Kakvu najbolju ponudu? Njima će Sanader pokloniti isto kao i gradu Hvaru. Nema gore stvari za odbiti ulagače nego da ti lokalne gazde koje ne ulože 1 knza 25% sole pamet i koče sve investicijske odluke.

@ posejdon
@ force
Oprostite, Končar sam zaboravio.
Na veliko se priča da je Brodarski institut povezao Vestas s hrvatskim tvrtkama.U veljaći Đuro očekuje potpis prvog ugovora s Vestasom i njemačkim Valenbornom za stupove i prijenosnike snage za 14 vjetrogeneratora snage 42MW za Vratarušu kod Senja.Investitor je istarska Valalta, Valenbornova podružnica u RH.Ako Đuro zadovolji kvalitetom i cijenom slijede ugovori za Vestas u trajanju od 10 godina.[smiley8]

Vidim, nema vam velikog kokošvođe da vas usmjeri šta da kupite. Pa mislite Končar, Đuro, Lola.
Šta imate da razmišljate. Kad neznanac dođe, on vam uvali par za kupnju, pa po kupnji.

O, pa to je super!
S ovim za Brodarski institut nisa bio upoznat, ali to bi bilo krasno.
Brine me jedino ovo što kaže kolega Umpahpah – da su njemci i ini već stavili svoju šapu na projekte.
Ali ako se Končar, Dalekovod, Đuro, Elka…. dobro pripreme i organiziraju za, možda, neki zajendički nastup, biti će kruha i za njih i za nas dioničare.
[smiley2]

da ponovimo:
Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 38/02) potiče na razvoj i primjenu obnovljivih izvora energije te razvoj i korištenje novih tehnologija za proizvodnju električne energije. Strateška, programska i planska opredjeljenja za korištenje vjetroelektrana rezultat su prvenstveno njihovog odnosa prema okolišu. Korištenje vjetroelektrana odražava se na poboljšanju kvalitete okoliša u globalnim okvirima i to prvenstveno u pogledu smanjenja emisije ugljičnog dioksida, smanjenja emisije onečišćujućih tvari i nastajanja otpada.

Hrvatska društva udružena u hrvatski energetski klaster (Dalekovod d.d., Ekonerg d.d., APZ d.d., Končar-Električni uređaji d.d., Končar-KET d.d., Montmontaža d.d., Lavčević d.d., Pomgrad d.d.), koje zastupa društvo EKO Energetski konzalting d.o.o. 10 000 Zagreb, Martićeva 8, ima namjeru, pod uvjetom da istraživanja potencijala vjetra opravdaju očekivanja investitora, na desetak kontinentalnih i priobalnih lokacija srednje i južne Dalmacije i susjedne Bosne i Hercegovine izgraditi vjetroelektrane ukupne snage oko 200 MW, u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske i susjedne države uz najveću moguću brigu o zaštiti okoliša.

dalje
Također, izgradnjom vjetroelektrana ispunjavaju se obveze koje Hrvatskoj predstoje kao državi kandidatu za članstvo u Europskoj uniji. Naime, sve zemlje članice Europske unije obvezale su se na povećanje udjela obnovljivih izvora u energetici. U nacrtu Odluke Vlade Republike Hrvatske o minimalnom udjelu obnovljivih izvora, predložen je udio obnovljivih izvora energije u ukupno utrošenoj energiji do 2010. godine, a koji iznosi 4,5%. Nacionalni interes izgradnje vjetroelektrana prepoznatljiv je i udruživanjem hrvatskih poduzeća u «cluster» koji će ulaganjem u vjetroelektrane činiti protutežu stranim tvrtkama koje su sve više zainteresirane za istovrsna ulaganja u Republici Hrvatskoj.

pa onda na kraju malo o mogućim ulaganjima:
Vukelić je bavarsko izaslanstvo upoznao s uvjetima ulaganja u Hrvatsku, a istaknuo je i kako je sve više investitora iz Bavarske spremno ulagati posebice u hrvatski energetski sektor.

