pa i nije baš nešto mudro izveo. prije neki dan neko počistio sve na pet, dan prije do 5100 a on lupi po bidu bez da uopće stavi nalog na 5000 .. primjer bacanja novaca …

Ima danas u PD članak o štetama na usjevima kukuruza. Štete oko 50 %. Kukuruza nema ni za lijek.
Srbija zabranila izvoz žitarica. Nestašicu će osjetiti mesna industrija. Kukuruz sve skuplji.

Nagradno pitanje: Koliko povećanje površina pod kukuruzom, a samim tim i povećanje prodaje sjemenskog kukuruza očekujete u narednoj sjetvi?

Strpljen-spašen-obogaćen!!!

U kupnji s 4.700 “samo” stotinjak komada, a s 4.600 više od 150. Ovo dugo nije viđeno ovako velike količine i nabidavanje.
U prodaji u prvih 5 tek 56 komada s 5.200, a značajnija prodaja je na 5.500.

Molim gospodu koja imaju informacije o polugodišnjem poslovanju d anas upoznaju s istim kao i sa drugim novostima !?[smiley2]
Nadamo se svemu najboljemu![smiley4]

Konačno su i novinarčići shvatili problem nestašice kukuruza i ostalih žitarica. Imate danas u svim dnevnim novinama, čak i na nekim naslovnicama, koliki se problemi otvaraju nestašicom kukuruza i dr. žitarica.
Uz nezaustavljiv skok cijene kukuruza, idu poskupljenja kruha i mesa, te mesnih prerađevina.
To je situacija koja u nekoliko narednih godina BC Institut gura u sferu sve veće potražnje za sjemenskim žitaricama i skokovitog rasta prihoda i dobiti. Iako je i na ovoj razini poslovanja ova dionica najpotcijenjenija dionica u Hrvata, ovakav razvoj situacije u mojim projekcijama diže cijenu dionice jako, jako visoko.
Sada kad se o ovom problemu počelo pisati i u dnevnom tisku, a ne samo na forumu, očekujem ubrzanje “situacije”.
Uz gore navedeno, jučer ste u Večernjakovom Manageru mogli pročitati da Moralić kreće u proizvodnju i skladištenje sjemenskih žitarica. Nakon toga planira povezivanje i okrupnjavanje s domaćim proizvođačima(BCIN) radi lakše prodaje i nastupa na tržištima.

E to su već ljepše vijedti! Nadamo se zasluženoj nagradi kao dobri poznavaoci i poštovaoci BC!?[smiley2]

a kad se sije ta kuruza?

u kojem kvartalu će se vidjeti rezultati povećane prodaje?

vec je vidljivo. samo je problem da ga samo insideri dobivaju.

Sasko, koliko se sjećam, lani si postao polugodišnje pokazatelje. Ima li nade za ovo polugodište?![smiley2]
Ipak, od sami polugodišnjih rezultata ’07. više me raduje perspektiva sjemenskih žitarica nakon ovkve situacije sa nestašicom i cijenama.

Kada se uspoređuju slične tvrtke u Srbiji oni bolje vrednuju svoju poljoprivredu odnosno većinom sve značajnije sjemenarske kuće koje su inače manje od BC su iznad booka tj. od 1,29 do 4,7, a BCIN je tek na 0,85.
Također i prema ostalim pokazateljima BC je najveći po prodaji, najmanje zadužen, najlikvidniji.

Prema intervju Ljerke Puljić u današnjem Lideru evidentno je da će rasti cijene poljoprivrednih proizvoda, a samim time i poljoprivredne tvrtke će prosperirati, tako da je realno očekivati i rast ovog sektora koji je u Hrvatskoj potcijenjen, pa čak i u odnosu na Srbiju gdje je većina dionica potcijenjena.

U današnjem večernjakovom Manageru text o bescarinskom uvozu 300.000tt kukuruza, da bi se pokušala izbjeći nestašica. Spominju se i druge žitarice. Ali i tu se javlja novi problem. Nestašica prijeti globalno pa neće biti lako ni uvesti. Srbija je primjerice zabranila izvoz žitarica, posebno kukuruza do daljnjeg.
Koliko sam čuo na skupštini je bilo rječi o osvajanju srpskog i vojvođanskog tržišta od strane BCIN-a.
Bit će prihoda preko glave.
Nego Sasko, si uspio doći do polugodišnjeg?

Bit će posla i love preko glave!!! [smiley2]
Carina se naravno ne odnosi na sjemenski kukuruz jer njega će biti dovoljno. [smiley2]

Čobanković: Uvest ćemo izvoznu carinu na kukuruz

Business.hr/Hina
14.08.2007 17:09
Pročitaj komentare(0)

Nakon obilaska poljoprivrednih površina danas u Komletincima kod Vinkovaca ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao je da će Vlada već idućega tjedna na sjednici donijeti odluku o uvođenju carine na izvoz kukuruza jer sav proizvedeni kukuruz treba biti namijenjen domaćem stočarstvu.
“Procjenjujemo da za potrebe stočarstva Hrvatska treba oko 1,5 milijuna tona kukuruza. Situacija s kukuruzom je dosta dramatična, njegova cijena na svjetskom tržištu izuzetno je visoka dosegnuvši 300 eura po toni s tendencijom rasta. Kukuruza nema ni u Europi ni u zemljama okruženja, pa se ne smije dogoditi da Hrvatska izveze svoj kukuruz pa ga poslije mora po višim cijenama uvoziti”, upozorio je Čobanković najavivši Vladine mjere.

Kako je rekao ministar, uskoro će se s predstavnicima industrije šećera razgovarati o mogućnosti da se repin rezanac ne izvozi nego da se po tržišnoj cijeni usmjeri stočarima, posebno onima koji se bave tovom junadi i govedarstvom.