulaganje?
Moj odgovor je da se na to pitanje ne može odgovoriti bez detaljne analize.
Firma A ima veći povrat na kapital (ROE = 20%) od firme B (ROE = 5%). Može li firma A reinvestirati dobit uz povrat jednak ili veći od 20%. Ako može (i to dugoročno), super, ta firma je vrlo vjerojatno bolje ulaganje jer će povećavati svoju intrizičnu vrijednost 20% godišnje. Radi se o geometrijskoj progresiji. Analogno tome firma B uz reinvestiranje u projekte koji zadržavaju stopu ROE konstantnom na 5% rasti će intrinzično 5% godišnje.
Ukoliko obje firme isplaćuju cijelu dobit u dividendu, što znači da nemaju povoljnih prilika za reinvestiranje, investitoru je svejedno koju je firmu kupio. Njegov povrat je fiksno 10% godišnje (nema rasta). Ukoliko reinvestira dividende na burzi, ceteris paribus, reinvestira ih uz povrat od 10% kupujući firmu A ili firmu B.
A sad uvedimo u ovaj jednostavan case neke nove podatke kojih nema u izvornom pitanju. Što ako je firma A do sada isplaćivala redovnu dividendu, a firma B gomilala keš na računu, a u osnovi se radi o identičnim biznisima. Recimo da firma B ima raspoloživog keša za 3*BV firme A, a ostatak bilance je kopija firme A, i generira jednak povrat na kapital (ex cash). U tom slučaju firma B je uvjetno bolje ulaganje. (Naravno, treba postaviti pitanje zašto se gomila taj keš, hoće li biti isplaćen dioničarima, je li problem u managementu?)
Nadalje, odmaknimo se još korak dalje od jednostavnosti osnovnog modela. Pretpostavimo da firme A i B nisu iz istog sektora. Neki sektori koriste više kapitala, neki manje. Uslužni sektori su manje kapitalno intenzivni od utility sektora, i posljedično na to malo kapitala koje koriste generiraju veći povrat. Tu je opet ključno pitanje: postoje li prilike za reinvestiranje dobiti po tim velikim stopama ili je firma dosegla plato poslovanja i sav profit vraća dioničarima.
Neki sektori (brodari, građevinari, rudari, autoindustrija) su više podložni oscilacijama tijekom poslovnih ciklusa od drugih. Kod ulaganja u ciklične firme potreban je poseban oprez. Potrebno je dobro proučiti kako se takva firma ponašala u prošlom nepovoljnom dijelu poslovnog ciklusa. Kad počnu puhati nepovoljni vjetrovi, vrlo često takve firme upadaju u near-death experience – primjer su naši građevinari. Ako prijeti bankrot, management će pristati na svašta samo da se firma održi. U takvim situacijama postojeći dioničari često budu razrijeđeni do boli.
Usko vezano uz održivost u lošim vremenima je i kvalitetna upotreba financijske poluge. Opet dajem primjer naših građevinara – ciklični biznisi koje je recesija zadesina na lijevoj nozi – u visokozaduženom stanju. Ciklični biznis i visoka zaduženost garantira probleme.
Dalo bi se u početni case uplesti priču o upotrebi financijske poluge, ali o tom neki drugi put.
Kad sam se već dotakao cikličara, prema receptu Petera Lyncha, pravo vrijeme za ulaganje u njih je na dnu ciklusa, vrijeme kad se trže na visokom P/E i niskom P/B. Umjetnost je prepoznati kvalitetnog cikličara, onog koji će donijeti izvrstan investicijski povrat u dobrom dijelu ciklusa i bez turbulencija prebroditi loše dijelove ciklusa.
Hvala Ivana,
evo zavrsio "Uspone i padove evolucije" pa se hvatam "Male knjige…" kombinacija za ovo ljeto: red globalne ekologije, red burzovne literature, red krimica [smiley]
/nastavak prošlog posta/
Na kraju jedan argumenat u korist ulaganja u jeftine (value) firme. Generalno govoreći, ispodprosječnoj firmi je lakše postati prosječna nego prosječnoj postati izvrsna firma. Recimo da jedna ispodprosječna firma ostvaruje neto profitnu maržu od 1%, a prosječna NPM sektora je 2%. Neka ta firma provede relativno bezbolnu racionalizaciju troškova i eto je na prosječnoj NPM 2%. Ovo dizanje marže rezultira skokom neto dobiti od 100%. Za primjere pogledaj recimo poslovanje Končara prije 5 godina do danas, ili još svježiji primjer Podravke. Ovakvo naizgled dramatično poboljšanje poslovanja vrlo vjerojatno će se snažno odraziti na burzovnu valuaciju firme, osobito ako je takva firma kupljena na zbilja niskim cijenama. U biti se nije dogodilo ništa izvanredno, već je primjenom standardnih poslovnih praksi firma prešla iz statusa loše u status prosječne.
Eto, opsežna i meni zanimljiva problematika. Moglo bi se raspredati unedogled. drevil, nadam se da si zadovoljan odgovorom.