BCIN (BC institut)

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska BCIN (BC institut)

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

ukupno imaju više od 700 ha od čega je najviše u okolici rugvice, oborava i nešto u botinecu od čega dio je u građevinskoj zoni, pa su tu radili revalorizaciju zemljišta. Vrijednost objekata u Rugvici, Osijeku, Slatini, Botinecu je puno veća od knjigovodstvene.
A nešto sam načuo da su u priči da je tvrtka iz SAD.

Piero2 je napisao točno. Rađena je revalorizacija samo manjeg dijela zemljišta.
Samo u Oborovu, naselju 8km južno od Rugvice, BC Institut ima 700ha zemlje u vlasništvu.
Ta zemlja služi svojoj svrsi i tako će i ostati.
Vrijednost ukupne imovine BCIN-a, je nekoliko puta veća negoli se vodi u bilanci, ali to je već davno jasno i vrapcima na grani i ne treba na to trošiti previše riječi.

Njihova zemlja u Rugvici je odmah blizu autoceste i što je još važnije uz čvor Rugvica. Odmah pored njih već postoji nekoliko skladišta.

Zapadno gdje su sad naplatne kućice Ivanja Reka će se graditi novi čvor Otok Svibovski južno od kojega dolazi Ikea i veliki shopping centar Zagreb East. Nove naplatne kućice idu istočno od čvora Rugvica čime ulaze u ZG zonu bez naplate.

S druge strane, sjeverno od čvora Rugvica uz željezničku prugu graditi će se veliki cargo centar na površini cca milion m2 sa pretovarnim i skladišnim sadržajem. Najveći u ovom dijelu Europe kako se to popularno govori.

Negdje sam pročitao da Škoro spominje brojku od 200 ha zemlje u vlasništvu a ostatak je u koncesiji. Jeste sigurni za ovih 700ha?

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.

Moram priznati da nisam siguran, ali kad sam analizirao BCIN i odlučio ući, nije mi to bilo važno.
Analizirao sam bilancu i poslovanje i komparirao sa drugim sličnim kompanijama.
Podatak od 700ha sam skupio ovdje…

Vaš link

…ali moguće je da je dio u koncesiji.

Ovaj promotivni filmić svakako pažljivo pogledajte i poslušajte.

U svojoj arhivi našao sam još neke detalje oko revaloriziranog dijela zemlje, ali o tome ću drugi put, sad letim malo u život, petak je-dan za metak.

Sad sam primjetio da sam u sklopu onih sličica od neki dan zaboravio ključnu, pa evo dodajem je u prilog ako je kome zanimljiva.

http://www.poslovni.hr/vijesti/rusija-ce-mozda-produljiti-zabranu-izvoza-psenice-172868.aspx


http://www.poslovni.hr/vijesti/rusija-ce-mozda-produljiti-zabranu-izvoza-psenice-172868.aspx

Da, sa svim žitaricama je sad nezgodno, ali kukuruz je u posebnoj situaciji.
Amerikanci imaju zalihe manje nego ikada, i većina drugih, a polovicu svjetskih zaliha trenutno grčevito drži Kina, oni će radije kupovati još gdje god stignu nego svoje prodavati, pametni ljudi, znaju što se sprema.

Ali znate što mi je zanimljivo isto. Malo sam gledao, naši istočni prijatelji bi ako im urodi kao prošle godine zajedno sa velikim zalihama koje drže mogli imati u 2011. suficit oko 3 milijuna tona kukruza (više nego što je cijela naša proizvodnja :P) i ako cijene ostanu na tim rekordnim razinama… oni bi mogli u jeku krize zajedno sa Kinezima radi dar-mar na burzama, oni tih svojih za svjetske razmjere malih 3 milijuna tona istresu bez preoblema bilo kome i možda baš pogode pri maksimalnim cijenama…, prodaju bez problema za gotovo MILIJARDU dolara!!

Gdje je pamet našim seljacim?? Zašto mi moramo napraviti kukuruza točno do u dlaku jednako koliko ga i trošimo?
Imamo bolje uvjete, više prinose ostvarujem… bolji smo i umjesto na mi napravimo neki pravi suficit mi tako brljavimo, još na kraju da slabije urodi (neka elementarna nepogoda npr.) moglo bi se dogoditi da moramo i uvoziti a cijene su već nebu pod oblacima a mogle bi biti i veće.

Blago Kinezima i Srbima, oni znaju što je pravo zlato naših polja.

Evenutalno da se naši seljaci malo prosvijetle, i da sad za sjetvu raspale neki rekord, pa da i Hrvatska ima što izvoziti…

za 8 mjesec ove godine počinje u Osijeku izgradnja tvornice etanola vrijednosti 100 mln EUR-a. Za njihove kapacitete biti će potrebno kukuruza s površina od 88.000 ha, a što će kupovati od zemalja u okruženju. Ova površina čini gotovo 25% ukupnih sjetvenih površina u RH.

koliko očekujete da će ukidanje poticaja proizvođačima sjemena utjecati na rezultate BCIN-a?

The cure for low price is low price. Demand goes up, supply comes down, the price goes up.


Polovicu svjetskih zaliha trenutno grčevito drži Kina, oni će radije kupovati još gdje god stignu nego svoje prodavati, pametni ljudi, znaju što se sprema.

Pametni ljudi se nisu pripremili za sušu pa su izgubili više od trećine uroda, kad je suša u Texasu izgubi se 10ak posto uroda.

Do jučer si govorio, šta ovi glupi seljaci samo pšenicu i kukuruz sade… [undecid]



Polovicu svjetskih zaliha trenutno grčevito drži Kina, oni će radije kupovati još gdje god stignu nego svoje prodavati, pametni ljudi, znaju što se sprema.

Pametni ljudi se nisu pripremili za sušu pa su izgubili više od trećine uroda, kad je suša u Texasu izgubi se 10ak posto uroda.

Do jučer si govorio, šta ovi glupi seljaci samo pšenicu i kukuruz sade… [undecid]
[/quote]
Ja?? 😀 Nikada, uvijek govorim o tome kako treba povećati zasijane površine (imamo dosta neobrađene zemlje) i kako treba bolje gnojiti (stručnjaci tvrde da se naši usijevi pothranjuju) i kupovati najbolje sjeme te tako povećavati prinose a koji jedini mogu u konačnici sa velikim parcelama stvoriti pravu ekonomiju obujma i isplativost poljoprivrede na tržištu. Pšenicu doduše govorim da treba smanjiti ali u korist kukuruza kojega za razliku od pšenice nemamo nikad velik suficit a koji je zapravo ono pravo – budućnost!

Još su i Maje znali da je u kukuruzu izvor života.

P.S. Ne znam na što misliš ovo sa sušom. Pa Kinezi su 2010. imali rekordan urod i na kraju 2010. su imali solidne zalihe (preko 60 milijuna tona, što je skoro pola od cca. 122 milijuna tona koliko je sve skupa na cijelom planetu bilo kukuruza u zalihama na kraju 2010.)


koliko očekujete da će ukidanje poticaja proizvođačima sjemena utjecati na rezultate BCIN-a?

Pa računaj, broj hektara puta koliko (750kn je bilo za 2010.?, 2750kn za 2009.?) manje u odnosu na danas odnosno 2009.
To je u odnosu na prihode BC-Instituta mikroskopska mrvica 😀

New Report

Close