Sasko, imaš li kakvo izvješće za BCIN

BCIN nije u JDD kotaciji pa nije u obvezi dostavljati fin. izvješća, a izvješće za 3. kvartal bez usporednog razdoblja iz prethodne godine ne bi ti puno pomogao.
Direktor i vlasnik je izjavio u jednom intervju da če tvrtka ostvariti oko 100 mln kn prihoda, uz pokretanje proizvodnje u Turskoj, te povećanje izvoza u Iran i Kazahstan .

Hvala kolega piero2, ali to mi je sve poznato.
Toplo ti preporučujem da pažljivo pročitaš teme BCIN od početka do kraja, i to ne samo na ovom forumu. da se tu pronaći što-šta u prilozima koje su cijenjene kolege davali na uvid.

Bilo bi zanimljivo vidjeti bilančno izvješće ovog poduzeća.
Osobno mislim da bi bilo ugodno iznenađenje a cijena bi bila na puno višim nivoima da poduzeće nije na tzv. slobodnom tržištu.[smiley2]

Sasko molimo izviješće za BCIN, unaprijed hvala![smiley2]

Izgleda da Sasko ne čita ovaj forum. Oglušio se i na moju molbu.
Neki dan sam čitao u Agroglasu kako je u svijetu radi dramatičnog smanjenja zaliha kukuruza cijena te žitarice na tržišzu poskupila 5 puta. Heeej 5 puta.
Iz istih razloga u Hrvatskoj Čobanković najavljuje uvođenje izvoznih carina za kukuruz. Boji se da ga ne proizvodimo dovoljno ni za svoje potrebe.
Kad to uzmemo u obzir perspektiva je vrlo svijetla, a pogotovo kad znamo da je trenutna cijena na tržištu ispod svake razine. Nesumnjivo najpodcijenjenija dionica na hrvatskim tržištima kapitala.

Volio bih čuti Gorana što misli danas o ovoj dionici. On je svojevrsni Kolumbo kad je BCIN u pitanju. A poznavajući njegovu temeljitost siguran sam da čita i ovaj forum. JAAAAVI seeeee!!!

Stock sta kazes na ovo –
U Hrvatskoj zasijano 856.227 hektara zemlje
ZAGREB – U Hrvatskoj je sa stanjem od 1. lipnja ove godine bilo ukupno zasijano 856.227 hektara poljoprivrednih površina, od čega su 708.861 hektar površine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a preostalih 147.366 hektara zasijale su pravne osobe i njihovi dijelovi. U strukturi zasijanih površina žitarice su zastupljene sa 66,6 posto i u odnosu na isto lanjsko razdoblje površine pod žitaricama povećane su dva posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Pšenicom su bila zasijana 177.403 hektara, što je 18 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su površine pod kukuruzom smanjene za 8%, na 299.138 hektara. Najviše žitarica zasijano je na području Osječko-baranjske (126.536 hektara) i Vukovarsko-srijemske županije (70.914 hektara).

Za kraj pridruzujem se pozivu kolegi Goranu da nam da neki inside-outside elaborat!!!!

Kukuruz je skup jer ga nedostaje. Za onim čega nedostaje potražnja raste. BC Institut pokriva taj segment, a dionica ide u suprotnom smjeru, ali mislim da i tome ide kraj kako se približava objava godišnjih rezultata.

