po meni je izvješće dosta zbrkano nema neki kontinuitet dosta stavaka se drastično mjenja -ali to je konstanta za Bc izještaje.
loše:
-manji prihodi – treba vidjeti koliko je to zbog manje količinske prodaje sjemena a koliko zbog manje cijene sjemena (turska očito nije odigrala značajniju ulogu već stvara gubitke)- troškovna strana je bitno manja pa pretpostavljam da je cjena sjemena bila manja
– ulaganje u vrijednosne papire od 6 mil kn toplo se nadam da se nisu zaigrali na našem usranom tržištu jer u protivnom bolje da su kupovali trezorske dionice
-potraživanja su dosta porasla (problem hrvatske nelikvidnosti muči i BC)

dobro:
-građevinski objekti i oprema su 19,5 mil kuna uz ovu stopu amortizacije 5,5 mil kn za 4 godine neće imati više što amortizirati
– dobit se definitivno naštimava preko amortizacije rezerviranja i sličnih stavaka ali na način da se prikriva dobit – a to je jedina konstanta u BCu
– izvanredni ostali rashodi i gubitak od pridruženih poduzetnika su dosta velike negativne stavke koje bi trebale u ovoj godine ipak biti bitno manje
-eksplozija cijene žitarica – za očekivati je da će ova godina biti bitno bolja od prošle

zaključak
bc nažalost ne uspjeva povečavati prodaju kroz godine već se konstanto vrti +- 20 mil kn ali zato je p/e solidno nizak uz napomenu da se po mojem mišljenju solidan dio dobiti skriva.

kad bi uspjeli nagovoriti škoru da isplaćuje barem pola dobiti u dividende to bi bio solidan bingo, a s obzirom na poslovne rezultate to nebi treba biti problem.

a nebi bilo loše da 1/3 dobiti ide u dividende, 1/3 za kupnju trezorskih dionica, a 1/3 zdržanu dobit

na nama je da pokušamo to prezentirati i objasniti Škori

Dodao bih par opaski na analizu kolege abcd1234-a:
– izvješće nije konsolidirano, dakle ne znamo kako je poslovala turska podružnica
– ulaganja u vrijednosne papire su imali i u prijašnjim godinama (2008, 2007…). Vjerojatno se radi o obveznicama.
– rezerviranja nemaju, ali se igraju vrijednosnim usklađenjima. Ove godine stavili su 4,5 mln kn potraživanja od kupaca u vrijednosna usklađenja. Prihodna kontrastavka su ‘Ostali poslovni rashodi’ od 12,9 mln kn. To su naplaćena potraživanja od kupaca koja su u prošlim godinama otpisana kroz vrijednosna usklađenja. Ove godine dakle su kroz taj mehanizam uvećali neto rezultat za 8,4 mln kn (prikazali su dio dobiti skrivene u proteklim godinama).
– nama malim dioničarima je u interesu čim veća dividenda. Dividenda bi sigurno digla i cijenu na burzi. Otkup dionica u trezor koje kasnije prigrabe povlašteni nije nam u interesu niti je pošteno. Poništenje trezorskih dionica jest.

Ključno je kakvi su planovi daljnjeg širenja u inozemstvu tj. koliko je to financijski zahtijevno.
O tome primarno treba ovisiti politika dividendi.

Valjda će nešto o tome biti govora na skupštini. Bilo bi lijepo da prezentiraju svoje planove i u skladu s njima obrazlože planirane politike.

Ne možemo mi izvana a prirori niti razmišljati o konkretnim postocima (trećina ovo-ono), potrebno je čuti kakvi su planovi investiranja narednih godina. Gospodin Škoro sjajno vodi ovu firmu, i rado bismo čuli kakva se budućnost planira! 😉

P.S. Da, naplata potraživanja je ovdje glavni problem, zato da se eliminira utjecaj otpisivanja pa naplaćivanja treba gledati višegodišnji prosijek dobiti za grubu sliku te zadnje stanje potraživanja koje vidimo da stalno raste i to je zaista ovdje glavni problem i onaj najlošiji dio bilance. Ali kao što vidimo, ta potraživanja se u uvijek na kraju dobrim dijelom naplate jer stalno je tako, prvo otpisuju pa naplaćuju tj. sasvim je ok za grubu sliku jednostavno zbrojiti jedne i druge prihode a dobit gledati kao višegodišnji prosjek a najvažnije bi za trenutne rezultate bilo vidjeti novčani tok… kojega nam ovdje nažalost nisu priložili 😛
Ali čim kratkoročna imovina raste, obveze se smanjuju – znači da je sjajan!

P.P.S. A kad će više to početi konsolidirati?? Meni barem uopće nisu potrebni svi detalji da bih o ovakvoj firmi imao jasno mišljenje (“kvalitativni elementi” i više nego dosta govore ma čak i bez pola i ovog izvješataja :P), ali i meni bi bilo drago vidjeti malo detaljnije.

