Sad mozemo prodavati cijeli dan a ne samu u 13h 🙁
Da li je ovaj nalog na prodaji vas?
Vraćeni smo u redovan rezim.
Ukoliko ste bili ranije zainteresirani za BCIN, ali Vam se nije sviđala cijena, ovih dana se trguje oko 250,00kn. Čak se pojavio i nalog od 800 kom na prodaji po 252,00 tako da možete ubaciti i malo pristojniji iznos. Ne želim reći da bi to trebali učiniti, ali napominjem da je dionica pojeftinila- i možda će još pojeftiniti. Pretpostavljam da je nekome dosadilo čekat promjene i trpit odluke vodstva. ili se nešto loše događa o čemu ne znam.
Svojevremeno sam gledao dionicu, čekao da padne ispod 300, ali onda se pojavio veći kupac pa je otišla visoko.
Upravo na HTV1 u emisiji Plodovi zemlje prva tema je sjemenarstvo u Hrvatskoj.
Tema je detaljno analizirana, mogli su se čuti predstavnici gotovo svih domaćih sjemenarskih kuća i udruga sjemenara.
Po svemu što su rekli crni oblaci se nadvijaju nad domaćim sjemenarstvom.
Iako se u Hrvatskoj u postotku još uvijek sije više domaćeg certificiranog sjemena nego je to slučaj u Sloveniji ili u Mađarskoj u kojoj se sije svega 8% mađarskog certificiranog sjemena, situacija je jako loša.
U Srbiji je također sve manja zastupljenost domaćeg certificiranog sjemena.
Glavni razlozi ovakvog stanja je smanjenje površina pod kukuruzom i pšenicom, sve veća upotreba tzv.tavanuše i sve veći uvoz sjemena stranih sjemenskih kuća.
BC Institut je ove godine zasijao tek 1.200ha sjemenskim kukuruzom što je čak 80% manje zasijanih površina sjemenskom robom nego prije 5 godina.
Jedini izlaz iz ovakve situacije i prilika za opstanak domaćih sjemenarskih kuća vidi se u borbi za što većim izvozom.
Tužno da ne može biti tužnije.
Upravo na HTV1 u emisiji Plodovi zemlje prva tema je sjemenarstvo u Hrvatskoj.
Tema je detaljno analizirana, mogli su se čuti predstavnici gotovo svih domaćih sjemenarskih kuća i udruga sjemenara.
Po svemu što su rekli crni oblaci se nadvijaju nad domaćim sjemenarstvom.
Iako se u Hrvatskoj u postotku još uvijek sije više domaćeg certificiranog sjemena nego je to slučaj u Sloveniji ili u Mađarskoj u kojoj se sije svega 8% mađarskog certificiranog sjemena, situacija je jako loša.
U Srbiji je također sve manja zastupljenost domaćeg certificiranog sjemena.
Glavni razlozi ovakvog stanja je smanjenje površina pod kukuruzom i pšenicom, sve veća upotreba tzv.tavanuše i sve veći uvoz sjemena stranih sjemenskih kuća.
BC Institut je ove godine zasijao tek 1.200ha sjemenskim kukuruzom što je čak 80% manje zasijanih površina sjemenskom robom nego prije 5 godina.
Jedini izlaz iz ovakve situacije i prilika za opstanak domaćih sjemenarskih kuća vidi se u borbi za što većim izvozom.
Tužno da ne može biti tužnije.
Baš i ja gledam….mislim to mi je jedna od najboljih emisija na HRT-u….konkurencija je brutalna to je realnost
Upravo na HTV1 u emisiji Plodovi zemlje prva tema je sjemenarstvo u Hrvatskoj.
Tema je detaljno analizirana, mogli su se čuti predstavnici gotovo svih domaćih sjemenarskih kuća i udruga sjemenara.
Po svemu što su rekli crni oblaci se nadvijaju nad domaćim sjemenarstvom.
Iako se u Hrvatskoj u postotku još uvijek sije više domaćeg certificiranog sjemena nego je to slučaj u Sloveniji ili u Mađarskoj u kojoj se sije svega 8% mađarskog certificiranog sjemena, situacija je jako loša.
U Srbiji je također sve manja zastupljenost domaćeg certificiranog sjemena.
Glavni razlozi ovakvog stanja je smanjenje površina pod kukuruzom i pšenicom, sve veća upotreba tzv.tavanuše i sve veći uvoz sjemena stranih sjemenskih kuća.
BC Institut je ove godine zasijao tek 1.200ha sjemenskim kukuruzom što je čak 80% manje zasijanih površina sjemenskom robom nego prije 5 godina.
Jedini izlaz iz ovakve situacije i prilika za opstanak domaćih sjemenarskih kuća vidi se u borbi za što većim izvozom.
Tužno da ne može biti tužnije.
Sada je jasno zašto je dionica pala na najnize grane.
Nekad je kupnja po cijeni od 200-250 kuna bila kupnja bez rizika.
Danas sa sve manjom proizvodnjom sjemenske robe, stagnirajućim i padajućim prihodima te prepolovljenom neto dobiti s tendencijom daljnjeg pada, zakržljalim tržištem kapitala duboko bih razmišljao i kad bi se ukazala prilika na 150 kuna.
Upravo na HTV1 u emisiji Plodovi zemlje prva tema je sjemenarstvo u Hrvatskoj.
Tema je detaljno analizirana, mogli su se čuti predstavnici gotovo svih domaćih sjemenarskih kuća i udruga sjemenara.
Po svemu što su rekli crni oblaci se nadvijaju nad domaćim sjemenarstvom.
Iako se u Hrvatskoj u postotku još uvijek sije više domaćeg certificiranog sjemena nego je to slučaj u Sloveniji ili u Mađarskoj u kojoj se sije svega 8% mađarskog certificiranog sjemena, situacija je jako loša.
U Srbiji je također sve manja zastupljenost domaćeg certificiranog sjemena.
Glavni razlozi ovakvog stanja je smanjenje površina pod kukuruzom i pšenicom, sve veća upotreba tzv.tavanuše i sve veći uvoz sjemena stranih sjemenskih kuća.
BC Institut je ove godine zasijao tek 1.200ha sjemenskim kukuruzom što je čak 80% manje zasijanih površina sjemenskom robom nego prije 5 godina.
Jedini izlaz iz ovakve situacije i prilika za opstanak domaćih sjemenarskih kuća vidi se u borbi za što većim izvozom.
Tužno da ne može biti tužnije.
Sada je jasno zašto je dionica pala na najnize grane.
[/quote]
poslovni ima malo drugačiju informaciju:
Sjeme optimizma – ratari jesenas zasijali za petinu više pšenice
Ako vam je najbolja onda je vjerojatno redovito gledate, a ako je redovito gledate onda znate da nisu u stanju snimiti i pronaći ijednu pozitivnu priču odnosno optimističnu osobu.