Koliko će Srbija i Vojvodina biti značajni za BCIN je nedvojebeno, a koliko je to uređeno tržište pročitajte ovdje.

Vaš link[img][img][/img]

i njima je svakim danom jasnije da će sjemena za iduće sjetve trebati sve više i više. Eto zato se širimo i preko Dunava.

Novi prijedlog zabrane izvoza žitarica iz Srbije
Pomoćnik ministra poljoprivrede Dobrivoje Sudžum najavio je da će to ministarstvo Vladi Srbije uskoro uputiti prijedlog nove uredbe kojom bi izvoz žitarica i dalje bio zabranjen. Radi se o prijedlogu o kojem su se suglasila ministarstva za poljoprivredu, trgovinu i ekonomiju, rekao je Sudžum u Bačkoj Topoli i dodao da će novom uredbom biti uvedene i izvozne kvote za izvoz proizvoda od pšenice i kukuruza. Tromjesečna uredba o zabrani izvoza pšenice, kukuruza, soje i suncokreta prestaje važiti 2. studenog.
(Agencije)

Međutim unatoč svemu piči se na dionice koje su skupe i preskupe, a ova žuta ljepotica koja godinama posluje s visokom dobiti, dijeli dividendu i dugoročna zaduženost je jednaka nuli, se rasprodaje na
P/E<14
P/S<0,80
P/B<0,80

Na stranu što će narednih godina zbog situacije na tržištu žitarica i širenja u regiju, Aziju i Afriku rasti godišnje najmanje 30%.

Mogućnosti investiranja u Vojvodinu predstavljene u HGK

Business.hr/Hina
17.10.2007 15:28
Pročitaj komentare(0)

Vojvodina je definirala nekoliko sektora s najvećim potencijalima za ulaganja – poljoprivredu i prehrambenu industriju, industriju automobilskih komponenti, informatičko-komunikacijske tehnologije, obnovljive izvore energije, financijske i poslovne usluge te turizama.

Stock , trebao bi se profesionalno baviti lobiranjem!
Ja sutra kupujem 10kom.
Pozdrav

hehe,ja več zaboravih na bc,gadno nas uplašio netko s 150 komada,čim izadje up,up..vrlo moguče da sam sebi tovari,čeka paniku,da nadokupi.

Iako baš i ne gorim od želje da se u ovoj dionici naseli hrpa onih koji mogu kupiti samo10-ak dionica, primjetio bih da nisi napravio ono što si namjeravao.
Danas je i jedan malotiražni dnevni list, koji ne piše senzacionalistički, objavio jeda text sa sadržajem o kojem ja govorim mnogima već mjesecima. Radi se o Vjesniku, a text prenosim u cijelosti u sljedećem postu.

Nedostaje 300.000 tona kukuruza

U svijetu bi se ove godine trebalo proizvesti 752 milijuna tona kukuruza, dok su potrebe 763 milijuna tona, pa se zna da će u svijetu nedostajati najmanje 11 milijuna tona kukuruza

U Hrvatskoj bi se ove jeseni žetva kukuruza trebala obaviti na blizu 250.000 hektara, a i pored smanjenog uroda očekuje se ukupno 1,5 do 1,6 milijuna tona kukuruza.
Hrvatskoj bi moglo nedostajati 250.000 do 300.000 tona kukuruza.

Situacija s kukuruzom na svjetskom tržištu je dosta dramatična. Njegova je cijena na svjetskom tržištu iznimno visoka, dosegnuvši 300 eura po toni s tendencijom rasta. Prema procjenama, u svijetu bi se ove godine trebalo proizvesti 752 milijuna tona kukuruza, dok su potrebe 763 milijuna tona. Dakle, već sada se zna da će u svijetu nedostajati najmanje 11 milijuna tona kukuruza.
S kukuruzom bi se mogla ponoviti priča s pšenicom, kada su Kina i Indija povukle veći dio pšenice sa svjetskog tržišta. SAD, najveći svjetski proizvođač kukuruza, većinu je proizvodnje preusmjerio u proizvodnju alternativnih goriva.
Ali kukuruza nema ni u Europi ni u zemljama u našem okruženju i ne smije se dogoditi da Hrvatska izveze svoj kukuruz pa da ga poslije mora uvoziti po višim cijenama.
Što se tiče posljedica suše, odnosno štetama koje je ona počinila na usjevima, one nisu katastrofične, posebno ne na poljoprivrednim površinama zapadne Slavonije. No, štete na usjevima kukuruza i šećerne repe svakako ima. One su, čini se, veće u podravskom dijelu gdje su pjeskovita tla te istočnoj Slavoniji i Baranji, gdje su neki ratari izgubili gotovo 100 posto usjeva, te mogu očekivati određenu naknadu.
S druge strane, činjenica je da će, primjerice, cijena kukuruza biti značajno veća u odnosu na normalne godine te se može očekivati da će oni koji se bave biljnom proizvodnjom od kukuruza imati veće prihod

Ovo što sam ti podebljao je vrlo bahato.

Pozdrav

Sorry, nisam mislio nastupiti bahato, možda sam se samo nespretno izrazio. Htio sam samo reći da čekam kad će veći ulagači odlučiti iskoristiti očitu podcjenjenost, jer bi njihova veća prisutnost u dionici garantira i veću likvidnost i predvidljivost.

Volio bih jednu raspravu na lijepom arugmentiranom nivou pa evo mojih pitanja i nedoumica:
Zanima me zašto se za dionicu s P/E omjerom oko 15, dionici firme čiji prihodi i dobit stagniraju, koja je nelikvidna i netransparentna, koja nema izdašnu dividendu, zašto se za tu dionicu kaže da je jefitna?

Ako seu sporedi sa sličnim firmama izvana, dosita se i čini na prvi pogled nepreskupom, ali gore navedeno (nerast prihoda i dobiti, nelikvidnost i netransarentnost,..) uzrokuje to da se ne smije tek-tako olako uspoređivati s firmama iako su iz iste branše, jer tim drugima su fundamenti su ipak bolji. Mislim da nije dovoljno da su samo dvije firme iz iste branše da bi se mogli uspoređivali njihovi pokazatelji.

Pitanje potencijala i očekivanja iz budućnosti, tu možda leži neki zec u grmu. Ali vratio bih se na netransparentnost – mi ne znamo u biti (barem ne većina koja nema pristup nekome iz firme) kakvi su planovi menadžmenta za širenjem, novim proizvodima, snižavanju troškova, i sl. Mislim da bi se očekivanja o budučnosti trebala bazirati na tome, a ne isključivo na očekivano viskoj potražnji za kukuruzom, i sl. Ono što hoću reći je da mi ne znamo kako će BC Institu dočekati i hoće li profitirati od te očekivano visoke potražnje.

Jako bi volio čuti druga mišljenja i povesti argumentiranu raspravu.

Pozdrav

PS Naravno, ako usporedimo pokazatelje BC Instituta s dionicama hr tržišta, onda priznajem da je odista jeftina (kao što je i JDD publikacija istaknula). No složit ćete se da to i nije usporedba koju bi trebalo uzet previše u obzir. Malo da, ali jako jako malo.