eto povukao se,na kraju ipak ispao strasilo
ja danas gricnuo sitno 50 komada,ako se sutra vrati opet na 220.grizem opet [thumbsup]

čestitam!!!!!!
osobno moram nešto prodati i isto baremm toliko dokupiti, ako stignem!!!!

Može li informacija kad je stigao maknuti nalog?
Zar se u ovoj izmišljenoj kotaciji nalozi ne mogu stavljati i skidati jedino u vremenu između 11 i 13 h?

Ja sve nekako brijem da se radi ili o nekoj gršci ili o nekoj muljaži.

Nije greška, evo ga opet. Da vidimo što će danas biti.

Onako usput, danas u business.hr tekst u kojim Mikac poziva hrvatske izvoznike da su putevi u Iran otvoreni, a da su tamo već INA, TDR i BCIN.

Kad onaj straši nalog od 6.5.2009. nije pomogao, boli mene za ovaj nesrazmjeri kupnje i prodaje, "negativni sentiment koji dolazi na burzu", i sve ono zbog čega ljudi misle da ova dionica može još dolje (vrlo mi je dobro poznato apokaliptično stanje u kojem se nalaze naši poljoprivrednici i kakve to može imati reperkusije na likvidnost barem što se tiče našeg tržišta, no kako BCIN nije imao praktički nikada nekih posebnih problema sa naplatom potraživanja, valjda će se i ova poljoprivredno teška godina proći nekako…)

Tako da… za mene nema smisla sa ovim sitnišom čekati manje cijene jer to efekta i tako nema baš nekog na prosjek ulaska – nemam smisla za tajming ali eto, ovaj sitniš danas što vidimo je ostatak mog mikro-ulaska, žao mi je što nisam ispunio svoju fantaziju da ulazim po 150 kn (koje sam zimus teška srca gledao, ja nemam keša a oni kupuju po 150 🙁 ), moj ulaz je ostao do kraja točno 220,00 kn. Ako bude niže, na jesen… tada ću moći smanjivati ulaz, u međuvremenu će ovo ostati mali ali "zanimljivi" dio mog malog portfelja! 😉

Ovakva dionica može jako oscilirati kratkoročno, ali dugoročno mislim da ulaz na 220 kn – predstavlja jednu od najboljih prilika na ZSE (unatoč tome što ovako mala firma na vjetrometini bezbroj puta veće strane konkurencije nije nešto čega sam ljubitelj, no ovo je jedna od onih za koje mislim da su sposobne iako mikro-dimenzija uspješno koegzistirati sa velikima i "trajno" napredovati u takvom okruženju, dok netko ne odluči da je to postalo dalje nemoguće pa odluči na prodaju… osobno bih prodaju htio vidjeti kao zadnju zadnju opciju, što duže se može samostalno rasti – to ću biti ponosniji što sam uvrstio i ovu firmu u svoj mali ali sjani portfelj! :D).

Objavljen je poziv na skupštinu…predlaže se dividenda 8,5 kn po dionici, a 2,2 milijuna kn iz dobiti ide u rezerve za vlastite dionice. Znači možemo očekivati da će trezor kupovati (pretpostavljam da imaju neki deal sa erste-om koji je nedavno imao onaj veliki nalog na prodaji). Kasnije će vjerojatno Škoro dobiti veći dio tih dionica kao bonus i još povećati udio u vlasništvu. Zanimljivo je vidjeti da su objavili i podatke o poslovanju BC Institut Grupe…iako mi se čini da firme izvan RH nisu uključene jer je nema velike razlike imeđu FI Grupe i BC Instituta d.d.

http://www.bc-institut.hr/Poziv%20na%20Skupstinu%202009.pdf

Evo napokon smo dočekali jedan pismen i konkretan poziv na Skupštinu ovog društva.
Do sada su oni bili šturi i više su skrivali nego otkrivali.
Ovogodišnji poziv sadrži sve što jedan poziv treba sadržati i hvala im na tome.
Nadam se da je to samo prvi korak ka većoj transparentnosti prema malim dioničarima.

