Slažem se s toknezev-om da je teško govoriti o podcijenjenosti kada se gotovo ništa ne zna o budućnosti firme. Sami financijski pokazatelji kažu da u odnosu na druge dionice se može govoriti o relativnoj podcijenjenosti, ali ako pogledamo u apsolutnom smislu i nije baš tako. Npr. Book value za 2006 je 5.664 kn što je više od tržišne cijene, ali ROE je samo 6,03%. Earnings yield (E/P) uz cijenu od 5.000 kn je 6,83%. Ovisno o tome kako procjenjujete rizik ulaganja u ovu dionicu to može biti prihvatiljivo, ali možete tražiti i više što znači i nižu cijenu. No, teško je govoriti o podcijenjenosti ako je prinos na državne obveznice oko 5%.
Naravno, to sve vrijedi iz pretpostavku da neće biti nekog rasta prihoda i profitabilnosti u odnosu na prošla razdoblja. Tržište to svakako ne očekuje, jer bi inače i ta očekivanja bila uračunata u cijenu i cijena bi bila puno veća. Nadajmo se da će se eventualnim uvrštenje u JDD nešto popraviti po pitanju transparentnosti poslovanja i da će biti poznati planovi za budućnost. Tako će biti puno lakše evaluirati ovu dionicu. Do sada znamo da je poslovanje u zadnjih nekoliko godina stabilno, ali je pitanje što se poduzima po pitanju rasta.
Toknezev, ako se ne varam, ti si u ovoj dionici bio, pa izašao. Dakle uletio si unatoč mnogim nepoznanicama koje su te stiskale. Čitajući toje postove do sada mislio sam da si temeljitiji.
Škoro je kupio BCIN i spasio ga od stečaja te radnike spasio od propasti. Naravno da se htio zaštititi od raznog lešinarenja i zajedno s radnicima stvoriti okruženje koje jamči uspjeh. To je razlog stanovite zatvorenosti prema javnosti do sada.
Sad kad je tvrtka na čvrstim nogama, kad povećava prihode, surađuje s Todorićem na velikim projektima, širi se na tržišta Turske, Irana, Afrike, sve redom tržišta puno većaod domaćeg, i konačno Srbije, postaje prepoznatljiva za dečke iz HPB Investa.
Dečki u dogovoru sa Škorom rade na projektima kako se otvoriti prema financijskom tržištu, a da ne postanu predmet spletki i lešinarenja.
Ja sam uvjeren da će ova dionica krenuti prema vrijednostima koje su višestruko veće od sadašnjih.
Po mojoj procjeni, a uzimajući sve faktore u obzir, razina od 20.000 kuna bit će dostižna. To sada nekima zvuči možda smješno i suludo, ali živi bili pa vidili.
A upravo dok se prave prvi koraci u Srbiji sljedeći članak najzornije prikazuje kakvo je stanje i perspektiva u poslu kojim se bavi BCIN, kako u regiji tako i u svijetu. Da ne spominjem situaciju s bioetanolom.
24.10.2007 Rato Petković
Zabrana izvoza pšenice i kukuruza se nastavlja
BEOGRAD Prema najavi Slobodana Milosavljevića, ministra poljoprivrede, vlada će u četvrtak produljiti važenje Uredbe o zabrani izvoza pšenice i kukuruza. Zabrana izvoza uvedena je 4. kolovoza kako bi se osigurale dovoljne količine pšenice, kukuruza, suncokreta i soje za domaće potrebe jer je urod zbog suše podbacio za oko 30 posto. Suša je najviše smanjila urod kukuruza, koji je dosad bio vodeći izvozni poljoprivredni proizvod Srbije. Da nije bilo suše, Srbija bi raspolagala s milijun tona viška pšenice i tri milijuna tona kukuruza. Srbija je dosad jedino s poljoprivrednim proizvodima ostvarivala suficit u vanjskotrgovačkoj razmjeni. Nedavno je potpisan sporazum s Republikom Srpskom prema kojemu će se iz robnih rezervi Srbije odvojiti izvjesna količina za potrebe RS-a.
Toknezev, ako se ne varam, ti si u ovoj dionici bio, pa izašao. Dakle
uletio si unatoč mnogim nepoznanicama koje su te stiskale. Čitajući
toje postove do sada mislio sam da si temeljitiji.
U pravu si. Prilikom ulaska u BCIN napravio sam jednu prilično tešku grešku – kupio sam ga samo na temelju preporuke jedne osobe. Bez da sam nešto specijalno išao analizirati firmu i njeno okruženje. Da sam to napravio odmah ne bi proveo skoro pa godinu i po u njoj i prodao ju s minusom od 17tak %. No njen udio u portfleju nije bio velik tak da ne osjećam nikakvu averziju prema ovoj dionici i firmi. Da se promjene neki od meni bitnih preduvjeta (transparentnost, likvidnost,..) vratio bih se ja u nju. No nisam htio da rasprava ode u ovom tijeku.