Huber je najavio kako će Bavarska uskoro otvoriti svoj ured u Hrvatskoj, što je znak, kako je kazao, da je Hrvatska za investitore “gospodarska lokacija s budućnošću”.

Bavarsko gospodarstvo, istaknuo je, otvoreno je za daljnje jačanje suradnje, naglasivši potporu Bavarske ulasku Hrvatske u EU.

Ministri su najavili kako će na jesen iz Bavarske u Hrvatsku stići gospodarsko izaslanstvo zainteresirano za ulaganja u energetiku i zaštitu okoliša. Osim toga u Berlinu će se u studenom održati Hrvatsko – njemački gospodarski forum, a početkom iduće godine (2007) u Muenchenu bi se trebao održati i Dan Hrvatske na temu ulaganja u energetiku.

Činjenica je da sadašnja vlada dobro podržava te navedene tvrtke (poznata je veza HDZ i vrh končara), jer su se napokon sjetili da mogu i na pošten način zaraditi. [smiley2]
Stoga se ne brinem za plasman proizvoda naših firmi (jer opet je država veliki vlasnik končara). Čitao sam baš prije nekoliko dana da su uveli zakon koji daje više poticaja za struju proizvedenu od vjetroelektrana napravljenih u HR, nego za struju od stranih vjetroelektrana.

Evo i da to potkrijepim člankom iz business :

Tarifni sustav pomiče isplativost ulaganja

Jedan od poticaja za veći angažman hrvatskih tvrtki u gradnji vjetroelektrana jest tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koji ovih dana treba donijeti Ministarstvo gospodarstva. Tarifni sustav forsira domaću industriju, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo ulagača u obnovljive izvore koji u pravilu koriste stranu opremu. Oni najspornijom drže odredbu kojom ih država želi potaknuti na to da koriste opremu hrvatske proizvodnje: oni koji imaju 65-postotni i veći udjel domaće komponente u projektu dobit će puni iznos poticaja, oni koji koriste 60 posto domaće komponente mogu računati na 0,98 posto državnog poticaja, na 55 posto domaće komponente dolazi 0,96 posto državnih poticaja, a oni sa 50 posto hrvatskog udjela mogu računati na samo 0,93 posto iznosa poticaja. “To je važna odluka koju smo donijeli za budućnost. Grupacija obnovljivih izvora pri HGK željela je da se ne kažnjava developere koji koriste opremu iz inozemstva nego da ih se stimulira nekim bonusima. No, bonusi koje predlažu su takvi da ih nitko ne bi primjenjivao kad ionako može dobro zaraditi i ne trudeći se koristiti hrvatsku opremu”, kaže pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku Željko Tomšić. Potpuna isplativost ulaganja u vjetro- energiju zbog korekcijskog faktora za domaću komponentu s devet do 10 godina pomiče se na 13 godina. “Ne može se od developera očekivati da potiču proizvođače opreme, to je zadaća države. Želimo koristiti domaću proizvodnju u što većoj mjeri, no tražimo svjetski konkurentne cijene. U slučaju postojeće vjetroelektrane prelaskom na novi tarifni sustav prihodi bi se smanjili otprilike 18 posto, što bi dovelo do prolongiranja svih Enersysovih projekata vjetroelektrana“, kaže Željko Samardžić, direktor vjetroelektrane Trtar- Krtolin. Developeri prigovaraju i da su pri određivanju poticajnih cijena za električnu energiju iz vjetroelektrana uzimani zastarjeli parametri od prije dvije godine – vjetrogeneratori su u međuvremenu poskupjeli 30 posto, što u investicijskim troškovima znači porast 20 posto.

Ja bih samo dodao da se država napokon sjetila zaštiti domaćeg proizvođača
[smiley11]

U kakvoj mi krasnoj zemlji živimo! [smiley2]

kako je krenula ova zima trebati ćemo uskoro državne poticaje po proizvedenoj pahulji snijega

Izraelci su najbilji. Proizvode snijeg na +30.

I onda ga prodaju eskimima! [smiley1]