Morao sam prekinuti pisanje prethodnog posta pa evo nastavljam sa ovom 6.točkom.
Razgovarano s jednim većim poljoprivrednikom koji navodi kako kod dobivanja zemlje u najam od države apsolutnu prednost imaju oni koji izraze želju za sijanjem sjemenskog kukuruza.
Naime procjenjeno je da će potražnja u budućnosti biti tolika da treba enormno povećati površine zasijane sjemenskim kukuruzom, kod čijeg uzgoja treba zadovoljiti posebne uvjete proizvodnje.
Slična se projekcija pretpostavlja i sa pšenicom i očito je da će se voditi mrtva trka u budućnosti za svako zrno.
Iz podataka gornjeg posta dale bi se izvući dosta precizne pretpostavke poslovanja BCIN-a za ovu godinu, ali to ću prezentirati kad uhvatim malo više vremena.
Razgovarano s jednim većim poljoprivrednikom koji navodi kako kod dobivanja zemlje u najam od države apsolutnu prednost imaju oni koji izraze želju za sijanjem sjemenskog kukuruza.
sorry, ali on ti je ispricao jednu veliku glupost. zakonom su propisani uvjeti po kojem se redosljedu zemlja dobiva. kulture koje se siju nisu propisane, niti postoje prioritene kulture.
zemlju u zakup ne daje drzava, nego lokalna samouprava, pa je mnogo bitnije da si lokalni sherif, nego da sijes sjemenski kukuruz [thumbsup]
Lokalna samouprava mora dobiti potvrdu Ministarstva poljoprivrede, iako to što ti govoriš o lokalnim sherifima pije vodu.
Ali da ono što sam napisao nije glupost, govori podatak da je dotični dobio xxx ha i kooperira sa BCIN-om.
Lokalna samouprava mora dobiti potvrdu Ministarstva poljoprivrede, iako to što ti govoriš o lokalnim sherifima pije vodu.
Ali da ono što sam napisao nije glupost, govori podatak da je dotični dobio xxx ha i kooperira sa BCIN-om.
u Slavoniji vjerojatno ide lakse. ja imam iskustva sa sjevernom hrvatskom i tu uglavnom zemlju dobivaju lokalni serifi i branitelji koji imaju prioritet kod dodjele. cak se i neka zemlja oko farmi dodjeljivala zenama celnika banan opcina. katastrofa uglavnom. a prica se o nekakvom strateskom razvoj govedarske i svinjogojske proizvodnje.
***obrisano***
Sa skijanjem ili bez njega već je davno jasna podcijenjenost dionice u odnosu na dosadašnju razinu poslovanja i skrivene vrijednosti.
Dio tolike podcijenjenosti možemo pripisati likvidnosti.
Isto je tako jasno da ova grana pruža u narednim godinama, počevši od ove, ogroman potencijal rasta.
Jedino što me sada zanima jest volja, želja i sposobnost rukovodstava BCIN-a da taj potencijal iskoristi na optimalan način.
Kako sada stvari stoje čini se da su na pravom putu.
Približavanjem EU stvari će se prikazivati relnije.
Na skupštini mi je želja da se kao mali dioničari uvjerimo u da su nam očekivanja na rukohvat.
Sasko, možeš li mi potvrditi ili demntirati informaciju da je cijene sjemenskog kukuruza na domaćem tržištu veća od 30-50%, ovisno o proizvođaču, kategoriji i kvaliteti hibrida?!
Imaš li možda točno povećanje cijena kod BCIN-a!
UZBUNA!
To je jedina rijec kojom se moze opisati histerija kojaje zavladala Svijetom zbog cijena hrane, a koju su nam mediji jucer zorno prikazali bombardirajuci nas time iz minute u minutu.
Vijesti, prognoze, vapaji sa sumita u Londonu valjda ce i kod nasih “vrlih” ulagaca potaknuti glad za dionicama proizvodjaca hrane.
Ulagacka Amerika vec je poodavno digla cijene na razine P/E cca 50-60 jer znaju kakav ce rast prihoda i dobiti ostvarivati ta grana, a nase samohodne sveznalice i dalje stancaju ogranicenja i drze fundamentalne pokazatelje koda se radi o kronicnom gubitasu.
Sasko, nisi valjda opet na skijanju? Jel imas onu info o razlici cijena sjemena 2007-2008.
Danas su i u Starsbourgu zaključili da povratka cijena hrane na staro nema.
Smatra se da su glavni uzroci krize povećanje broja svjetske populacije i posljedični rast potražnje za hranom, promjena klime povezana s lošim prinosima poljoprivrednih kultura, više cijene goriva i gnojiva, spekulacije na tržištima roba, disfunkcionalna globalna tržišta poljoprivrednih proizvoda te veća proizvodnja biogoriva.
Znači da ćemo se i morati navikavati na nove, veće brojke u GFI firmi koje se nalaze u toj industriji, a s tim nadam se i većim cijenama takovih dionica.
Uf, uf, baš me zanima koliko dugo tržište može biti iracionalno?!
Stigli pred kapiju!
INVESTICIJE EUROPSKA PREMIJERA AMERIČKE TEHNOLOGIJE IZ ALLTECHA U SENTI
Alltech gradi tvornicu bioetanola u Srbiji vrijednu 46 milijuna dolara
Planirano je da 70 posto proizvodnje biogoriva bude bazirano na kukuruzu, a ostatak na celulozi i algama
Američka kompanija Alltech, jedna od vodećih svjetskih biotehnoloških tvrtki koja kontrolira četvrtinu svjetskog tržišta, namjerava u Senti izgraditi prvu europsku tvornicu bioetanola. Proizvodnja biogoriva temeljit će se na preradi kukuruza, celuloze i algi. Tvrtka iz Lexingtona u Kentuckyju, čiji je utemeljitelj i vlasnik irski emigrant Pearce Lyons, spremna je uložiti 46 milijuna dolara, s tim da bi se 70 posto proizvodnje baziralo na kukuruzu, dok bi se preostalih 30 posto oslanjalo na preradu celuloze i algi.
“U tvornici ćemo proizvoditi bioetanol i zaposlit ćemo više od 100 ljudi. S jednog hektara zemlje u Vojvodini može se proizvesti 80 galona biodizela, ako je zasijana soja, a čak 400 galona ako je zasijan kukuruz.
Cijeli text
Vaš link
Napravio sam malu, površnu komparaciju tvrtki koje se bave poljoprivredom i proizvodnjom hrane.
Iako znam da firme nisu u potpunosti usporedive pokazatelji nisu zanemarivi.
BCIN:
P/E 9,5
P/S 0,65
P/B 0,6
P/EBITDA 3,0
EV/EBITDA 1,85
BLJE:
P/E 108,87
P/S 2,40
P/B 1,86
P/EBITDA 23,58
EV/EBITDA 34,74
AGMM-R-A :
P/E 29,30
P/S 0,84
P/B 0,45
P/EBITDA 6,45
EV/EBITDA 11,25
PIVK-R-A:
P/E 42,36
P/S 0,74
P/B 1,30
P/EBITDA 9,31
EV/EBITDA 17,68
Kukuruz i dalje tvrdoglavo raste
http://www.seebiz.eu/hr/valute-i-robe/kukuruz-i-dalje-tvrdoglavo-raste,14475.html