Možda ne piješ Unique ali zato znaš da se troši alkohol, to sve govori o tebi [smiley1]. Ako posluju pozitivno i još su povecali dobit zašto onda tvrdiš suprotno…. a ne znaš za sponzora Cro Dakar tima, te ako ne vjeruješ ima i drugih stranica… te ako te nešto interesira slobodno pitaj, krhko je znanje [smiley2] (tvoje[url=”http://www.dakar.com/2007/DAK/presentation/us/r3_6-les-partenaires.html”%5D)
http://www.dakar.com/2007/DAK/presentation/us/r3_6-les-partenaires.html%5B/url%5D

Molim te objasni mi zašto bi onda oni na svojim stranicama reklamirali tuđu licencu Stocka ako je više nemaju?

Hvala najljepša feki na elokvenciji i trudu. Žao mi je što nemam ni vremena a a ni dara da sve to na ovaj način objasnim.
A mislio sam i kako ljudi koji se smatraju da ” točno znaju koliko firma trenutno vrijedi” imaju realan pogled na situaciju i uvid u obje strane medalje a ne amaterski pregled i naturati vlastiti zaključak.
Ćelavi prijatelju bahat si dozlaboboga a ne činiš mi se baš stručan.
O.K. firma vjerotno vrijedi kolika joj je trenutna tržišna kapitlizacija, vjerovatno i više, ali ima tu i problema i to velikih. Prijatelji iz maloprodaj su vrlo kritični, čak posprdni oko tržišnog uspjeha unikve i uloga od oko 25 mil€ (provjeriti ja samo citiram) uloženih u istu.
Što se tiče štoka, izvor sam naveo – novi distributer, ime i prezime oprosti ti neću reći, a ti normalno ne možeš provjeriti tu informaciju jer nisi dovoljno sposoban za to.

http://www.kupujmo-hrvatsko.hr/izvor_vode/izvor_vode.htm
http://www.crodakarteam.hr/
Što te vrijeđa, što nemaš argumente a blatiš firmu sa velikom dobiti i velikim rezultetima što pokazuje FI

nema problema, inače nikad nisam bio ovoliko aktivan na forumu koliko danas, već sam počeo misliti kako su alles gut i feki jedna te ista osoba. Oboje ste pričali da ste čuli o novom distibuteru za štok, a niko neće da iznese dokaze, zašto bi se ja razbacivao svojim izračunima o vrijednosti firme kad se drugi i ovakvi pojavljuju na forumu pitam se za učinkovitost istog.

Da se ne bi previše bavili nagađanjima, evo cijelog intervjua objavljenog u Business-u u sijećnju o.g.:

U prvoj polovici veljače napokon bi trebala biti okončana Badelova akvizicija Eurobeva, bivše Lurine divizije pića, za koju su pregovori o kupnji trajali gotovo godinu dana.

“Mislim da je malo preuranjeno izlaziti s cijenom, s obzirom na to da smo zasad platili tek polovicu ukupnog iznosa. Bilo je predviđeno da se druga rata plati do kraja 2006. uz dva uvjeta. Prvi je da Zagrebačka banka prebaci kreditne obveze Eurobeva u iznosu od 70 milijuna kuna na Badel 1862. Drugi je da Lura pribavi suglasnost Pepsi Cole da ugovor o licencnoj proizvodnji, koji vrijedi do 31. prosinca 2009. godine, prebacuje na nas. Kako smo posao dogovarali u prosincu, zbog blagdana nismo uspjeli sve realizirati”, objašnjava Anto Perković, predsjednik Uprave Badela 1862. Perković je u Badelu od 1974. godine, danas je i vlasnik oko devet posto dionica tvrtke. Kaže da mu nije dosadilo biti u istoj tvrtki više od 30 godina. “Dosadilo bi mi da nema ovakva razvoja i dinamike”, kaže on. Perković je već neko vrijeme u misiji “Badel Badelu”, pokušava sve tvrtke koje su nekad bile u sklopu te grupacije vratiti natrag. Dio je te misije i akvizicija Eurobeva.
Može li se dogoditi da Pepsi Cola ne pristane na prebacivanje licencije Badelu?