Nije mi baš drago što će trezor kupovati dionice i kasnije veći dio kupljenih dodijeliti samom Škori, ali nadam se da će to okrupljavanje najvećeg dioničara rezultirati lakšom prodajom i većom cijenom kad za to dođe vrijeme.

Provodio sam svoju tradiciuonalnu analizu ili točnije reći sortiranje po određenim pokazateljima. 10 dionica je zadovoljilo moje kriterije, a među njima je , na moje opće iznenađenje BCIN. Htio sam malo više proučiti izvještaje, ali na zse i str hanfe nema nikakvih izvještaja. Našao sam na njihovim internet stranicama nekakav izvještaj 2007.-2008., ali ne znam jeli uopće i to revidirano. Inače, po ovme što sam vidio, jako jeftina dionica. No kakav je potencijal ili još točnije kakva je sposobnost da se pomou tenutnih sposobnosti ostvare ciljevi???
Graham u svojoj poznatoj knizi kao povoljnu priliku navodi dionice koje se prodaju ispod vrijednosti neto obtnog kapitala. BCIN ne da se prodaje ispod potonje vrijednosti nego se prodaje ispod vrijednosti novca novca i kratkotrajne financijske imovine (ako je vjerovati izračunima ekipi s moje dionice) s time da zalihe i potraživanja čine najveći dio materijalne imovine.
Tko im je najveći konkurent u regiji? Je li ROI od 6% uobičajen za ovu tradicionalnu idnustriju?
Marža sigurnosti vrlo velika, ali to nije uvijek garancije uspjeha. Ima li netko blizak s firmom, da poznaje menadžere?

konkurenata slične veličine tj. minijutarnosti zapravo i nema, tj. nisu vrijedni spomena.
BCIN za konkurenciju ima gigantske mutinacionalne kompanije, što je jako neugodna situacija, na prvi pogled, no – u kojoj to industriji kod nas nije tako? Svima konkuriraju multinacionalke… bitno je samo to koliko je netko sposoban konkurirati multinacionalkama odnosno koegzistirati s njima. Recimo unatoč lojalnosti brendu i sl. forama npr. naš TDR regionalni lider u svojoj industriji zbog prirode svoje industrije (opakih i opasnih konkurenata) ima nezamislivo veću borbu s multinacionalkama, i u puno nezgodnijoj industriji ("opadajućoj") dok BCIN radi u industriji sasvim druge fundamentalne situacije (proizvod o kojemu je svijet doslovnije i jače ovisan :D, a potražnja nikada neće opadati nego samo rasti…) a s protivnicima "malo normalnijima" i malo spremnijima na koegzistenciju sa manjim firmama bez tako silne opredjeljenosti na borbu do uništenja, i spremnijima na preuzimanja malih konkurenata (što je nekima ovdje posebno zanimljivo, meni ne) ako ne ide drugačije, a što ovdje i ima posebnog smisla jer unatoč mogućoj "univerzalnosti proizvoda" multinacionalki i lokalnoj prisutnosti također, lokalne kompanije mogu imati pojedine hibride bolje prilagođene lokalnoj klimi i osobinama tla i sl., pa i u tom kontekstu može biti zanimljivo i prikladnije preuzeti malu kompaniju nego razvijati nove hibride za neku specifičnu regiju.

Ono što je TDR u regiji u duhanskoj industriji, to je BCIN u regiji (i šire od naše regije!, BCIN je brže i bolje iskoračio izvan regije nego su to većina naših izvoznih firmi) u sjemenarskoj industriji – još se bolje bori sa multinacionalkama, a zašto? Zato što BCIN ima hibride svjetskog ranga, ono što je Končar sa svojim transformatorima na svjetskoj sceni, to je BCIN sa svojim sjemenom.

