ima netko informaciju koliko je porasla cijena sjemena? rast cijena poljoprivrednih proizvoda nam ukazuje na povećanu potražnju za sjemenjem ali na rast cijena sjemena ne. pa ako netko ima informacije, neka ih predoči!

Prenosim iz tiskanog izdanja Business.hr vezano uz BC i poticaje poljoprivredi.

Tvrtka BC Institut, koja se bavi proizvodnjom sjemenskog kukuruza i njegov je najveći proizvođač u Hrvatskoj, tijekom 2005. i 2006. godine dobila je poticaje u visini oko 11 milijuna kuna.

Većinski vlasnik BC Instituta Daniel Škoro kaže, međutim, da to i nije u potpunosti točan podatak.

“Od 9,4 milijuna kuna koji su nam dodijeljeni, sedam ide za pedesetak naših kooperanata koji imaju zemlju jer se poticaji isplaćuju po hektaru. BC Institut ima oko 200 hektara vlastite zemlje. Belje sije za nas na površini od oko 400 hektara, pa prema tome njemu ide oko 2,4 milijuna kuna poticaja”, objašnjava Škoro.

BC Institut je 2007. godine, kaže, dobio 1,75 milijuna kuna poticaja. Škoro upozorava na to da se, kada je posrijedi Ministarstvo poljoprivrede, zapravo nikad ne zna koliko će vam biti isplaćeno.

“Na osnovi površina koje su u Upisniku o poljoprivredi oni odrede koliko bi trebali iznositi poticaji i mi računamo na sto posto tog iznosa, ali najčešće dobijemo 80-ak posto jer nemaju novca. Nikad se točno ne zna za koju je zemljišnu česticu išla isplata i sve je vrlo netransparentno”, upozorava Daniel Škoro

O tome treba li poticaje davati malim proizvođačima (u Hrvatskoj je donja granica tri hektara za dobivanje poticaja) Škoro kaže: “Postoje granični momenti po pitanju isplate poticaja jer proizviđači volumena ispod tri hektara nisu konkurentni. U tom slučaju poticaji gube smisao i to je u sferi socijale”.

Cijena je značajno povećana (to se može provjeriti u savjetodavnoj službi ili kod proizvođača), tako da će financijski efekti biti puno bolji narednih godina.
Veliki je nedostatak sjemena, a imaju ogromnu potražnju iz okolnih zemalja i Turske koju ove godine nisu mogli podmiriti.

Znaci efekti krize na trzistu zitarica polako pocinju izlaziti na vidjelo, a tek slijede oni prouzrokovani proizvodnjom za alternativna goriva.
Prava je steta sto je sve to vec ukalkulirano u cijenu BCIN-a pa je sada “preskup” [wink]

Uskoro bi mogli saznati predviđanja Goldman Sacha za cijenu i trgovanje sirovinama ( kukuruz, pšenica, soja, itd ) za sljedeću godinu ( predviđene cijene ).[thumbsup]

Rast cijene i pšenice i kukuruza je izvjestan, pitanje je samo koliko!!!

Sudeći po nalozima na kupnji, jako je malo optimista po pitanju ove dionice. Kakva je njima bila protekla sezona? jel’ ih pogodila suša. Što je razlog kontinuiranog pada. Zna li netko?

U korekciji ova je dionica manje pala od većine (koje su pale čak i više od 20%).

A kud će padati kad kupnje skoro da i nema?! Da netko hoće prodati samo 10 komada, jednostavno nema kome!

Kupnja – BCIN-R-A
4 4.300.00
3 3.500.00
1 3.352.00
………….
………….

Prodaja – BCIN-R-A
4 4.500.00
2 4.699.99
10 4.700.00
12 4.729.99
3 4.900.00

Uz cijenu od 4.300 fundamenti su:
P/S je 0,75
P/BV je 0,7,
P/E je 12,2 a
P/CF je 6,4

i toz bez dobrih tržišh okolnosti koje će utjecati na još bolje omjere.
Pa ako se prodavatelju žuri to puno

Rast cijena pšenice na svjetskom tržištu

CHICAGO Cijena pšenice na robnoj burzi u Chicagu po prvi put je prešla razinu od 10 dolara za bušel, potaknuvši time rast cijena ostalih žitarica i hrane. Cijena žita porasla je tako 3,1 posto dosegnuvši 10.095 dolara za bušel što je odraz špekulacija da će se suša u Argentini negativno odraziti na proizvodnju, odnosno da tamošnji pojoprivrednici neće zadovoljiti rastuću potražnju za kruhom, tijestom i stočnom hranom. Istovremeno vrijednost soje došla je na najvišu razinu u protekle 34 godine, dok je kukuruz postigao najveću cijenu u zadnjih devet mjeseci.