Preagresivan si, bato, za moj ukus. Odi malo na godišnji.
nisam ti ja nikakav bato… a sto se tice godisnjeg, odoh u srijedu treci put ove godine[smiley1]
Ima li tko informacije o polugodišnjem izvještaju, prosim ljepo!?
Unaprijed zahvaljujem![smiley2]
Pitaj Saska, sigurno ga ima.
Gospodina Saska sam već jednom pitao ( možda nije vidio molbicu! ).
No sada prije odlaska na ( treći 9 godišnji možda nas počasti i razveseli nekom dobrom informacijom.
Inače želim mu ljepo vrijeme i totalno opuštanje, a rast portfelja![smiley2]
Gospodina Saska sam već jednom pitao ( možda nije vidio molbicu! ).
No sada prije odlaska na ( treći 9 godišnji možda nas počasti i razveseli nekom dobrom informacijom.
Inače želim mu ljepo vrijeme i totalno opuštanje, a rast portfelja![smiley2]
nemam ove godine. prosle godine sam “slucajno” dobio. ove je netko skuzio da se to “slucajno” ne smije izdavati [smiley1]
Uvođenjem carina na izvoz bit će dovoljno kukuruza za stočni fond
Čobanković je najavio da stiže 500 milijuna kuna poticaja za pšenicu i ostale kulture iz jesenske sjetve
Evo što pod navedenim naslovom piše u dijeli texta današnjeg PD
Stočna hrana
Kukuruz je od davnina globalno prepoznatljiv kao savršena stočna hrana, no uskoro bi mogao biti još traženiji (odnosno skuplji) budući da je ključna sirovina za proizvodnju ‘zelenih’ motornih goriva. Stoga ne iznenađuje ocjena da će postati primarna žitarica 21. stoljeća. U Hrvatskoj se kukuruz već godinama nalazi među pet-šest poljoprivrednih vrsta s kojima se ostvaruje proizvodnja dostatna potražnji domaćeg tržišta. Međutim, s novom dimenzijom uporabe kukuruza otvara se dvojba. Hoće li biti povećane oranice pod kukuruzom ili će stoka ostati gladna? A uvede li država kao i kod uljane repice dvostruke poticaje, to je moguće. Za hektar repice koja se isporuči za proizvodnju biodizela poticaj je 2550 kuna, za jestivo ulje 2250 kuna. U razdoblju od 1996. do 2006. godišnji urod kukuruza kretao se od 1,5 do 2,5 milijuna tona. Sušne 2003. s 406 tisuća hektara ubrano je 1,57 milijuna tona (prosječno 3,86 tona po hektaru), zabilježila je državna statistika. Statistika evidentira da je 2005. s 318.973 hektara u silose stavljeno 2,2 milijuna tona kukuruza. Visok prinos iz te godine (prosjek 6,9 tona po hektaru) vjerojatno je 2006. ‘zamaglio’ razmišljanja pa su površine pod kukuruzom smanjene na 299.138 ha s kojih je ubrano 1,9 milijuna tona
Ove je godine pod kukuruzom zasijano cca 500.000ha, a iz svega dosad nevedenog naredne će biti još nekoliko stotina ha više. Takav trend porasta površina zasijanih kukuruzom će se nastavljati i dalje i zbog novootvorenih tvornica bioetanola u Vukovaru, Belom Manastiru, Brčkom…
Sad je jasnije zašto su imali pad prihoda u 2006, te zašto će imati značajan rast prihoda u 2007.g.
Ujedno sjela dividenda.
Sad je jasnije zašto su imali pad prihoda u 2006, te zašto će imati značajan rast prihoda u 2007.g. Ujedno sjela dividenda.
Meni nije sjela dividenda. Jel bi se morao zabrinut? Neće me valjda zaboravit…[smiley3]