kolega stock,
znate li možda kako se zvala ta emisija? …možda bude repriza…[rolleyes]

Ne znam, uletio sam na pola, ali nije ni bitno.Bitno je da se sije i raste!!!

Ovako to izleda u Vojvodini sa ovogodišnjom sjetvom. Četrdesetak posto skuplji materijal(čitaj sjeme) i 25% više zasijanih površina pod kukuruzom. Pa vi sad računajte kako se to odražava na FI 2008. za sjemenare.

Rekordnih 855 eura po ha za sjetvu kukuruza

NOVI SAD Prema procjenama poljoprivrednih stručnjaka, za ovogodišnju sjetvu kukuruza zemljoradnici u Srbiji morat će izdvojiti rekordnih 71.000 dinara (oko 855 eura) po hektaru, umjesto lanjskih 58.950 dinara (oko 710 eura). Kako piše novosadski Dnevnik, samo za repromaterijal potreban za sjetvu jednog hektara pod kukuruzom zemljoradnici će morati izdvojiti 367 eura, dok je lani za te potrebe bilo dovoljno oko 260 eura. Agrarni eksperti procjenjuju da će se u Srbiji pod kukuruzom ove godine naći čak 1,5 milijuna hektara umjesto uobičajenih 1,2 milijuna hektara, usprkos drastičnom poskupljenju troškova sjetve.
(pd)

Mene fascinira kako se svaki dan može pronaći u dnevnom tisku nešto konkretno o situaciji sa žitaricama u susjednoj nam Vojvodini.
Pa kojim oni to jezikom govore, da naši stručnjaci nemogu bar iskopirati kako se to radi.

Smirivanje cijena žitarica na novosadskoj Produktnoj burzi
Prodano je 410 tona krušnog žita uroda iz 2007. po cijeni od 29,1-29,7 eurocenti za kilogram
NOVI SAD Na Produktnoj burzi u Novom Sadu prošlog tjedna došlo je do stabiliziranja tržišta pšenice. Prodano je 410 tona krušnog žita prošlogodišnjeg uroda po cijeni 24,30-24,84 dinara za kilogram (29,1-29,7 eurocenti). Burza je priopćila da je srednja cijena pšenice (s PDV-om) prošlog tjedna iznosila 24,74 dinara (29,6 eurocenti). To je rast od 1,52 posto u odnosu na prethodni tjedan. Tijekom ovoga tjedna napravljen je i jedan ugovor o kupnji 100 tona pšenice ovogodišnjeg uroda. Isporuka krušnog žita “na zeleno” planirana je za lipanj, po cijeni od 17,28 dinara (20,7 eurocenti). Najveći dio prometa napravljen je u trgovanju s umjetno sušenim kukuruzom (982 tone), koji je prodavan po cijeni od 16,74 do 17,50 dinara za kilogram (20,05-20,95 eurocenti). Cijena ove žitarice je u blagom padu, na što ukazuje i podatak da je srednja cijena (16,90 dinara) bila za 2,20 posto niža nego prethodnog tjedna. Burzovni index PRODEX ostao je na približno istoj razini kao i prošli tjedan jer je zabilježen rast od neznatnih 0,12 posto.

Evo napokon nešto što nije iz Vojvodine, već govori kako i američki Hrvati vide perspektivu u ovoj grani pa se guraju.
ja sam osobno da se to ne da Bubalu jer on je običan šarlatan. Naijam za Škoru i BCIN, idealna prilika!

