Bili su predstavnici 2-3 fonda (kapital fond, hpb…) i nacelno je dogovoreno s Skorom da se nadu i rasprave o detaljima i prijedlozima oko izlistavanja u JDD. U pocetku na samoj skupstini Skoro i nije bas bio odusevljen oko te ideje da bi mu poslije cijela stvar postala OK!!!

Jos par sitnica:
-ove godine bc ce imati 10 ljudi manje (8 u mirovinu, 10 u nista i 8 novo zaposlenih)
-ove godine bi trebala i zapoceti lagana reorganizacija i racionalizacija (moguca prodaja prostora na marulicevom trgu…) sto bi na koncu isto trebalo doprinjeti poslovnom rezultatu
-oko ulaska u srbiju bitno je naglasiti da je po Skori u EXJU vojvodina bila eldorado za bc
-investicije i nece biti neke s obzirom da je stajaliste da s njima u ovom trenutku nebi nista postigli
-maloprodaja prikljucaka u slavoniji funkcionira OK

I za kraj moram priznat da Skoro to vodi skroz OK (firma je i likvidna i cista od bilo kakvog ozbiljnijeg zaduzenja) tako da s ovom dionicom nebi trebalo biti nikakvih problema!!

Ma firmica je bombonić.
Samo treba poraditi na transparentnosti da bi dionica zaživila i došla tamo di joj je mjesto, a to bi po mojim usporedbama s EU već danas bilo između 17.000-20.000 kuna.
A ovo sa Vojvodinom i cijelom Srbijom vjerojatno donosi udesetorostručenje u petoljetki.

Što ste odlučili, kad ide isplata dividende?

77kn – do kraja godine ovisno o mogućnostima bc-a

kako će se odraditi isplata? jel to ide preko SDA ili mi BC plaća izravno na račun? nisam još nikad primao dividendu pa mi nije baš jasna procedura.

Pajo ne brini za isplatu dividende. Sjest će ona već gdje treba.

Tik-tak, jesi li čuo što su dogovorili Škoro i ovi iz Kapitalnog? [smiley2]

Prijatelju na zapadu nista novo!!! [smiley2]
Sumnjam da ce ista biti prije 9mj

Isplata dividende će biti u 9 mjesecu.

Kompa, meni se nigdi ne žuri!
Samo sam htio čuti jesi živ i jesu li Škoro i Kapitalni razradili strategiju.

Belje započinje s proizvodnjom nutritivno vrijedne svinjetine
Prvi rezultati ovoga projekta bit će poznati iduće godine kada se očekuje plasiranje proizvoda na tržište
S više od milijun kuna ulaganja Agrokor je na Belju započeo s pokusnom proizvodnjom svinjskoga mesa visoke nutritivne vrijednosti, odnosno s visokim sadržajem omega 3 masnih kiselina. To je prvi takav projekat u Hrvatskoj, ali i u Europi. Pokus započinje s pripremom stočne hrane i izborom genetike, a do kraja ove godine započelo bi se i s tovom tisuću svinja na beljskim farmama.
Agrokor lider
Prvi rezultati ovoga projekta bit će poznati sredinom iduće godine kada se očekuje i plasiranje nove linije funkcionalnih proizvoda od svinjskoga mesa na tržište ne samo Hrvatske nego i regije, o čijoj cijeni za sada nije bilo govora. Sam pokus realizira se u suradnji sa stručnjacima zagrebačkog Agronomskog fakulteta i BC Instituta koji će ishranom svinja promijeniti odnos masnih kiselina u njihovu mesu. “Budući da Agrokor slovi za lidera u proizvodnji svinjskoga mesa u Hrvatskoj, težimo da lidersku poziciju postignemo i u cijeloj regiji. Stoga smo se prvi prihvatili ove pokusne proizvodnje jer stvaramo proizvod kojeg nema na tržištu. Ovaj će proizvod biti prepoznatljiv s gledišta hibrida kukuruza jer će on biti zastupljen s više od 50 posto u ishrani svinja. U pokusu koristimo hibride kukuruza koji su nastali na osnovi beljskoga zubana uzgojenog na baranjskom području, a i kod svinja ćemo koristiti domicilnu, beljsku, liniju landrasa”, objašnjava Krešimir Kuterovac, izvršni direktor Agrokora za stočarsku proizvodnju. Trend plasiranja proizvoda obogaćenih omega 3 masnim kiselinama slijedi i tvrtka Marijančanka d.o.o. iz Marijanaca, čija je osnovna djelatnost proizvodnja konzumnih jaja. Ona bi ovih dana hrvatskom tržištu trebala ponuditi prva jaja obogaćena omega 3 masnim kiselinama kao prirodni dodatak zdravoj prehrani čija se konzumacija posebice preporučuje trudnicama, djeci, dojiljama, kao i osoba izloženima stresu i intelektualnim naporima te onima koji imaju poteškoća s alergijama i kožnim bolestima.
Omega-3 jaja
Omega-3 jaja nastala su kao rezultat 2,5 godišnjeg zajedničkog rada Marijančanke i tima znanstvenika osječkog Poljoprivrednog fakulteta, a kojega je predvodila aktualna rektorica Sveučilišta J. J. Strossmayera prof. dr. sc. Gordana Kralik. Sama receptura proizvodnje ostaje tajna, ali je, kako je za nedavne prezentacije iznijela rektorica Kralik, vrlo slična Kristoforovu jajetu koje se prodaje na tržištu SAD-a te Kolumbovu jajetu koje se plasira u zemljama zapadne Europe. Poznato je tek da Omega-3 jaja karakterizira omjer nezasićenih masnih kiselina dok se u strogo kontroliranom proizvodnom postupku poboljšava njegov sastav žumanjka u odnosu na “obično” jaje. Realizacija projekta marijanačku je tvrtku stajala pola milijuna kuna, a cijena proizvoda prilikom pojavljivanja u trgovinama bit će za oko 5 do 7 posto viša u odnosu na obična jaja. Takav omjer “definira” ambalaža koja će upakirana Omega-3 jaja razlikovati od drugih proizvoda na policama jer se proizvodi u Danskoj.
Istraživanje Agronomskog fakulteta
Pokusna proizvodnja odvijat će se na temelju istraživanja zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koja su pokazala da je taj odnos u svinjskom mesu moguće učiniti povoljnijim promjenom hranidbe, u kojoj će se koristiti posebni hibridi kukuruza, koje proizvodi zagrebački BC Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja. U cijeli projekt bit će uloženo oko milijun kuna.
[url=”http://www.poslovni.hr/47727.aspx”%5Dlink%5B/url%5D

