BCIN (BC institut)

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska BCIN (BC institut)

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Prošle godine BCIN dobio subvencije ( državne ) cca 9.5 miliončeka kunića![thumbsup]

Jest, ali je podjelio cca 7 milijuna kooperantima čiju zemlju koristi.
U cijelom tom textu meni je najznačajnije da su u suradnji s Todom podigli površine Belja koje koriste za kukuruz na preko 400 ha.

Vaš link

A što ćemo jesti?
Morat će se više proizvoditi!!!

…4001,00 !?!

pa, ovo nije normalno… (osim ako mu lova nije zatribala za zdravlje..)

ova mi je dionica sad gora od solarisa…. Po kretanju cijene dionice ovo je tvrtka pred stečajem

Kod cijene od 4.000 kn, P/E je 11, a p/s i p/bv je 0,7, p/cf je 6.
Treba biti strpljiv jer su ovo male količine, a iaoko se lupa po bidu (nekome treba za stambenu štednju i božićne darove) vrlo su male količine i na prodaji do 4.900.


Kod cijene od 4.000 kn, P/E je 11, a p/s i p/bv je 0,7, p/cf je 6. Treba biti strpljiv jer su ovo male količine, a iaoko se lupa po bidu (nekome treba za stambenu štednju i božićne darove) vrlo su male količine i na prodaji do 4.900.

piero2, može li kupi/prodaj oko podneva za BCIN, ako imaš!?
Hvala!

Evo jedan info… ne znam dal je vec bilo… planira se preseljenje BC instituta iz Botinca u Rugvicu…

Evo K/P na ravnanje.

Top bid CIJENA KOLIČINA
4.003,03 2
4.001,00 2
4.000,00 2
3.800,00 5
Top ask CIJENA KOLIČINA
4.490,00 10
4.500,00 4
4.699,99 2
4.729,99 12
4.900,00 8
4.980,00 20
4.999,00 6
5.000,00 107
5.050,00 4
5.100,00 16
TransakcijeCIJENA KOLIČINA VRIJEME

Chávez grew up in a small house composed of large palm leaves.

HPB skrbnički prodaje…ako se odlučio iskrcati potrajat će jer ima još 453 dionica.

* Važeći podaci za uredovni dan 21.12.2007 .

Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. ŠKORO DANIEL 10.047 60,34 Osnovni račun
2. ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D. 874 5,25 Skrb. račun
3. PLAMEGAL-TRIO D.O.O 599 3,60 Osnovni račun
4. HPB D.D. 453 2,72 Skrb. račun -80
5. HZMO 318 1,91 Zast. račun
6. POSMRTNA PRIPOMOĆ 211 1,27 Račun portfelja
7. TURIST D.O.O. 202 1,21 Osnovni račun
8. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. 133 0,80 Skrb. račun
9. HPB D.D./KAPITALNI FOND D.D. 128 0,77 Skrb. račun
10. PELKO ŽELJKO 108 0,65 Osnovni račun
Ukupno: 78,52

Ma ne prodaje, to je nekome istekao ugovor o margin kreditu sa zalogom BCIN-a.


Izvješće za 3Q će biti ok, ali će godišnje biti znatni ispod očekivanja. Naime prinosi sjemenskog kukuruza su znatno podbacili, a cijena je doslovno otišla u nemo. Naime, otkupna cijena (ulazni trošak za BC) je min. 100% veči nego protekle godine uz manju otkupljenu količinu, tako da će nedostajati sjemenske robe na proljeće. A ti povećani troškovi će se znatno odraziti na godišnjem izvješću.

Stock, ovo se odnosilo na cijelo tržište koje je zbog suše izuzetno podbacilo, a BC kao jedan od lidera na tržištu je to zasigurno osjetio. A najbolji primjer toga ti je otkupna cijena kukuruza. Provjeri kolka je bila prošle jeseni, a kolka je ove jeseni i bit će ti sve jasno.
A da će nedostatka bit iduće sezone to stoji, jer je i cijena merkantilnog kukuruza porasla 100-injak posto što će ratare dodatno potaknuti da na proljeće zasiju dodatne površine kukurzom.
I u takvom scenariju je opet najveći dobitnik, tko, Todorić?! Naime, Belje proizvodi dobar dio sjemenske kukuruze za BC, a Agrokor je ujedno ekskluzivni distributer za Pioneere sjemenski kukuruz koji ima izuzenu prođu kod seljaka, a u globalnim prilikama Pioneere je tolko jak (a i lokalno je dosta osnažio) da za doručak popapa BC.


ova dva posta glavonje su ,čini mi se, jedini negativni po BCIN što se tiče rezultata poslovanja 2007. pa ne bi bilo loše da autor to malo pobliže pojasni. jer ovako ostaju neke stvari visiti u zraku. dakle cijena sjemenskog kukuruza je porasla na tržištu prema glavonji za 100 posto.no BCIN ima ugovore sa kooperantima, pitanje je kakvi su ti ugovori i jesu li pratili rast cijene na tržištu istom mjerom. i drugo, valjda je i prodajna cijena pratila cijenu troškova. potražnja za sjemenjem je u hrvatskoj rasla. dakle prihod bi svakako trebali biti veći. pitanje je jedino jel se marža smanjila. no ni konkurencija nije jeftinije mogla kupovati sjemenski kukuruz.

Netašica sve jače kuca na vrata. Unatoč svim mjerama jedini pravi izlaz je u povećanju zasijanh površina i većoj proizvodnji.

Vaš link

New Report

Close