Županja odlučuje o prodaji poljoprivredne tvrtke Meretina

Još prije godinu dana Steve Bubalo izrazio je želju za ulaskom u vlasničku strukturu gradske tvrtke Meretina
Iako je još prošle godine Steve Bubalo, vlasnik poljoprivredne tvrtke Vrana d.o.o. iz Biograda na Moru, Županjcima iz Meretina d.o.o. uputio pismo namjere o sklapanju poslovne suradnje te izrazio želju za ulaskom u vlasničku strukturu ove tvrtke koja se bavi proizvodnjom i doradom sjemena, do sada se ništa nije dogodilo. Hoće li se tvrtka samo dokapitalizirati ili prodati u cijelosti, pitanje je kojim se već nekoliko mjeseci bave i gradski vijećnici Županje jer se Meretine nalaze u stopostotnom vlasništvu toga istočnohrvatskoga grada. “Još nema ništa od toga. Prvo se treba napraviti procjena poduzeća, a onda tek vidjeti koja će se opcija primijeniti. Točno je da je Steve Bubalo tijekom prošle godine, jedini do sada, poslao i službeni dopis u kojemu očituje svoju namjeru o poslovnoj suradnji i dokapitalizaciji”, potvrđuje za Poslovni dnevnik Goran Lastavica, direktor Meretine d.o.o., koja je nastala kupnjom Mednika d.d. u stečaju. Ova županjska tvrtka poznata je po proizvodnji i doradi sjemena svih ratarskih kultura. U vlasništvu i zakupu imaju oko 750 hektara površina na kojima se proizvodi merkantilna i sjemenska roba, a raspolažu i vlastitim doradbenim kapacitetima, sušnicom, dva podna skladišta kapaciteta 800 tona sjemena, kao i prostorom za smještaj strojeva i rasute sjemenske robe u Bošnjacima. Na više od 50 posto površina proizvode sjemensku robu: pšenicu, soju, kukuruz, ječam, zob, lucernu i drugo. Dok proizvodnja sjemena pšenice i soje, dvije najvažnije kulture u njihovu sjemenarstvu, ostvaruje dobit, istovremeno njihove merkantilne proizvodnje nalaze se na granici isplativosti. Lošije rezultate pripisuju činjenici kako su najbolje površine date seljacima dok je Meretinama ostao samo “prsten” oko grada Županje uglavnom neuređenih i slabo plodnih površina gdje su nužni ozbiljniji agronomski zahvati.
Stoga ističu kako je potražnja za njihovom sjemenskom robom mnogo veća od proizvodnje, a zbog limitiranosti oraničnih površina nisu u mogućnosti ispuniti sve te zahtjeve. Inače, tijekom prošle godine ovi su Županjci ostvarili prinos pšenice od 6,5, soje 3, sjemenskog kukuruza 2,1, a šećerne repe 62 tone po hektaru. Kako je prije istaknuo direktor Lastavica, u tvrtki planiraju povećati i uslužnu doradu sjemena sa sadašnjih 1200 na oko 2500 tona. Prema do sada raspoloživim informacijama, Bubalova Vrana d.o.o., čiji temeljni kapital iznosi više od 48 milijuna kuna, u svojem je pismu namjere Županjcima istaknula kako bi tijekom prve faze željela postati suvlasnikom tvrtke, a nakon dokapitalizacije raspolagali bi i s kontrolonim paketom od 25,1 posto vlasničkoga udjela. Inače, biogradska Vrana ima organiziranu proizvodnju povrća na otvorenom na oko 1000 hektara, raspolaže sa 6 hektara staklenika, a bavi se i proizvodnjom krmiva za potrebe stočne farme sa oko 400 krava u laktaciji. U njihovu vlasništvu je i peradarska farma za proizvodnju svježih konzumnih jaja.

Dodao bih samo da iako sam protiv da Steve Bubalo preuzme ovu tvrtku, njegovo zanimanje za ovu granu je vrlo znakovito.
Naime, Steve je cijelo svoje bogatstvo stekao u SAD-u i već je nekoliko desetljeća s one strane bare.
Upravo je SAD generator ove cjelokupne situacije sa cijenama žitarica jer je favoriziranjem bioetanola koji se dobija iz kukuruza doveo do tržišne neravnoteže koja rezultira porastom cijene.
Čovjek iz prve ruke ima priliku vidit koja je perspektiva u sjemenarskom biznisu.

Počinje proljetna sjetva
Piše: NT/Hina

——————————————————————————–

Proljetna sjetva u Hrvatskoj trebala bi se obaviti na ukupno 484.757 hektara, od čega će najviše, na oko 350.000 hektara ili 72 posto od ukupnih površina biti zasijano kukuruzom.

Sjetva soje planirana je na 50.120 hektara, suncokreta na 34.950 hektara, šećerne repe na 31.430 hektara, zobi na 13.700 hektara te pivarskog ječma na 2.657 hektara.

Predviđa se da će urod kukuruza iznositi blizu 2,3 milijuna tona, a šećerne repe više od 1,5 milijuna tona.

Urod soje procjenjuje se na 120,7 tisuća tona, suncokreta više od 87 tisuća tona, zobi 52 tisuće tona, a pivarskog ječma 8,8 tisuća tona.

Daleko najveće površine u proljetnoj sjetvi bit će zasijene na području Osječko-baranjske županije, više od 113 tisuća hektara, te Vukovarsko-srijemske županije, više od 84 tisuće hektara.

Slijede Bjelovarsko-bilogorska županija sa 49,5 tisuća, Virovitičko-podravska 48,2 tisuće, Koprivničko-križevačka županija više od 40,6 tisuća hektara, dok se u Brodsko-posavskoj županiji predviđa u proljetnoj sjetvi zasijati više od 33,6 tisuća hektara.

Veće površine za proljetnu sjetvu imaju još u Zagrebačkoj županiji od 25,6 tisuća hektara, Sisačko-moslavačkoj 21 tisuća, Požeško-slavonskoj 17,8 tisuće hektara, Međimurskoj 16,4 tisuće hektara itd.

Molio bih ako netko ima podatke iz prošle ili pretprošle godine da ih pusti na forum, da možemo usporedit.
Onako otprilike mislim da su se površine zasijane kukuruzom povećale bar za duplo.