Pardon, ne možete prihode tako gledati, bitno je samo iz poslovanja 😛 , samo dobit se treba gledati kroz više godina da se "eliminira" utjecaj prebacivanja iz jedne u drugu. Stvarno to neplaćanje komplicira [lol] Ali ove godine će poljoprivrednici imati odlične prihode, moći će platiti sve što duguju! 😀

ja se isto nadam da su obveznice ili novčani fond sve ostalo mi se nebi sviđalo
kerempuh mislio si na ostale poslovne prihode (napisao si rashode) dio u tome vjerojatno jesu otpisana potraživanja ali nije to cijelokupni iznos, u pravilu ono što stave u usklađivanje u idućoj godini naplate … ne može se to vuči kroz nekoliko godina.
što se tiče velikih potraživanja mislim da ona nisu sporna jer do sada su imali praksu dio potraživanja staviti u usklađenje bez obzira što su ih naplatili kroz par mjeseci u idućoj godini (znači uopće nisu bila sporna) pa pretpostavljam da su potraživanja stvarno sporna da bi ih sve stavili u usklađenje rađe nego da plate porez na dobit. naplata je sigurno otežana ali vjerujem da nije upitna

što se tiče širenja na strana tržišta tu sam malo skeptik do sada su prodavali na stranim tržištima bez dodatnih značajnih ulaganja, a u turskoj ih je koštalo pokretanje proizvodnje 20 mil kuna a za sada to još ne daje efekte

Ali Fini pošalju kosnolidirani, sad vidim da imam prošlogodišnji – zaboravio sam 😛 Onda bi stvarno to mogli staviti i na ZSE lijepo a ne tamo čekati sto godina dok to objave. Jer ovdje vidimo dobit jer su je kao metodom udjela obuhvatili, ali ne možemo vidjeti kako se kreću prihodi. Jesu li u Turskoj počeli nešto ozbiljno uprihodovati pa recimo da su i zato izgubili nešto zbog cjenovnog konkuriranja ili su ovi negativni udjeli u dobiti ipak drugog porijekla, iz Agroslavonije ili sl.
Ipak nam treba konsolidirani. O Turskoj ovako praktički ništa ne znamo! Prošlo je malo vremena i nije poanta u tome da sad mora to već dati neki rezultat, ali bilo bi lijepo čisto iz znatiželje znati kako to napereduje. Jer za 2-3 godine stvari bi već mogle polako kretati.

moje viđenje

2009 2010

EBITDA 19.622 17.922
EBITDA MARŽA 19,61% 18,92%
EBITDA PO DIONICI 118 108
AKUMULACIJA 20.516 16.378
AKUMULACIJA PO DIONICI 123 99
RADNI KAPITAL 55.148 71.303
RADNI KAPITAL PO DIONICI 332 429
DOBIT PO DIONICI 39,78 38,3

Realna dobit puno veće zbog iskazivanja promjene u RDiG zaliha koji su značajno utjecali na povećanje rashoda i time smanjivanja dobiti.
I ovakvi lošiji rezultati potvrđuju iznimno profitabilno poslovanje tvrtke i kontinuitet dobrih rezultata.
Prihodi u 2010 su manji jer se više sijala pšenica, a manje kukuruz.
Međutim ove godine je situacija puno drugačija, odnosno sije se minimalno 20% više kukuruza i to uz realno 10% veće prodajne cijene od prošle godine.
Stoga će 2011 godina biti najbolja u povijesti. A da ne govorio o tvornici etanola koja se planira u 2012 godini otvoriti u Osijeku uz vrijednost investicije od 100 mln EUR-a.
Kukuruz je na svjetskim burzma sada na 1,7 kn/kg. Uz ovako visoke cijene poljoprivrednih proizvoda dolaze puno bolji dani za poljoprivredu, a naravno i za sjemenske tvrtke.

Ovakvih tvrtki s ovakvim pokazateljima uz trenutnu cijenu na našem tržitu je vrlo malo odnosno ja trenutno ne znam za tvrtku koji ima bolje omjere pokazatelje profitabilnosti, sigurnosti poslovanja. RAdni kapital je 429 po dionici, a cijena je svega 260 kn. Ako ima neka tvrtka s boljim pokazateljima uz trenutnu cijenu neka ukaže. Jedini problem je veličina tvrtke i slaba likvidnost dionice. Jedino što dugoročno ulagače to ne smeta, već je problom to kod kratkoročnih ulagača.

treba vidjeti kako to sve izgleda u konsolidiranom izadnju
naime u 2009 su se preusmjerili na prodaju u inozemtvu preko tvrtki kčeri a ne direktno iz BCa pa tako u izvješču piše da su prihodi iz inozemstva bili 64% manji u 2009 zbog toga. prihodi iz inozemstva su činili 25-30% prodaje – postoji mogućnost da su u 2010 preselili svu prodaju vani preko društva kčeri
također škoro je izjavio na prošloj skupštini i u godišnjem izvještaju da je u 2010 prodano 17% više kukuruza (a kukuruz čini 62% ukupnih prihoda) nego 2009 (s tim da se može max 10% vratiti nazad kao povrat), znači količina je trebala biti minimalno 7% veća, a prodaja ostalih proljetnih kultura je bila uobičajena, a to se u ovom FI ne vidi – zašto??? – neznam kako se je kretala cijene sjemenskog kukuruza ali sumnjam da je u 2010 bila toliko manja da bi se anulirao toliki rast prodaje.

ovo su dvije jako bitne stvari!!!!

Znam da izvoze i da im je to manji dio prihoda ali pitanje ide u smjeru kako će se odraziti na poslovanje nestabilna situacija na području gdje djeluju(npr.izvoze u IRAN i neke druge zemlje..)?

Vidim da imaju mali porez na dobit odnosno trebali bi imati veći jer djeluju većim dijelom u Hrvatskoj. Znam da su imali porezne gubitke iz "davnih godina" pa možda zbog toga imaju manji porez na dobit. Da li inače imaju tokom godina ovako mali porez na dobit(niti 10% ostvarene dobiti) i da li sam dobro utvrdio da je to radi poreznih gubitaka tokom davnih godina?

U padu prihoda zadržavaju profitabilnost, solidno je to.

Nije mi jasno i podržavam akciju da mali dioničari dobiju dividendu bar 13 kn po dionici ili 5% dividendnog prinosa, mogu dati i više po rezultatima poslovanja i kad bi to bilo vjerojatno bi i interes malih ulagača bio veći da znaju da će dobiti dividendu veću od oročenja na banci(psihološki bi lakše se odlučili investirat u nelikvidnu dionicu).