Zbog nestašice kukuruz skuplji 55 posto
Kukuruz je ove sezone ponukao Vladu na dvije paralelne i žurne uredbe: uvođenje izvozne carine (25 posto) i odobravanje bescarinskog uvoza te žitarice. Cijena kukuruza od listopada drastično raste, između prosinca i studenog viša je 11 posto. Na izmaku 2006. i startu aktualne godine dosegnula je 1,02 kune za kilogram što je poskupljenje od 55 posto prema cijeni po kojoj se kukuruz prodavao na kraju 2005. godine. Pouzdanih podataka o prošlojesenjem urodu te žitarice nažalost nema. Kukuruz se inače već nekoliko godina uspio svrstati na listu od samo sedam poljoprivrednih proizvoda koje uspijevamo proizvesti u samodostatnim količinama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, očekivao se urod od 2,156.000 tona, no u Tržišno informacijskom sustavu (Tisup) Ministarstva poljoprivrede procjenjuju da je prošla jesen dala manju berbu za čak 33 posto prema količinama postignutim godinu dana prije.Budući da bi potražnja i dalje mogla biti znatno veća od tržišne ponude, Vlada je odlučila reagirati i dopustiti bescarinski uvoz 300.000 tona kukuruza, što bi trebalo zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta tijekom prve polovice 2007. Uredba o bescarinskom uvozu vrijedi do 30. lipnja ove godine, a sukladno tome Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je natječaj za raspodjelu carinskih kvota potencijalnim uvoznicima. Osim manjeg uroda na povećanu potražnju za kukuruzom dijelom je utjecala i činjenica o porastu grla u tovu. Statistika spominje da je lani u odnosu na 2005. godinu ukupno u tovu bilo više 14.000 goveda i 25.000 svinja. Istodobno u mjerodavnom ministarstvu tvrde da je samo broj mliječnih krava povećan za 17.000 grla i najavljuju slične trendove i za ovu godinu. O kakvoj je nestašici kukuruza riječ odlično ilustriraju podaci Tisupa, koji izvješćuje da je na domaćem tržištu u prosincu kukuruz nudila jedino osječka tvrtka Kontakt, i to samo 50 tona, a istodobno je Agrokor iskazivao namjeru za kupnju 3000 tona, a PZ Osatna iz Semeljaca 1000 tona.Slična situacija s nedostatnim količinama kukuruza posljednji je put zabilježena na razmeđu 2003./04. kada je kilogram stajao do sada rekordnih 1,24 kune. Tada je dopušten bescarinski uvoz kukuruza u količini od 150.000 tona. No Hrvatska nije iznimka jer kukuruza manjka i na širem srednjoeuropskom tržištu.
U Tisupu iznose da je najskuplji u Poljskoj. Za tonu te žitarice treba izdvojiti između 180 i 185 eura što je rast od 40 posto prema cijeni koja se za kukuruz na tom tržištu plaćala krajem 2005. Međutim, najveći skok cijene događa se u Bugarskoj gdje je kukuruz danas skuplji čak 90 posto nego na kraju 2005., a na tržištu Mađarske cijena je rasla samo za 24 posto.

BCIN se bavi proizvodnjom i prodajom sjemenske robe, tako da ova vijest baš i nema direktnog utjecaja na cijenu dionice BCIN. Na cijenu bi eventualno moglo utjecati povećanje potražnje za sjemenskim kukuruzom što se teško može očekivati budući da spomenuta nestašica nije uzrokovana proizvodnjom na manjim površinama nego ranijih godina, već nepovoljnim vremenskim prilikama za ovu kulturu u prethodnoj godini. Za ovu dionicu najkorisnije bi bilo da se konacno uvede obveza objavljivanja fin. izvještaja za sve dionice kojima se trguje na burzi, što bi učinilo dostupnim fin. izvještaje BCIN širem krugu potencijalnih ulagaca, te bi dovelo do povećanja interesa (potražnje) za ovom dionicom i vjerojatno podiglo cijenu… no regulator tržišta očito ima važnijeg posla….

Kada će se u FINI moći podići statistički izvještaj za prošlu godinu?

Ja bih ga kupio i javno objavio po svim forumima

Slažem se u dijelu da ova vijest nema direktnog utjecaja na cijenu dionice BCIN.

Ne mogu se složiti sa tobom u dijelu u kojem pišeš da je rezultat nestašice kukuruza isključivo vremenskim prilikama. Sve sjemenarske kuće, pa tako i BCIN ove godine bilježe pad plasmana na domaćem tržištu za cca 20%. Tako da uzrok nestašice kukuruza treba tražiti u kombinaciji ova dva uzorka.

Treći je naravno povećanje domaće stočarske proizvodnje.

copan, 12.01.2007. u 12:28

Slažem se u dijelu da ova vijest nema direktnog utjecaja na cijenu dionice BCIN.

Ne mogu se složiti sa tobom u dijelu u kojem pišeš da je rezultat nestašice kukuruza isključivo vremenskim prilikama. Sve sjemenarske kuće, pa tako i BCIN ove godine bilježe pad plasmana na domaćem tržištu za cca 20%. Tako da uzrok nestašice kukuruza treba tražiti u kombinaciji ova dva uzorka.

Treći je naravno povećanje domaće stočarske proizvodnje.

Podržavam… nisam napisao da nisam neki stručnjak u ovom području…. ovo mi je zapelo za oko jer povremeno pratim BCIN… razmišljam o ulasku… samo kad bih cuo bar najavu o ovim FI koje spominjem odmah bi uletio, do tada samo pratim…