žitarica budućnosti

Raste potražnja zbog izgradnje tvornica etanola u europi

Kukuruz Nema ga dovoljno ni za stoku,a kamoli za biodizel

Premda su cijene kukuruza u svijetu i u Hrvatskoj visoke te će rasti i dalje, malo se poljoprivrednika izvan Slavonije odlučuje sijati tu kulturu. Dolina Neretve mogla bi dati visoke prinose

piše Stanislav SOLDO / EPEHA

Premda je cijena kukuruza u Hrvatskoj i svijetu iznimno visoka, nitko od poljoprivrednih proizvođača doline Neretve ne sije ovu žitaricu, koje nedostaje na tržištu poljoprivrednih proizvoda Europe i SAD-a.
Budući da je kukuruz sirovina za proizvodnju etanola, goriva kojim će se u budućnosti zamijeniti naftu i derivate, po mišljenju stručnjaka visoka cijena na tržištu će nedvojbeno potrajati do 2012. godine, jer zbog izgradnje tvornica etanola diljem Europe raste potražnja za kukuruzom.
Etanol se već koristi u svijetu kao alternativni izvor energije, a prednjači Brazil u kojem je godišnja proizvodnja etanola dovoljna da zamijeni više od 40 posto potrošnje benzina. Prema predviđanjima stručnjaka u Hrvatskoj bi se zbog toga trebale povećati zasijane površine pod kukuruzom, te razbiti prisutni stereotipi da je kukuruz kultura Slavonije, koja tamo jedino uspijeva i daje prinose. Dolina Neretve s obzirom na brojne neiskorištene poljoprivredne površine može dati itekako velike prinose kukuruza. Osim toga postojeća cijene kukuruza od oko 1,5 kuna po kilogramu prihvatljivija je od cijene povrtlarskih kultura, poglavito kada se uzme u obzir količinu uloženog rada i repromaterijala potrebnih za uzgoj kupusnjača, dok je u slučaju kukuruza početno ulaganje puno manje.

Rekord u Chicagu
– Iako su veća ulaganja u proizvodnji nekih drugih kultura njihova proizvodnja je u konačnici isplativija pa se stoga poljoprivrednici ne odlučuju na sadnju kukuruza. Poljoprivredne površine u Neretvi su usitnjene pa proizvodnja kukuruza ne dolazi u obzir, osim u minimalnim količinama za eventualnu ishranu domaćih životinja – pojašnjava agronom Robert Doko.
Hrvatsko tržište kukuruza stabiliziralo se jer je resorno ministarstvo poljoprivrede dopustilo preferencijalne uvozne kvote te je iz Mađarske uvezeno 300 tisuća tona kukuruza, premda je i tamo proizvodnja ove žitarice u opadanju.
I svjetska tržišta bilježe poremećaje kada je kukuruz u pitanju, pa je tako na chicaškoj burzi cijena merkantilnog kukuruza najveća u posljednjih desetak godina.
– Na našim poljima se ne proizvodi kukuruza dovoljno ni za ishranu stoke, a kamoli za proizvodnju biodizela – ističe Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza koji očekuje da će se ovog proljeća površine zasijane kukuruzom povećati.
Zamjena za gorivo

•• Kukuruz je glavna sirovina za proizvodnju bioetanola. Radi se o alkoholu koji se dobiva iz zrna kukuruza, ali i iz stabljike, što je hit u svijetu, jer se po hektaru može dvaput više proizvesti bioetanola. Zamjena je za benzin, a najčešće se koristi u pet i desetpostotnim mješavinama s benzinom. Motori koji se koriste bioetanolom imaju bolje izgaranje, sadrže manje krutih čestica, a ispušni plinovi nemaju neugodan miris pa su stoga ekološki prihvatljiviji.

Tako piše današnja Slobodna Dalmacija!

Zasto sad nitko od vas ne kupuje kad je danas tako – prema vasem stalnom pisanju ovdje – jeftino!?
Vidim da je prodano samo osam komada, a ima ih u ponudi dovoljno za sve.[tongue]
Zakljucujem da ste svi odavno nakrcani, te samo sanjate o nekom ogromnom rastu, koji nikako da se dogodi…

Naravno da sam nakrcan i naravno da će se ogroman rast dogoditi.
A ova današnja situacija je samo zrcaljenje trenutne situacije u cjelokupnoj financijskoj industriji.
I naravno da bih volio imati još 2-3 milijuna kuna da mogu poskidati ove što hoće van iz grane koja će obilježiti narednih nekoliko godina.

Koji pametnjaković prodaje ovu količinu u ovo vrijeme, kad nije prolazilo ni 14 kom.
Meni se čini da je Erste skrbnički koji je veću količinu kupovao na 5.000 kn i da mu su namjere sasvim druge.