Sviđa mi se tvoj pristup investiciji u ovu dioncu. Očito imaš spoosbnosti koje ja nisam imao prilikom analize iste. Bitno je to da ti imaš kristalno jasnu viziju raspleta priče oko nje. Sretno
Ma, nema problema! Ne radi se tu ni o kakvim sposobnostima, već malo više uloženog truda.
Ja sam siguran da ćeš se ti i još mnogi drugi vratiti, jer ste uvidjeli da se radi o jeftinoj dionici i sigurno je pratite. Na moju radost, neće biti mjesta za sve na ovako niskim razinama. Neki će posgnuti i dublje u džep, iako će i to biti dobra kupnja.
A vi nemojte kupovati…
Meksikanci amandmanom brane kukuruz
Meksička vlada priprema ‘Ley de Bioenergéticos’ – amandman kojim bi se trebalo stati na kraj galopirajućem rastu cijene kukuruza
Prema spomenutom zakonu o bioenergetici, kukuruz će u Meksiku biti korišten isključivo u prehrambene svrhe, dok će eventualni višak u rezervama biti iskorišten za proizvodnju bioetanola.
Novi zakon ipak ne brani uporabu ostalih žitarica ili pak biootpada kao sirovina za proizvodnju biogoriva.
Otkad je u SAD-u porasla žeđ za bioetanolom, cijena kukuruza u Meksiku porasla je nekoliko puta, kao i glavno nacionalno jelo – tortilja, čime su posebno bili pogođeni niži slojevi građana.
Što nas ovdi čeka veselja, a povećana potražnja tek je počela. Vidit ćete do kraja sljedeće godine, da brojčice koje sam ovdje puštao neće biti bauk.
Vjesnik, 30.10.2007.
Nema dovoljno sjemena pšenice i raži
Povećan je interes proizvođača za sjetvu žitarica jer su njihove otkupne cijene, uslijed globalnog poremećaja, udvostručene
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da je porastao interes proizvođača žitarica za njihovim sijanjem nakon što su otkupne cijene, u prvom redu kukuruza i pšenice, uslijed globalnog poremećaja na tržištu udvostručene u odnosu na prošlu godinu.
Doći će to na svoje, samo treba biti strpljiv. Pred njom je budućnost i veliki neiskorišteni potencijal, a da ne govorim o odličnim fundamentima.
Također u fazi korekcije ova dionica ne pada puno (ali i ne raste) što je rezultat odličnih fundamenata. Pri cijeni od 4.600 kn razlika kratkoročne imovine i kratkoročnih obveza iznosi gotovo 80% što govori da se skoro sva dugotrajna imovina dobije besplatno, a koja je prijašnjih godina amortizirana ubrzanim stopama.
Nadalje, i svi pokazatelji su i dalje više nego najpovoljniji na tržištu.
Ova dionica se i bez ovako perspektivne budučnosti trži sa debelim diskontom.
Recite vi meni, ima li koja dionica na ZSE koja ima bruto obrtni kapital;
kratkotrajna imovina-ukupno obveze = 91.648.874 – 32.307.031 = 59 161 843 Kn (cca 75 % tržišne kapitalizacije.)
Nema!!!
Neka, neka , doći će vremena kada će se pokazati prave vrijednosti.
Nije mi jasno kako nitko od ovih novih fondova, i investitora ne vidi priliku za dobro ulaganje.
Ova dionica se i bez ovako perspektivne budučnosti trži sa debelim diskontom. Recite vi meni, ima li koja dionica na ZSE koja ima bruto obrtni kapital; kratkotrajna imovina-ukupno obveze = 91.648.874 – 32.307.031 = 59 161 843 Kn (cca 75 % tržišne kapitalizacije.)
Ovo je realno i veće jer su 2006. g. prije roka vratili više od 4 mln kn dugoročnih kredita, a što je vraćeno iz kratkoročne imovine, tako da je realno čak 80% tržišne kapitalizacije. A dugotrajnu imovinu čine poslovni prostori u Zagrebu, , zavod za kukuruz i doradu sjemena u Rugvici, zavod za strne žitarice i krmno bilje u Botinecu, 700 ha zemlje u Oborovu, dorada i pogoni u Slatini i financijska imovina u BC Agroslavoniji.
Realna vrijednost dugotrajne imovine je puno veća od knjigovodstvene.