– Ne može jer su oni malo više zainteresirani nego što smo mi to očekivali. Ne zaboravite da je Pepsi Cola prvi licencni ugovor potpisala s Badelom jer je Badel Bap tada bio u našem sastavu. Jako su zainteresirani za suradnju, ne zbog naše temeljne djelatnosti, nego zbog vode. Strateški razvoj velikih kompanija kao što su Pepsi i Coca Cola ide u smjeru po svaku cijenu zaustaviti pad prodaje gaziranih pića i istodobno doći do najprodavanijega proizvoda, a to je voda.

Platili ste pola Eurobeva, a druga je polovica preuzimanje 70 milijuna kuna kreditnih obveza te tvrtke. Znači li to da je cijena 140 milijuna kuna?

– Otprilike je tako.

Je li to skupo? Svojedobno ste mi rekli da nemate novca za Eurobev…

– Skupo je. Badel nema novca, no ta je tvornica vrijedna jer je na izuzetnoj lokaciji od 34 tisuće četvornih metara. To je i prepoznatljiv brend s Narom, Inkom, Voćkom i Pepsijem. Bez obzira na to što Pepsi na domaćem tržištu ne stoji dobro kao Coca Cola, situacija će se promijeniti kada uđemo u Europsku uniju, gdje te dvije multinacionalke ravnopravno drže tržište. Čak je Pepsi za nijansu bolji. Ovako smo sebi osigurali tržište ili nekoga tko će nas na to tržište lakše izvesti.

U bitci za Eurobev pobijedili ste Podravku. Navodno ste ponudili samo milijun kuna više, je li to točno?

– Ne, to nije točno. Ne znam kakve je pregovore Luka Rajić vodio s Podravkom. Tijekom naših pregovora s Lurinim pregovaračkim timom govorili smo o tome kolike su mogućnosti Badela, a ne Podravke. Otvoreno smo rekli što možemo i kanimo učiniti, jer nije tajna da želimo povratak starog Badela koji je bio najjači proizvođač jakih alkoholnih pića, vina i sokova u bivšoj državi.
Kako je bilo pregovarati s Lukom Rajićem?

– On je izuzetno čvrst pregovarač. No, ja sam 30 godina u biznisu i svi znaju da sam strpljiv, nikad ne žurim. Prodaja Lura pića dosta je dugo trajala i ostavila je posljedice.

U kakvom je stanju Eurobev danas?

– Prodaja je slabija u odnosu na plan 12 posto zbog dugih pregovora o prodaji i nagađanja o njoj. Jer, u svijetu je običaj, kada se objavi namjera prodaje, da se to mora brzo i učiniti, pogotovo u proizvodnji robe široke potrošnje.

Zašto je to tako dugo trajalo?

– Cijena je bila problem. Početna je bila otprilike 20 do 22 milijuna eura, plus kreditne obveze, što je enorman iznos. I to je odnijelo vrijeme i Podravki i nama. Da je prodan u roku mjesec dana, Eurobev bi ostvario zacrtani plan jer tamo, prema onome što sam uspio vidjeti, rade vrlo sposobni ljudi.

Kakvi su financijski pokazatelji Eurobeva?

– Procjena je da će pad prodaje ostaviti posljedice. D

i nastavak…

Kakvi su financijski pokazatelji Eurobeva?

– Procjena je da će pad prodaje ostaviti posljedice. Doznat ćemo kada vidimo troškovnu stranu.

Što ćete najprije učiniti u Eurobevu?

– Prvo ćemo snimiti stanje u tvrtki. Vidjet ćemo potom koje brendove treba modernizirati te koji bi bili novi proizvodi.

Koji je najveći potencijal Eurobeva?

– Njihova distribucija. Izuzetno su jaki jer imaju oko 75 vozila koji mogu ambulantno opskrbljivati sve ugostiteljske objekte. Ako tome dodate 35 vozila Bionature, te 25 u Badelu, imamo najmoćniju distribuciju u Hrvatskoj. I proizvodni program od 200 proizvoda. Zasigurno možemo sve promptno opskrbljivati, u tome je naša snaga.
Kako ćete rezati troškove u Eurobevu, hoćete li otpuštati ljude?

– Nećemo otpuštati ljude. Za nas nema viška ljudi, samo manjka programa. Još u Kalničkim vodama nismo iskoristili sve kapacitete.

