Ovogodišnji slabiji prinosi nebi trebali imati utjecaja na prihode jer tvrtka najvećim dijelom prihode ostvaruje u prvom polugodištu i kod jesenske sjetve.
Troškovi sjemenske proizvodnje (pa bili i povećani) se vode pod zalihama odnosno proizvodnja u toku jer sjemenski kukuruz u jesen ide na doradu, a on se prodaje tek slijedeće godine kada se knjiži prihod. Pa čak i da je manja sjemenska proizvodnja kukuruza za 20 do 30%, obzirom na rast cijena sjemenskog kukuruza za 20-30% financijski efekat bi trebao biti isti.
Nadalje u strukturi prihoda sjemenski kukuruz im čini oko 35% ukupnog prihoda odnosno rizik je dobro disperziran na proljetne i jesensku kulture.

U proljeće još jači udar cijena na kućanstva
Hrana je u listopadu bila 8,1 posto skuplja nego u listopadu lani, a ukupni troškovi života narasli su 4,6 posto, što je najviše u 6,5 godina
Nakon što je, uz božićne blagdane, eurosuper (ne)očekivano preskočio psihološku granicu te poskupio sa 8,00 (unatoč jamstvu Vlade da će interventnim mjerama ‘braniti’ tu cijenu) na 8,09 kuna, može se očekivati da će 2008. donijeti ne samo daljnji rast cijena motornih goriva nego i posljedično uvjetovanih ostalih troškova života. Definitivno je postalo samo pitanje dana i kada će biti odobreno zatraženo poskupljenje električne energije, a taj će trag nedvojbeno uskoro slijediti i proizvodnja plina. Doda li se tim trendovima od rane jeseni evidentan rast cijena na najvećem broju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, posve je izvjesno da bi početak proljeća mogao donijeti novi, još jači cjenovni udar na proračun kućanstava.
Za ‘zeleno’ gorivo
U posljednjem izvješću Državnog zavoda za statistiku o kretanju cijena prehrane, vezanom uz mjesec listopad, stoji da je trošak hrane ove u odnosu na prošlu godinu veći za 8,1 posto. U lepezi osnovnih životnih namirnica u ovogodišnjem listopadu jeftiniji nego lani bili su samo krumpir, svinjetina i perad. Statistika također izvješćuje da su ukupni troškovi života na godišnjoj razini rasli 4,6 posto, što je najviša stopa inflacije kroz razdoblje proteklih šest i pol godina. Na tu stopu inflacije, upozorava statistika, trag su ostavili već spomenuto poskupljenje hrane od 8,1 posto te rast cijene motornih goriva, koji je iznosio 22,4 posto. I negativan saldo robne razmjene udario je svoj pečat. Tijekom prvih deset mjeseci 2007. hrvatski izvoz hrane vrijedio je 4,3 milijarde kuna ili tek 2,2 posto više nego godinu dana prije. Paralelno je na uvoz hrane potrošeno 7,8 milijardi kuna, odnosno 5,2 posto više nego u razdoblju siječanj-listopad 2006. Stave li se ti podatci u apsolutne pokazatelje, proizlazi da je na izvozu hrane ostvarena zarada veća za samo 93 milijuna kuna nego prošle godine, dok je na uvoz potrošeno više čak 390 milijuna kuna nego na kraju listopada 2006. Korištenje žitarica kao alternativnog izvora u proizvodnji ‘zelenih’ motornih goriva, što je nametnulo američko tržište, polako postaje praksa i europskih zemalja i time otvara dimenziju novih poskupljenja, ali i moguće njihove nestašice. Proizvodnja etanola, s kojim se napuni spremnik prosječnog terenca navodno zahtijeva kukuruza u količini koja je dostatna za cjelogodišnju prehranu jedne osobe. Podatci na svjetskoj razini tako spominju da je 2000. za proizvodnju biogoriva usmjereno 15 milijuna, a 2006. čak 90 milijuna tona kukuruza.
Kina i Indija
Drugi faktor koji bi mogao podići cijene hrane očituju se kako kroz povećan izbor tako i kroz količinsku potrošnju, što potvrđuje i sve veći uvoz hrane na najmnogoljudnija tržišta – Kinu i Indiju. I taj će trend idućih godina također krojiti cijene poljoprivredno-prehrambenih namirnica. S minijaturnog hrvatskog tržišta ilustrativan primjer je snažan rast izvoza žitarica. U deset mjeseci 2006. izvoz žitarica vrijedio je 387,7 milijuna kuna, dok je u istom ovogodišnjem razdoblju na izvozu žitarica zabilježena vrijednost u visini od 858,7 milijuna kuna. Premda je Vlada uvela carine na izvoz žitarica, dok je istodobno odobrila bescarinski uvoz 300.000 tona kukuruza, ne bi li tim mjerama domaće stočarstvo zaštitila od enormnih poskupljenja hrane i tako spriječila poskupljenja, proljeće bi i u mesnom segmentu moglo potegnuti rast cjenika. Naime, za kilogram prirasta svinje ili junadi treba 7-9 kilograma kukuruza. I dok je kilogram kukuruza lani stajao oko 74 lipe, sada iznosi više od 1,5 kuna. Upravo taj podatak odlična je ilustracija mogućih cijena mesa tijekom sljedećih mjeseci.

