Evo gospodo provedena je i ova odluka.
Nije u neko vrijeme, ali kad sve uokolo pada, nama bar raste broj dionica, ha,ha
Ljepo je vidjeti ovako "malu" cijenu za vrijeme ZAGRIJAVANJA!!!!! [thumbsup]
Izgleda da se polako budimo iz sna.
u svakom slucaju danas je lijepo vidjeti BCIN u odnosu na ostale…. 🙂
I mrtvi su čuli da država povećava poticaje za 1000kn po ha za proizvođače kuruze.
Koliko ono dođe 2.000hax1.000 kn??? Nova 2mil kuna na našem računu.
1. ŠKORO DANIEL 100.470 60,34
2. Skrb.: ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 6.910 4,15
3. PLAMEGAL-TRIO D.O.O 5.990 3,6
4. BC INSTITUT D.D. 5.650 3,39
5. Zast.: HZMO 3.180 1,91
6. BOTKULJAK ANA 2.440 1,47
7. POSMRTNA PRIPOMOĆ 2.210 1,33 +20
8. TURIST D.O.O. 2.020 1,21
9. Skrb.: HPB D.D. 1.350 0,81
10. Skrb.: HPB D.D./KAPITALNI FOND D.D. 1.280 0,77
Ukupno: 78,98
BC Institut dobio Zlatnu kunu HGK.
Među dobitnicima su još i Ledo, PIK Vrbovec, Palace hotel ZG i još neke
Jel’ ima netko od forumaša da je pretplatnik na business.hr da nam u cijelosti prenese interview sa Škorom.
Istaknuto je da su poslovni prihodi rasli 40% i da iznose preko 125.000.000 kuna
Evo i razloga što će bc institut ove godine zabilježiti rekordne rezultate u poslovnim prihodima i dobiti.
Proizvodnja kukuruza skočila 72 posto
Business.hr/Hina
03.02.2009 10:31
U Hrvatskoj je u 2008. godini proizvedeno 2.461.642 tona kukuruza, što 73 posto više nego u godini ranije, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku o ostvarenim prirodima kasnih usjeva sa stanjem 10. studenog lani.
Ta količina merkantilnog i sjemenskog kukuruza proizvedena na površinama od 308,5 tisuća hektara, ili za oko osam posto većim površinama nego u godini prije, a prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosila je 7,98 tona.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva proizvela su 2,06 milijuna tona kukuruza sa 261,6 hektara, a prosječna je proizvodnja po hektaru iznosila 7,91 tonu. Poslovni subjekti, koji su kukuruz zasijali na 46,9 tisuća hektara, ostvarili su proizvodnju od 391,8 tisuća tona sa prosječnim prirodom od 8,35 tona po hektaru.
Jel ima netko da se zaletio na Zap po GFI za 2008.g ili to i ove godine ostavljate meni da učinim.
Manje više sve je već poznato, ali me zanima jel’ Škoro ispunio obećanje i konsolidirao GFI sa turskom tvrtkom kćeri.
Ajde netko dobar ko ima 50 kuna viška u džepu, a ja ću opet dogodine.
Da samo napomenem zašto mi je toliko stalo da vidim tu tvrtku konsolidiranu u GFI.
Ovo sam izvukao s njihove(turske) web stranice.
BC Tivak je tvrtka koja je 50% u vlasništvu BC Instituta iz CRO i 50% u vlasništvu Tivak Inc. (Turci).
Firma se nalazi u Ankari Gölbaşı Yavrucuk.Godišnji kapacitet sušenja je 4.000t i 10t na sat s najnovijom tehnološkom opremom. Proizvodni pogon nalazi se na površini od 5.000m kvadratnih od ukupnih 16.000m kvadratnih.
Dakle proizvodni kapacitet je gotovo jednak kao i u samoj Hrvatskoj.
Jel ima netko da se zaletio na Zap po GFI za 2008.g ili to i ove godine ostavljate meni da učinim.
Manje više sve je već poznato, ali me zanima jel’ Škoro ispunio obećanje i konsolidirao GFI sa turskom tvrtkom kćeri.
Ajde netko dobar ko ima 50 kuna viška u džepu, a ja ću opet dogodine.
Bilo bi korektno da Škoro pošalje izviješće burzi, ako misli steći neki ozbiljan renome firme!!??
možda nemaju love za marku????? – da im pošaljemo tj. donesemo marku???? i formulare za ispunit da smanje trošak???
Preneseno sa susjednog foruma:
Prihodi 122,5 mln kn (poslovni prihodi 121 mln kn) povećanje za 38%.
Dobit 7,2 mln kn, povećanje za 14%.
Amortizacija s 3,5 na 6,1 mln kn, a vrijednosna usklađenja s 6,2 na 10,1 mln kn.
Očekivao sam veću dobit. No Škoro je ostao dosljedan pa ju je sakrio kroz povećanu amortizaciju i vrijednosna usklađenja kratkotrajne imovine. EBITDA iznosi 24 mln kn, a cash flow 23 mln kn, što u odnosu na kapitalizaciju od 32 mln kn je jako, jako podcijenjeno.
Nadalje, napravljena je revalorizacija dugotrajne imovine tj. zemljišta za 60 mln kn čime je povećan kapital na 164 mln kn. Zašto je to radio kada je ionako tvrtka dobro kapitalizirana? Najvjerojatnije ima za cilj prodaju tvrtke i to po fer vrijednosti koja u poslovnim knjigama nije vidljiva, a ovime se to postiže. Drugi razlog je da uzme veliki kredit u što sumnjam. A da je to napravio bez posebnog razloga, u to najmanje sumnjam. Ako ima netko drugu ideju, neka iznese.
U svakom slučaju razlika kratkoročne imovine i kratkoročnih obveza je 60 mln kn ili gotovo 400 kn/dionici. Ovo doista puno vrijedi, samo treba biti strpljiv.