Odakle vam novac za Eurobev?

– Za dio smo podigli kredit. Osim toga, Badel gradi novu tvornicu, a zemljište na Žitnjaku prodajemo. U ožujku potpisujemo ugovor s jednom izraelskom kompanijom koja će ga kupiti, inače grade prodajne centre.

Što je s Badelom Sesvete?

– Interesantni su nam kao brend jer želimo da “nestanu” ostali Badeli i da sve stavimo pod jednu tvrtku. No, trenutačno nemamo dovoljno novca za tu tvrtku, izuzev naših bivših brendova.

Zanima li vas Dalmacijavino?

– Vrlo smo zainteresirani za tu tvrtku. Mislim da su njihovi radnici i kooperanti zainteresirani za nas jer njegujemo malo dioničarstvo i ne otpuštamo radnike. Ne znam kako će se njihov slučaj rješavati s obzirom na dugove te tvrtke državi. Logično bi bilo da Dalmacijavino preuzmemo mi ili Kutjevo, ne vidim drugo rješenje. No, obvezno zajedno s radnicima i kooperantima, odnosno poljoprivrednim zadrugama.

Koliko ste dosad investirali u Kalničke vode?

– Točno 22 milijuna eura.

Kako posluje ta tvrtka?

– Zadovoljni smo, a najviše možemo zahvaliti jednoj strateškoj odluci, preuzimanju Bionature, odnosno prodaji vode u galonima od 19,8 litara, gdje smo praktički monopolist i držimo 70 posto tržišta. Bionaturu smo kupili lani u ožujku i prodali smo otad 16 milijuna litara vode Unique (izvorska voda koju proizvode Kalničke vode, op.a). Posrijedi je rast od 35 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada Bionatura nije bila u našem vlasništvu.
Koliki udjel imate u vodama ukupno?

– Imamo otprilike pet posto, što nije malo. Računamo da ćemo do 2009. biti drugi proizvođač, iza Jamnice.

Gledate li sa zavišću na apsolutno uspješnu Jamnicu koju je Badel prodao prije 15 godina?

– Kako ne bih zavidio? Mi smo je prodali 1992., no tada se nije pitalo mene. O tome su odlučivali drugi, i u kući i izvan kuće. Zamislite, Jamnica je prodana kada je imala proizvodnju od 104 milijuna litara godišnje, a danas ima najmanje 200 milijuna litara. Badel je stravično puno uložio u Jamnicu jer je tada dominantna voda bila Radenska, koja je bila pojam u bivšoj državi, pogotovo u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, dok je u Srbiji to bio Knjaz Miloš. No, Badel je tada bio jak, imali smo 2800 radnika, proizvodili smo 40 milijuna litara jakih alkoholnih pića, po 70 milijuna litara vina i bezalkoholnih pića, 10 milijuna litara octa… Onda je bilo novca za ulaganje u Jamnicu. Sretan sam što se Jamnici nije dogodilo ono što se dogodilo Badel Bapu i Badelu u Sesvetama, zbog čega sam nesretan i nastojim da ponovno uspostavimo veliki Badel.

Kako to da nitko nije vidio potencijal Jamnice?

– Ne postoji nitko u Badelu tko to nije vidio. Samo je pitanje što se to dogodilo i zašto je donesena odluka o prodaji Jamnice.

Tko je onda bio predsjednik Uprave i za koliko je prodana?

– Frane Matulić, Gojko Marušić… Ne znam za koliko je prodana. No, neprocjenjiva je njezina današnja vrijednost u odnosu na te godine. Badel je intenzivno ulagao u Jamnicu 25 godina i to nisu bila bilo kakva ulaganja. Da računate pola kune zarade po litri n

nadam se da će sve stati …

Da ironija bude veća, ne možete s Badelovim vodama ući na police Konzuma…

– Ne, ne možemo, ali se nadamo da ćemo uskoro ući. Mi smo strpljivi. Postoje neke naznake da ćemo uskoro ući u dva njihova centra u Zagrebu, na čemu bismo bili izuzetno zahvalni.

Zašto ne možete ući u Konzum?