Lijepo li je biti ispred ostalih…

Kukuruz je jedino dobar za svinje hraniti. Nema tu zarade. Gori su od IMZV ako je to uopće moguće.

DCM metoda nije čak ni primjenjiva na ovakve luzere.[lol]

Sve je u redu karoje, drž se ti svoga stada i uživaj.

Sretno u Novoj!!!

Cijene kukuruza, soje i žita u 2008. skočit će više nego lani

Sve veći rast potražnje za stočnom hranom te etanolom glavni su razlog uzleta cijena poljoprivrednih proizvoda
Žito i soja, najskuplji poljoprivredni proizvodi u prošloj godini, u 2008. će uz kukuruz dodatno poskupiti jer rastuća potražnja za sirovinama za proizvodnju hranu te biogoriva i dalje premašuje ponudu, javlja agencija Bloomberg. Kukuruz i soja, koji su se nekad uzgajali isključivo za prehranjivanje ljudi i stoke, danas se koriste za proizvodnju etanola i ostalih bioenergenata kao alternativa nafti i benzinu. Hrana je u prošloj godini rasla poskupjela je diljem svijeta što su na svojim proračunima osjetila i mnoga kućanstva. U nadolazećim mjesecima očekuju se i dodatna poskupljenja. Stručnjaci ističu da ako se ne poduzmu odlučujući koraci, povećat će se porast će glad i stopa smrtnosti u svijetu. Potražnja za hranom u dva najveća svjetska gospodarstva, u Kini i Indiji, rast će i dalje, dok će istovremeno obvezna upotreba biogoriva u Europi te Sjevernoj i Južnoj Americi potaknuti novu potražnju, prognozira Sunny Verghese, predsjednik uprave globalnog dobavljača poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih sastojaka Olam International. Cijena kukuruza u 2007. rasla je 17 posto, poskupjevši treću godinu zaredom, a razlog tome je skok globalne potražnje za stočnom hranom te etanolom koja premašuje isporuke. Soja je lanjske godine poskupila 78 posto, dosegnuvši najveću cijenu u posljednje 34 godine, dok je cijena žita istovremeno skočila 77 posto.
Rast na tržištu poljoprivrednih proizvoda traje otprilike dvije godine, povećavši cijene za 135 posto, rekao je Michael Lewis, šef londonskog istraživanja cijena proizvoda pri Deutsche Banku. Stručnjaci ovaj zabrinjavajući trend pripisuju različitim uzrocima. Nedovoljna ulaganja u poljoprivrednu tehnologiju, gradnja stambenih i poslovnih objekata na mjestima gdje su nekad bile farme, sve razornije suše i poplave, te sve veća potražnja za ionako ograničenim zalihama svježe vode doveli su do rastućih cijena hrane koje bi mogle pogoditi siromašno stanovništvo. Velika potražnja za kukuruzom u proizvodnji etanola, prognozira Verghese, rezultirat će manje zasađenim površinama žita i soje u Sjedinjenim Američkim Državama, dok će suša u Australiji za posljedicu imati manje prinose pšenice. Verghese smatra da soja među uljaricama ima najveći potencijal za daljnje poskupljenje. Proizvodnja soje u Sjedinjenim Američkim Državama koje generiraju 35 posto svjetske proizvodnje lanjske je godine potonula 18 posto, ističe Verghese, te dodaje da su globalne isporuke jestivog ulja vrlo tijesne. Proizvodnja 10 vodećih jestivih ulja u ovoj bi se godini mogla spustiti 4 posto unatoč rastu potražnje, naglašava Verghese. Nadalje, kineska bi potražnja za paliminim uljem prema procjenama ove godine trebala rasti na 6 milijuna tona nakon lanjskih 4,6 milijuna tona. Globalna potražnja za palminim uljem bi zbog veće potražnje za hranom i gorivom trebala rasti na 40 milijuna tona u ovoj godini nakon 37 milijuna tona isporučenih lani. Cijena palminog ulja u 2007. skočila je 54 posto. “Vrlo je usko vezana s cijenama nafte, pa ostane li cijena sirove nafte između 95 i 105 dolara za barel, kao što to predviđa financijska grupacija Goldman Sachs, smatramo da bi cijene palminog ulja trebale pratiti taj rast i u ovoj se godini kretati između 875 i 900 dolara za tonu”, ustvrdio je Verghese.