Onaj tko zadaje najviše glavobolje svima je Monsanto (kojega se ja bojim zbog GMO kultura gdje je vodeći, brinem se što naši ne rade na tom polju ništa, moglo bih ih dugoročno to stajati opstanka…) no na našem području je glavni od multinacionalki Hi-Bred International, Inc. tj. "Pioneer". No kao što velim, BCIN konkurira njima bez problema… ostali mali su smijurija, jedina briga su Pioneer i sl.

Možda zvuči pomodno (kao da citiram onog Jim Rogersa vječnog drukera na commodities), no poljoprivreda je budućnost , a u sklopu poljoprivrede, daleko ispred gnojiva (gnojiva nije svemoćno, zna se koliko ga treba za koju kulturu, i svojstva tla… premda se kod nas korisit puno manje nego je optimalno – zanimljivo za one koji imaju PTKM 😉 ), pa i ispred važnosti sredstava zaštite (sad se štiti i na razini samog hibrida, onoga GMO… zanimljivo za dioničare Monsanta…) daleko su najvažniji novi hibridi, koji se stalno razvijaju i unaprijeđuju… i jedini su način na koji se može dugoročno povećati prinose! Recimo računa se da za nekih cca. 20-30 godina svijet "mora moći" dobivati čak duplo više prinose po hektru kukuruza i drugih kultura nego danas – kako ne bismo bili gladni tada… a to je moguće samo razvojem hibrida, a BCIN je tu vrhunska znanstveno-istraživačka institucija. Nažalost, pitanje da li će to biti moguće klasičnim metodama… nažalost GMO je vjerojatno budućnost, i to je jedino što mene ovdje brine – to što ne radimo GMO!! Kako oni misle uduplati prinose?? Kako? – no, naši stručnjaci su svjetskog ranga, ako itko to bude mogao klasičnim putem, moći će i naši, a možda će "eko-hrana" imati svoju cijenu i za 30 godina, a GMO histerija i tada trajati… no za one čiji target držanja nije "doživotno" – taj se ne mora brinuti oko tih stvari, GMO, ne-GMO, tome će bar kroz narednih p

… tome će bar kroz narednih par godina, kroz narednih 10-ak godina… BCIN donijeti daleko daleko bolji prinos od CROBEX-a 😉

znam lynx da preferiraš adris i kodt. Čine se da imamo sličnu investicijsku strategiju, politiku…
Jasno, nitko nije bez konkurencije, ali ako se kompanija snađe u vlastitoj tržišnoj niši može se fer natjecati i s najjačim multinacionalnim kompanijama.
Mene ne muči toliko GMO. Ako se pokaže da nije štetan za zdravlje ljudi, ako se veliki broj zemalja odluči da se može slobodno propizvoditi, vjerojatno će BC institut također krenuti u proizvodnju tog famoznog GMO-a. Čini mi se da se, po intervjuima s upravom, oni suzdžavaju od proizvodnje GMO sjemena iako imaju know-how za njegovu proizvodnju jer još uvijek u svijetu vlada misterija oko zdravsatvene prihvatljivosti.

Dogovor je pao. Prođe 7223 komada po 190 kuna. Očito je erste vani, a kupac? Budemo vidjeli za koji dan da li je trezor (pitanje je da li je trezor imao ovlasti kupovati).

Neka stoji za povijest
Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. ŠKORO DANIEL 102.948 61,83 Osnovni račun
2. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 6.910 4,15 Skrb. račun
3. PLAMEGAL-TRIO D.O.O 5.990 3,60 Osnovni račun
4. HZMO 3.180 1,91 Zast. račun
5. BOTKULJAK ANA 2.440 1,47 Osnovni račun
6. POSMRTNA PRIPOMOĆ 2.240 1,35 Račun portfelja
7. TURIST D.O.O. 2.020 1,21 Osnovni račun
8. BOTKULJAK DALIBOR 1.485 0,89 Osnovni račun
9. HPB D.D./KAPITALNI FOND D.D. 1.280 0,77 Skrb. račun
10. HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU 1.110 0,67 Osnovni račun
Ukupno: 77,84