– Nije samo razlog taj što imaju Jamnicu, nego vjerojatno treba vremena da neki brend zaživi i da se brže “okreće”, kao što je slučaj s našom vodom Unique i Kapljice. No, drugdje smo prisutni, a i potrošači će odlučivati što žele… No, nećemo ići glavom kroz zid.

U kakvim ste odnosima s Ivicom Todorićem?

– Odličnim. Ako ništa drugo, Ivica Todorić ima malu moralnu obvezu prema nama, s obzirom na to da je Jamnica nekad bila dio Badela.

Zašto bi imao moralnu obvezu? Govorimo o biznisu i poslovnoj logici.

– Slažem se i s tim…, ali ako ništa drugo, nema nikog tko ne zna da je ta Jamnica 25 godina bila dio Badela. No, znate što je važno reći kada su posrijedi trgovački lanci? Da u Hrvatskoj ima tri puta više polica nego što je potrebno i non-stop se ulaže u te lance. Da se razumijemo, govorim polica, a ne lanaca, a pogotovo ne nacionalnih lanaca koje Badel 1862 i ja podržavamo.

Proizvodite robne marke za Lidl. Koliko je vrijedan taj posao?

– Proizvodimo izvorsku vodu Unique i riječ je o poslu vrijednom četiri i pol milijuna kuna godišnje. No, naša orijentacija nije proizvodnja tuđih robnih marki i principijelno sam protiv toga, no pritišću nas obveze prema instaliranim kapacitetima. Onog trenutka kada uđemo u Konzum, povlačimo se iz proizvodnje robnih marki za Lidl.

Uprava Lidla tvrdi da Konzum ucjenjuje dobavljače koji rade s Lidlom te da ih izbacuju s polica? Ima li to veze s vašim stavom?

– Mogli biste tako reći i da Badel ucjenjuje svojim vinima jer imamo nekoliko prestižnih crnih vina koje nema nitko u zemlji, pa ih, naravno, koristimo za malo “pomoći” da provučemo s njima i one proizvode koji nemaju tu snagu. Tako radi vjerojatno i Konzum.

Kako komentirate slučaj Kutjevo-Lidl?

– Nisam taj koji bi to trebao komentirati, ali Badel sa svakim kupcem ima dogovoreno ispod koje cijene ne želi ići na policu.

Ali riječ je o akcijskoj prodaji, tvrde u Lidlu?

– Akcija se ne može dogovarati bez nas i mora imati svoja pravila. Kada se ide ispod nabavne cijene, to nije akcija.

Što je s izvozom vode u SAD s kojim ste krenuli lani?

– Ne možemo reći da smo nezadovoljni. U SAD-u smo prisutni otprije s jakim alkoholnim pićima i vinima. Znali smo da je to dugoročan posao koji traži ulaganja. Zasad se ne isplati i tu gubimo. Unique je visokokvalitetna voda, no dobit na američkom tržištu očekujemo tek 2009. godine, kada ćemo tamo prodavati 50 milijuna litara vode, što bi bilo oko 30 posto naše ukupne proizvodnje.
Koliko uspijete izvesti u EU, primjerice, vina?

– Mogli bismo izvesti sve. Naš izvoz ne zadovoljava jer prevladavaju bijele sorte s kojima zapadna Europa ne zna što bi. Trenutačno je u svijetu viška oko milijardu litara vina, uglavnom bijelog. Badel također proizvodi 70 posto bijelih vina. U Benkovcu sada sadimo isključivo crna, ali na njih treba čekati četiri do pet godina.

Žalite se na visoke trošarine…

– Nigdje na svijetu nema tolikih trošarina. Trošarina na alkoholna pića u Hrvatskoj je 47 posto viša nego u EU, pa ne možemo biti konkurentni. Ne zaboravite da plaćamo i naknadu od dva i pol posto na cijenu vode, samo mi i Albanija u cijeloj Europi. Lani smo za tu naknadu državi platili 1,6 milijuna kuna.
Vlasnička struktura

Prema Perkovićevim riječima, Badel ima 1860 dioničara, od kojih mali imaju oko 70 posto (među njima su članovi Uprave, direktori poslova, rukovoditelji…). HFP ima 7,6 posto, desetak posto ima i PBZ-ov Kapitalni fond, koji je investirao u Kalničke vode, gdje drži 19-postotni udjel.