(Agencije, K. K.)
Prodajom kukuruza sa zaliha Kina hladi pregrijane cijene hrane
Kina, drugi vodeći svjetski proizvođač kukuruza, jučer je prodala 34.396 metričkih tona od ukupno 498.884 tona zaliha te žitarice. Kineska je vlada kukuruz sa zaliha na prodaju ponudila putem javnog natječaja diljem Kine. Riječ je o mjeri kineske vlade koja svim silama pokušava ohladiti pregrijane cijene hrane. Kukuruz je u sedam kineskih općina i provincija prodavala po cijeni od oko 239 dolara za tonu. Kina je odlučila uvesti pojačanu kontrolu na tržištu hrane nakon skoka cijena mesa, povrća i žita, a na prodaju će ovih dana sa zaliha ponuditi i milijun tona uvezene pšenice.

Lipo li je biti ispred ostalih

Rekordne cijene poljoprivrednih roba uslijed rastućih cijena nafte

S obzirom da su žitarice i uljarice ključne sirovine za proizvodnju biogoriva, skok cijena nafte potaknuo je značajna poskupljenja poljoprivrednih roba koje su u 2007. zabilježile najveći prinos u zadnjih 30 godina
Cijene poljoprivrednih proizvoda dosegnule su najviše višegodišnje razine pod utjecajem skoka cijena nafte na 100 dolara po barelu s obzirom na očekivanu veću potražnju proizašlu iz širenja globalne industrije biogoriva, piše ugledni londonski financijski dnevnik The Financial Times. Na burzi u Chicagu cijena soje poskočila je u četvrtak za 19 centi na 12,51 dolara za bušel, što je njezina najviša cijena u posljednjih 34 godina. Kukuruzom se trgovalo po cijeni od 4,66 dolara po bušelu koja je za 3,5 centi viša i nadomak nedavno zabilježenoj najvišoj razini u 11 godina, dok su cijene žitarica skočile 30 centi na 9,45 dolara po bušelu, neznatno ispod rekordnih razina. Na tržištu u Parizu cijena uljane repice porasla je za 1,5 posto, dosegnuvši rekordne razine od 444,75 eura po toni. Istodobno su terminske cijene malezijskog palminog ulja dosegnule rekordnih 961 dolara po toni. S obzirom da su žitarice i uljarice ključne sirovine za proizvodnju biogoriva, skok cijena nafte potaknuo je značajna poskupljenja poljoprivrednih roba koje su u 2007. zabilježile najveći prinos u zadnjih 30 godina. Podršku njihovu rastu pruža i povećanje stanovništva te potražnja za stočnom hranom. “Kombinacija potražnje za hranom, stočnom hranom i kulturama za proizvodnju goriva potaknula je trend povećane potražnje za poljoprivrednim proizvodima”, kazao je Jeffrey Currie, čelnik analize tržišta roba pri Goldman Sachsu. Po njegovim riječima, globalna potražnja za biogorivima mogla bi godišnje narasti do 25 milijardi galona do 2010. u usporedbi s 10 milijardi galona u 2005., što bi predstavljalo godišnje povećanje po stopi od 20 posto. Izvanredne vremenske prilike i suše pogodile su žetvu pa su zemlje izvoznice poput Rusije i Ukrajine uvele uvozne carine sa ciljem osiguranja domaće opskrbe. Ključne zemlje potrošači, kao što su Indija i Egipat, u nastojanjima da osiguraju svoju opskrbu, glavni su razlog što je potražnja za američkim žitaricama i kukuruzom dosegnula gotovo najviše ikad zabilježene razine. S obzirom na neprilike s opskrbom i rastuću potražnju, zalihe su se smanjile na povijesno niske razine na mnogim poljoprivrednim tržištima, što je dovelo do velike osjetljivosti cijena na šokove poskupljenja. Mnogi analitičari su mišljenja da je rast cijena poljoprivrednih proizvoda tek početak. “Usklađene s inflacijom, aktualne cijene poljoprivrednih roba i dalje su osjetno ispod njihovih realnih najviših razina pa su procjene njihovih budućih vrijednosti i dalje vrlo privlačne”, tumači Michael Lewis, čelnik odjela analize robnih tržišta pri Deutsche Banku. “Smatramo da je rast cijena poljoprivrednih roba tek u povojima”, dodaje.
(Hina)

