Dodao bih još da neki moji kolege pomalo zaziru od ulaganja u BCIN zbog nelikvidnosti.
Kad im sugeriram da npr. pokušaju naći preko kontakata prodavače za recimo, samo 1 miju kuna, cijena debelo frkne preko 5 tisuća.
Zamisli što se desi kad recimo 5 milja kuna pokuša naći ulaz unutra.
Slažem se s poljoprivredom. Jedino bih još dodao Cromos agro o kojem sam počeo nešto intenzivnije razmišljati. Jedino se ovdje bojim Todorića i njegovog monopola?
Chromos Agro je u problemu zbog upravljačke strukture unutar firme. BCIN je također bio u gabuli dok je bio pod njima. Kad ga je kupio Škoro, izveo ga je na pravi put i koristi sve potencijale koji se otvaraju pred njim.
Posljedica toga jest da fundamentalno CHAG, iako djeluje potcijenjeno, zbog neiskorištavanja potencija ne djeluje više kao dobra prilika osim ago ga netko ne preuzme.
BCIN upravo suprotno!!!
Na ovim razinama je superjeftin i bez uključivanja svega onog o čemu sam danas pisao.
A što se Tode tiče i tu je BCIN u jako, jako dobroj poziciji.
Pa vidiš da je Toda i u Turskoj prepustio Migros nekom BC-u!!! [lol]
Ostaje nam jedino da osmatramo i ČEKAMO![thumbsup]
Baš si me razočarao!
Ja sam sve ovo danas pisao jer sam željan nekakve konstruktivne komunikacije i kritike mog razmišljanja, a ti tako, sve sveo na jedan redak. [thumbsup]
To valjda znači da moja razmišljanja piju vodu,
Dobro si to posložio, djelim tvoje mišljenje, i meni osobno ostaje čekanje pošto sam u njoj godinu dana!
Sve u svemu nemam neki veliki minus,mislim da mi je dobro raspoređen portfelj, bez većih stresova ( uvjek gledam fundamente ) a na vrijeme ne mogu utjecati!
Tip top, jesi li ti lani bio na Skupštini društva?
Nisam bio na skupštini jednostavno sam malo “ljeno nezainteresiran”
Preferiram jednostavnu analitiku postignutih rezultata bez velikog “mudrovanja i filozofiranja”
Ako bi u tom pravcu išla Skupština mogo bi i skočit!
Djeli li se i pisano izvješće?
Materijali za skupštinu koji se mogu pregledati u firmi su prilično dobro napravljeni i imaju osim financijskih podataka i neke druge detalje o poslovanju – barem je tako bilo prošle godine.
Onda se vidimo tamo ove godine, pa kad vidiš poslovanje tvrtki konsolidacije nećeš to više smatrati mudrovanjem i filozofiranjem.
Iako će ovo ljeto turističke hit destinacije biti sjever Afrike i Turska, mi se vidimo u Rugvici!!!
Poljoprivreda: Reducirana proizvodnja zbog skupog repromaterijala
OSIJEK – Zbog najavljenog povećanja cijena reprodukcijskog materijala od 25 do 30 posto, ove se godine na poljoprivrednim površinama poljoprivrednih poduzeća i obiteljskih gospodarstava u Osječko-baranjskoj županiji očekuje reducirana poljoprivredna proizvodnja.
Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek, pripreme za proljetnu sjetvu traju, a dio poljoprivrednika je nešto ranije posijao određene kulture.
Pšenica je posijana na 55.000 hektara, što je za desetak posto više u odnosu na prethodnu godinu, kazao je Nad. Planirana proizvodnja kukuruza, kao najvažnije ratarske kulture na ovim prostorima, je na oko 60.000 hektara. Na svjetskom tržištu cijena kukuruza raste te proizvođači mogu čekati najpovoljniju cijenu za prodaju. Uljara u Čepinu planira proizvodnju suncokreta na oko 12.000 hektara te po standardnim uvjetima kreditira svoje proizvođače, što uz otkupnu cijenu od 2,5 do tri kune po kilogramu i državne poticaje postaje sve zanimljivija poljoprivredna kultura. Unatoč poskupljenju reprodukcijskog materijala i neredovitih isplata poticaja, Nad ističe da se ne očekuju problemi, jer će sami proizvođači reducirati proizvodnju određenih kultura i orijentirati se na one koje su isplativije. [Hina]
Dakle ukratko, boldani djelovi pokazuju kako proizvođači reprodukcijskog materijala u 2008. očekuju odličnu godinu.
Jučer sam uključujući TV na jednoj lokalnoj TV stanici naletio na neki skup proizvođača reprodukcijskog materijala u Hrvatskoj, čini mi se u organizaciji Napretka.
Predstavnici BC Instituta vodili su glavnu riječ. Spominjalo se i trgovanje ovom dionicom na burzi i neki planovi u budućnosti. Uletio sam u po priloga pa nisam čuo detaljnije.
Što se tiče poslovanja i ovogodišnje sjetve napomenuto je da su zalihe sjemenskog kukuruza pometene.
povećavaju se zasijane površine pod kukuruzom i pšenicom u Hrvatskoj, a isto tako spomenuto je da je povećana proizvodnja u Turskoj, te izvoz u Kazakhstan i Iran, a posebno je apostrofirana Srbija i Vojvodina.
Bilo je govora i o povećanoj potražnji za uljaricama te je iz tog razloga proizvedeno i prodano 50% više sjemena soje u odnosu na prethodnu godinu.
Tko čeka, taj i dočeka…