A što ja Vama pišem već mjesecima.
Ej, BC Institut hrani Todorićeve svinje u Belju.
Znate li Vi koliko je to povećanja prihoda.
A dionica i ovako i onako prejeftina.

A evo i još jedan segment

Biogorivom protiv klimatskih promjena

Članice EU dogovorile su da do 2020. biogorivo mora imati najmanje 10% udjela u automobilskim gorivima
Na dvodnevnoj konferenciji stručnjaka o biogorivima koja je jučer počela u Bruxellesu poseban naglasak će biti na potrebi za slaganje europskih prioriteta, od poljoprivredne do trgovinske politike, u pripremama za očekivan rast primjene biogoriva, kamena temeljca ambicioznog plana EU suzbijanja klimatskih promjena. Zemlje članice EU, njih 27, u ožujku je dogovorilo da do 2020. biogorivo mora imati najmanje 10-postotni udjel u automobilskim gorivima. Taj cilj, zajedno sa strožim pravilima o kvaliteti goriva iemisijama ugljičnih plinova iz automobila, podrazumijeva golemo povećanje proizvodnje te vjerojatno uvoz goriva poput biodizela i etanola. “Naš cilj mora biti razvoj EU politike biogoriva koja ispunjava naše ciljeve o sigurnosti opskrbe i klimatskim promjenama, a istodobno jamči održivi razvoj”, kazao je predsjednik EK Jose Manuel Barroso.
Europa mora spriječiti takav procvat biogoriva koji bi mogao rezultirati uništenjem prašuma radi proizvodnje goriva s niskim razinama štetnih emisija potrebnih stanovnicima razvijenih zemalja za njihove automobile, trebao bi upozoriti na toj konferenciji europski povjerenik za trgovinu Peter Mandelson. “EU ne može dopustiti da prelazak na biogoriva postane ekološki neodrživ stampedo u zemljama u razvoju”. Ključ za ostvarenje zadanih EU ciljeva nalazi se u novim, energetski učinkovitijim biogorivima druge generacije – tehnologiji koja je još u razvoju. Osim detaljne razrade najboljih načina promicanja širenja uporabe ekoloških goriva, Komisija mora proučiti na koji bi način najbolje mogla raspodijeliti ravnotežu proizvodnje biogoriva među poljoprivrednicima Unije i onima iz zemalja u razvoju. Europska povjerenica za poljoprivrednu Mariann Fischer Boel tvrdi da će EU, kako bi ostvario svoje zadane ciljeve, do 2020. vjerojatno između 10 i 30 posto svojih potreba za biogorivom morati zadovoljavati iz uvoza. Barroso također vjeruje da će određena razina uvoza biti neophodna, čak i kad bi EU mogao ostvariti svoje ciljeve kroz domaću proizvodnju. EU je u 2005. proizveo nekih 3,9 milijuna tona biogoriva, proizvedenog od bioetanola dobivenog iz žitarica te biodizela od uljane repice. To je, kako je istaknuto iz Komisije, 60-postotno povećanje u odnosu na 2004.