Ima li tko fundamente BC instituta ili bilo koje pokazatelje?
Zahvalan do cijene….. 15kg![thumbsup]

Evo malo ohrabrenja za imaoce BCIN dionica!
Američka firma za proizvodnju genetičkog sjemena MOSANTO co ( mon na NYSE ) ima P/E = 60,76!
Ako je dobit BCIN cca 350 kn po dionici, trebala bi se tržiti ( a hoće prije ili kasnije ) po 350 X 60 = 20 000 kn
Kredibilitet joj daje postojanost po vrijednostima svjetskih proizvođaća ( a ne hrvatske vrijednosti – multiplikatori! )
Čuvati, čuvati!![thumbsup]

Imaš podataka na ovom topicu koliko hoćeš. Samo si daj malo truda i vremena. Ne zarađuje se lova samo tako.

Lipo li je biti ispred ostalih, a stiže analiza za analizom

Cijena hrane divlja zbog poremećaja na tržištu

Business.hr/Hina
07.01.2008 12:34
Pročitaj komentare(0)

Groznica koja je izazvala rekordan rast cijena sirovina sasvim će se sigurno proširiti i na poljoprivredne robe, čija tržišta već osjećaju posljedice viših izvoznih carina za žitarice u Kini i Rusiji, snažne svjetske potražnje, loše žetve u Australiji te pojačanih spekulativnih aktivnosti.
Kina je nedavno najavila uvođenje izvoznih carina za žitarice, soju i rižu u visini 5,0 do 25 posto, koje su stupile na snagu 1. siječnja.

Istodobno, Rusija je izvijestila o gotovo peterostrukom povećanju izvoznih carina za iduća tri mjeseca s 22 na 105 eura po toni – potez koji učinkovito povlači Moskvu s međunarodnog tržišta.

Paralelno, Argentina je privremeno do daljnjega obustavila izvoz pšenice, a Australija izvijestila o snažnom smanjenju svojeg izvoza žitarica zbog suša.

U takvim okolnostima, ostalo je na velikim izvoznicima poput Sjedinjenih Država, Kanade i Kazahstana da popune nastali jaz. Francuska, najveći proizvođač žitarica u EU, također je pogođena lošom žetvom.

S rastom cijena nafte na razine iznad 100 dolara rastu i pritisci na okretanje proizvodnji alternativne energije, što pak izaziva rast potražnje za pšenicom i kukuruzom, sirovina za proizvodnju bioetanola, te sojom, koja se koristi za proizvodnju biodizela.

“Zalihe su na povijesno najnižim razinama a svaka dodatna smanjenja izvoza samo mogu dovesti do novog rasta cijena”, ocjenjuje Abdolreza Abbassian, analitičar tržišta žitarica Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO).

Po njegovom mišljenju, trend rasta indeksa svjetskih cijena hrane te organizacije, koji je u 2007. ojačao gotovo 40 posto, nastavit će se do početka travnja, kada će se znati kakve su očekivane prognoze žetve u 2008. On je nadalje naglasio da se nastavlja i snažan rast potražnje iz gospodarstava u nastajanju.

Analitičari ulagačke banke Goldman Sachs očekuju snažan rast cijena sirovina u ovoj godini, osobito na tržištu poljoprivrednih roba, za koji su u posljednja tri tjedna povisili svoje prognoze cijena, uključujući i očekivani 60-postotni rast cijene soje.

——————————————————————————–