Investicija od 37 milijuna eura u Zelini

U listopadu 2008. Badel 1862 otvorit će novu tvornicu u Zelini. “Zemljište

i kraj.

Investicija od 37 milijuna eura u Zelini

U listopadu 2008. Badel 1862 otvorit će novu tvornicu u Zelini. “Zemljište na Žitnjaku prodajemo za 545 eura po kvadratu, a riječ je o 55 tisuća kvadrata, što je oko 30 milijuna eura. Zemljište u Zelini košta nas 16,4 eura po četvornome metru i kupili smo ga za 1,64 milijuna eura. Logično je, dakle, preseliti se i tu razliku utrošiti u novu modernu tvornicu. Ukupna investicija je između 35 i 37 milijuna eura”, objašnjava Perković.
Pomoći će našoj šljivovici

“Jedan od naših najboljih brendova, i to na njemačkom tržištu, Badelova je šljivovica, a Hrvatska nema šljive. Lani smo otkupili oko dva milijuna kilograma šljiva iz Rumunjske, Bugarske, Srbije i Republike Srpske, no šljivovicu nismo mogli izvoziti kao hrvatski proizvod, što ćemo sada moći. Cefta će nam pomoći, no naša je strategija kvaliteta, a to podrazumijeva i jasno podrijetlo jer ono donosi sigurnost”, ističe Anto Perković. “U EU se podrijetlo sve više analizira, s kojeg je tla šljiva ili grožđe… Zato trebamo podizati nasade vinograda i voćnjaka. Primjerice, samo Podravka i Badel mogli bi biti izvrsni nositelji razvoja voćarstva u Hrvatskoj”, zaključuje Perković.

Pozdrav

Večernji list 13.02.2007.danas:
“SELIDBA Zagrebačke tvornice u potrazi su za jeftinijim lokacijama
Perković seli Badel 1862 iz Zagreba

Ono što već dulje vrijeme namjeravju napraviti tvornice na širem području Zagreba, prvi je počeo realizirati Badel 1862 – seljenje proizvodnje na jeftinije lokacije u Hrvatskoj. Badel je nedavno, kaže predsjednik uprave Ante Perković, prodao svoju tvornicu na Žitnjaku kao zemljište i s tim novcem će graditi novu, suvremeniju, u Sv. Ivanu Zelini.

Kamen temeljac
– Već 1. ožujka polažemo kamen temeljac novom Badelu izvan Zagreba. Takav potez rezultat je čiste ekonomske logike, umjesto da imamo tvornicu na zemljištu koje vrijedi 550 eura, mi ćemo je graditi na onom od 16 eura – kaže Perković i dodaje da će Badelovo sjedište i dalje ostati u Zagrebu.

Zagrebačke pogone koji su smješteni na oko 5000 četvornih metara Badel je prodao jednoj izraelskoj kompaniji sa sjedištem u Sloveniji, koja će vjerojatno na Žitnjaku graditi komercijalne sadržaje. Za to je tvrtka dobila 30 milijuna eura koje bi trebale biti dovoljne za gradnju nove tvornice i dodatne akvizicije.

Do kraja veljače Badel treba dovršiti akviziciju Eurobeva, Lurine tvrke bezalkoholnih pića kojim Badel stječe proizvodni program koji do sada nije imao ili ga bolje reći vraća, jer je Eurobev zapravo nekadašnji Badel-Bap, koji je Lura obogatila proizvodnjom novih sokova i licencom za punjenje i distribuciju Pepsija na području Hrvatske.

Poslovna tajna
Cijena te transakcije za sada se čuva kao poslovana tajna. Sa Žitnjaka će u dogledno vrijeme preseliti i Eurobev, iako Ante Perković kaže da je to za sada velik zalogaj za tvrtku. Osim razvijanja segementa vode i pića, Badel namjerava jačati svoju poziciju prvoga hrvatskog vinara, širenjem u regiji i Hrvatskoj.

Najambiciozniji pothvat je preuzimanje Dalmacijavina, koje prolazi fazu privatizacije, a oko čega će se očito voditi dodatni pregovori u vezi uvjeta kupnje te nekada značajne tvrtke, sada u nezavidnoj situaciji.”

Tržišna kapitalizacija Badela pri cijeni od 555 kuna za dionicu je cca 417M kn????

Pozdrav